REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-12369/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene DT zbog prekršaja iz članka 43. stavka 1. i 2. u svezi st. 3. i u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama) i dr., povodom prigovora okrivljene protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Hvar, Klasa: 211-07/24-4/82374, Urbroj: 511-12-26-24-1 od 23. rujna 2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 12. svibnja 2026. godine
p r e s u d i o j e
Okrivljena:
UT (bivša DEŠKOVIĆ), OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer D i U, rođena **.**.1998., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju pediker, nezaposlena, bez primanja, korisnica naknade za nezaposlene, lošeg imovnog stanja, razvedena, majka dvoje maloljetne djece, državljanka RH, prekršajno kažnjavana,
k r i v a j e
1) što je dana 07. srpnja 2024. godine u 04:00 sati u [adresa], izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom, na način što je upravljala osobnim vozilom marke „BMW“ registarske oznake [registarska oznaka], kojom prilikom je krečući se kolnikom makadamskog parkirališta iz smjera zapada u smjeru istoka, vršila radnju uključivanja u promet na kolnik ulica sa suvvrmenim kolničkim zastorom, kojom prilikom je vršila radnju skretnja udesno iako se nije uvjerila da istu radnju može izvršiti bez opanosti za druge sudionike i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju i smjeru svog vozila, pri čemu je prednjim dijelom vozila naletjela na kameni suhozid u vlasništvu CT sa sjeverne strane kolnika, uslijed čega je na zidu i njenom vozilu nastala materijalna šteta,
dakle, kao vozač započela radnju skretanja udesno iako nije smjela početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu i prije započinjanja navedene radnje kao vozač vozila bila je dužna uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja; uslijed čega je izazvala prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,
2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1) drugom sudioniku u prometnoj nesreći CT nije ostavila svoje podatke i udaljila se sa mjesta prometne nesreće,
dakle, kao vozač nije drugom sudioniku prometne nesreće ostavila svoje podatke i napustila je mjesto prometne nesreće,
čime je u stjecaju djelom pod toč. 1) počinila prekršaj opisan u članku 46. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 46. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona, te djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 176. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. st. 5. istog Zakona, sve u u svezi čl. 39. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon).
I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke
1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj se
u t v r đ u j e
za prekršaj pod točkom 1) novčana kazna od 100,00 (sto) eura za prekršaj pod točkom 2) novčana kazna od 100,00 (sto) eura
nakon čega joj se na osnovi članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
200,00 (dvjesto) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska Postaja Hvar, izdala je dana 23. rujna 2024. godine, pod gore navedenom poslovnom oznakom, obavezni prekršajni nalog protiv okrivljene ČT zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljena pravodobno podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio kako je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. U svojoj obrani u pred ovim sudom okrivljena je priznala počinjenje predmetnih prekršaja. U bitnome je navela da su u načelu točni navodi iz predmetnog prekršajnog naloga, ona je zaista te prigode postupila na način koji je tamo opisano, te nije odmah po predmetnoj prometnoj nezgodi kontaktirala vlasnicu suhozida CT jer se cijeli događaj odvio u ranim jutarnjim satima, no to je obavila odmah idući dan. Ispričala joj se i ponudila naknadu štete, no ona je rekla da to nije potrebno jer je predmetni suhozid već prethodno bio narušen. Nije htjela nikoga oštetiti, do cijelog događaja je došlo uslijed umora i opterećenosti svakodnevnim problemima. Žao joj je zbog njenog postupka, kaje se te obećava da se isto više neće ponoviti, ovakve situacije joj se nikada nisu događale u dugogodišnjem vozačkom stažu. Inače živi sa maloljetnom djecom u obiteljskoj nekretnini, uzdržavaju se od pomoći njenih roditelja, dječjeg doplatka te bivši suprug plaća uzdržavanje u mjesečnom iznosu od 430 eura za njihovu djecu, a ona nema neke posebne imovine. Planira u kratkom roku zaposlenje u svojoj struci, stoga joj je osobno vozilo nužno potrebno za obavljanje tog budućeg posla kao i za svakodnevne obiteljske obaveze jer djecu mora voziti u vrtić i školu, kupovati hranu i slično, što bi joj bez vozila bio neizvedivo. Stoga je zamolila da joj se gornje okolnosti uzmu u obzir i izrekne što manja novčana kazna te da joj se ne izrekne predložena zaštitna mjera.
4. Tijekom žurnog postupka sud je u dokazne svrhe pročitao prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga od 28. kolovoza 2025. godine, službenu zabilješku o dojavi PUSD, PP Hvar od 07. srpnja 2024. godine zapisnik o očevidu PUSD PP Hvar 23. rujna 2024. godine sa situacijskim planom, službenu zabilješku o postupanju policijskog službenika PUSD, PP Hvar od 23. rujna 2024. godine. Na kraju je izvršen uvid u fotografije mjesta događaja kao i u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da je okrivljena prekršajno kažnjavana za prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
4.1. Pored toga, sud je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa kao nezakonitu izdvojio službena zabilješka PUSD, PP Hvar od 07. srpnja 2024. godie o obavijesnom razgovoru sa ŠT, jer je riječ o ispravi na kojpj se ne može temeljiti sudska odluka budući da sadrži obavijesna kazivanja bez zakonskih upozorenja.
4.2. Napominje se da da je sud odustao od izvođenja dokaza ispitivanjem u svojstvu svjedoka CT, budući da se istoj nije mogao uručiti poziv za sudsko ispitivanje, koji joj je upućen na adresu u [adresa]., kao jedinu prijavljenu adresu njenog prebivališta, te se isti vratio kao neuručen s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“, stoga se njeno ispitivanje ukazuje skopčanim sa nerazmjernim poteškoćama a izvedeni dokazi su dovoljni za točno utvrđenje činjeničnog stanja.
5. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag ili slično) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu; stavkom 2. istog članka je propisano da prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja a stavkom 3. istog članka propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka. Odredba članka 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da će se za prekršaje iz ovog Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo sa materijalnom štetom, kazniti će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.
5.1. Odredbom članka 176. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću; dok je stavkom 5. istog članka propisano da će se novčanom kaznom uz iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europske izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.
6. Polazeći prije svega od navoda obrane okrivljene, u kojoj je priznala počinjenje predmetnih prekršaja te naprijed citiranih materijalnih dokaza (posebice sadržaja zapisnika o očevidu sa situacijskim planom PP Hvar od 23. rujna 2024. godine) utvrđeno je kako je okrivljena kritične prigode upravljajući osobnim vozilom izazvala prometnu nesreću i udaljila se sa mjesta nesreće a da nije odmah kontaktirala oštećenika, a kako je to navedeno u činjeničnom opisu; čime je ostvarila sva obilježja utuženih prekršaja.
6.1. Sud je sukladno uvidu u navedene dokaze a posebno iz sadržaja obrane okrivljene, izvršio određene korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
7. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenoj DT, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti Sud uzeo u obzir njeno priznanje, kojim je pridonijela bržem okončanju postupka, izraženo kajanje, zatim njene osobne i imovinske prilike te da je naknadno kontaktirala oštećenu CT i time otklonila posljedice prekršaja, dok je otegotnim cijenio njenu prekršajnu kažnjavanost. Međutim sud smatra da su olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri izražene da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno članku 37. stavku 3. Prekršajnog zakona (napominje se da ista nije kažnjavana za isti ili istovrsni prekršaj). Stoga joj je izrekao pojedinačne novčane kazne niže od posebnih minimuma propisanih za predmetne prekršaje, te potom primjenom odredbi o stjecaju jedinstvenu novčanu kaznu navedenu u izreci presude, držeći da će se na taj način će u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu ostvarivanja preventivnog efekta.
8. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Na koncu se ističe kako Sud okrivljenoj za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, jer je procijenio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će ista upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Kako je za ocjenu iteracijske opasnosti najvažniji faktor ranije ponašanje okrivljene pa uzimajući u obzir okolnosti koje je potonja iznijela u svojoj obrani, prije svega da joj je vozilo prijeko potrebno uzdržavanje nje i obitelji, te da se ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja nije javljao kao počinitelja istih ili istovrsnih prekršaja; stajalište ovog suda je kako u konkretnom slučaju nije nužno izreći predmetnu zaštitnu mjeru, već da će se njezina svrha ostvariti i samim izricanje novčane kazne.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljene.
Hvar, 12. svibnja 2026. godine
Zapisničar
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostaviti: okrivljenoj, tužitelju, u spis
