REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1772/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Jasminki Gadža, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Gracijela Katić Pavlak, odvjetnica u Odvjetničkog društva Pavlak & Partneri iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 20. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 12. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti tužitelju TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 iznos od 1.475,78 EUR sa zateznim kamatama od 10. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj zahtijeva isplatu zateznih kamata na iznos glavnice od 1.475,78 EUR po stopi koja prelazi stopu zateznih kamata propisanu za ostale odnose.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.408,81 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 12. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da se 6. ožujka 2022. oko 17:50 sati na županijskoj cesti broj 4007, između mjesta Bušetina i mjesta Rogovac, 300 metara zapadno od kbr. 120, Ulica Matije Gupca dogodila prometna nesreća uslijed naleta na srneću divljač, kojom prilikom je oštećen osobni automobil marke „Volkswagen“, registarskih oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu CEMIX CROATIA d.o.o., a kojim je upravljao vozač DČ. Vozač je upravljao kolnikom navedene ceste, iz smjera istoka u smjeru zapada, te je dolaskom na cca 300 metara zapadno od kbr. 120 ulice Matije Gupca iz putnog jarka s južne strane kolnika, odnosno s njegove lijeve strane na kolnik istrčala srna te je na sjevernoj prometnoj traci ista udarila u lijevi bočni dio vozila. Na rukohvatu zadnjih lijevih vrata i zadnjem lijevom kotaču vozila pronađeni su tragovi životinjske dlake. Na mjesto događaja pristupili su policijski službenici koji su proveli alkotestiranje vozača, skicirali i fotografirali mjesto događaja te utvrdili da vozač nije bio pod utjecajem alkohola. U vrijeme nastanka štetnog događaja oštećenik je s tužiteljem imao sklopljenu policu za automobilska osiguranja, koja je uključivala i kasko osiguranje, broj 020508350506 na temelju koje je prijavljena nastala šteta. Budući da je oštećenik obveznik PDV-a te je isti u mogućnosti odbiti kao pretporez, isplaćena mu je naknada štete bez PDV-a, a koja je iznosila 11.119,26 kn/1.475,78 EUR. U isto vrijeme je Hrvatski Lovački Savez odnosno Lovačka udruga „Fazan“ Špišić Bukovica imala sklopljenu policu osiguranja s tuženikom, broj 804271894. Do štete na vozilu došlo je isključivo radi neočekivanog i iznenadnog istrčavanja divljači na cestu, a ne krivnjom vozača koji nezgodu nije mogao izbjeći, a niti mu je utvrđen ikakav prekršaj. Temeljem prijave štete, police osiguranja i računa AUTO ZUBAK d.o.o. koji je popravio štetu na vozilu, tužitelj je oštećenom 9. svibnja 2022. isplatio iznos od 11.119,26 kn na ime naknade štete. Tužitelj se obratio tuženiku kao osiguravatelju osobe odgovorne za nastalu štetu s regresnim zahtjevom 27. svibnja 2022., ali se tuženik nikada nije očitovao o postojanju svoje obveze.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, odnosno da se 6. ožujka 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo motorno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu osiguranika tužitelja, a kojim je u trenutku nezgode upravljao vozač DČ. Ne osporava visinu štete i da je tužitelj svom osiguraniku isplatio utuženi iznos. Osporava da je do prometne nezgode došlo uslijed naleta vozila osiguranika tužitelja na srnu odnosno divljač pa stoga osporava pasivnu legitimaciju tuženika i odgovornost za štetu. Osporava odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova od strane osiguranika tuženika. Navodi da sukladno odredbi čl. 80. st. 6. toč. 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 98/18, 32/19 i 32/20), za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara prvenstveno vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta tek ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Odredba čl. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju. Dakle, odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana je provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, pa to ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Ističe da je primarni uzrok nastanka nezgode neprilagođena brzina osiguranika tužitelja.

Osporava tijek kamata.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaze uvidom u isprave u spisu, saslušanjem svjedoka DČ, vještačenjem životinjske dlake i prometnim vještačenjem, te je ocjenjujući rezultate izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP), utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja kao oštećenikovog osiguratelja za štetu koju je pretrpio naletom vozila na divlju životinju u iznosu od 1.475,78 EUR.

5. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, odnosno da se 6. ožujka 2022. oko 17:50 sati na županijskoj cesti broj 4007, između mjesta Bušetina i mjesta Rogovac, 300 metara zapadno od kbr. 120, Ulica Matije Gupca dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo motorno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu osiguranika tužitelja, a kojim je u trenutku nezgode upravljao vozač DČ, visina štete i da je tužitelj svom osiguraniku isplatio utuženi iznos.

6. Sporno je između stranaka je li do nezgode došlo uslijed naleta vozila na divlju životinju pa slijedom toga pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i tijek kamata.

7. Tuženik ne osporava da se prometna nezgoda dogodila na dijelu ceste koji pripada lovištu tuženika već osporava odgovornost svog osiguranika jer šteta na vozilu nije nastala zbog provođenja lova od strane osiguranika tuženika kao lovoovlaštenika. Stoga je u smislu odredbe čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem je nastala šteta pasivno legitimiran.

8. Sud je odbio prijedlog tuženika da sud službenim putem zatraži od Lovačke udruge "Fazan" Spišić Bukovica očitovanje je li se u trenutku predmetne prometne nezgode na njihovom području provodio lov i prijedlog za izvođenjem dokaza saslušanjem odgovorne osobe Lovačke udruge "Fazan" Spišić Bukovica na okolnost je li se u trenutku predmetne prometne nezgode na njihovom području provodio lov jer navedena činjenica nije odlučna za rješenje spora.

9. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

10. Niti jedna stranka ne tvrdi da se u vrijeme prometne nesreće provodio skupni lov. Zakon o lovstvu kao poseban propis ne uređuje tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području kojim gospodari lovoovlaštenik kada se nije provodio skupni lov. Prema odredbi čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Stoga su za utvrđivanje odgovornosti za štetu mjerodavne odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO), i to odredbe čl. 1063-1067. ZOO-a, jer divljač na cesti predstavlja opasnu stvar. Tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti te bi se mogao osloboditi obveze naknade štete u smislu odredbe čl. 1067. ZOO-a tako da dokaže kako šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

11. Iz iskaza svjedoka DČ (list 101-102 spisa) koji je kao vozač sudjelovao u predmetnoj prometnoj nesreći, sud je utvrdio da se nezgoda dogodila kada je iz mjesta Bušetina vozio prema mjestu Rogovac kojom prilikom je srna naletjela na njegovo vozilo sa lijeve bočne strane i udarila u bočna vrata vozila iza vozača, odnosno stražnja lijeva vrata. Bila je noć ali su vremenski uvjeti bili dobri, cesta je bila ravna. Iskazao je da prije udarca nije vidio srnu već ju je vidio nakon udarca da leži na cesti kada je autom krenuo unatrag. Bila je živa, otišla je u jarak gdje je ležala desetak minuta i zatim je odšetala u polje gdje je opet ležala neko vrijeme ozlijeđena. Nakon što je srna udarila u vozilo refleksno je počeo kočiti i zaustavio vozilo otprilike 20-30 metara od mjesta udarca nakon čega je na mjesto događaja došla policija, napravila uviđaj i alkotestiranje.

12. Sud je iskaz svjedoka DČ prihvatio u cijelosti kao istinit i uvjerljiv jer se prema njegovom iskazu prometna nezgoda dogodila naletom vozila na divlju životinju, a što proizlazi iz Potvrde o prijavi događaja Policijske uprave Virovitičko – podravske (list 8-9 spisa) i iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 92-95 spisa) na koji stranke nisu imale primjedbi. Vještačenjem odnosno mikroskopskim pregledom dlaka utvrđeno je da se radi o životinjskim dlakama iz porodice jelena te da su na temelju morfoloških karakteristika dlake srne i jelena vrlo slične pa ih nije moguće razlikovati komparativnom mikroskopskom metodom.

13. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja sud je izveo dokaz prometnim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za prometne nezgode i procjenu motornih vozila ĐČ, dipl. ing. strojarstva (list 318-324 i 351 spisa), a kojeg je ovaj sud prihvatio u cijelosti kao objektivan, jasan i argumentiran, sud je utvrdio da je divlja životinja (srna) naletjela na više stražnji dio lijevog boka vozila osiguranika tužitelja, da je u trenutku naleta vozilo prednjom stranom za 3 m bilo prošlo pored divljači, da se mjesto naleta nalazilo na prometnoj traci kojom se kretalo vozilo osiguranika tužitelja, da se prometna nezgoda dogodila na dijelu ceste gdje se može očekivati prelazak divljači preko ceste zbog postavljenog prometnog znaka „divljač na cesti“, da se u trenutku naleta vozilo osiguranika tužitelja kretalo brzinom od 92 km/h dok je ograničenje brzine na tom mjestu bilo 90 km/h, da se vozilo osiguranika tužitelja k retalo ravno po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci i da je divljač kolnik prelazila u trku, od lijevog prema desnom rubu kolnika odnosno da se vozilu približavala s lijeve strane. Vještačenjem je utvrđeno da osiguranik tužitelja nije imao tehničku mogućnost vidjeti divljač prije naleta te da bi štetni događaj izbjegao pri brzini vozila od najviše 40 km/h.

14. S obzirom da je vještačenjem utvrđeno da vozač vozila osiguranog kod tužitelja ne bi izbjegao štetni događaj niti da se kretao brzinom ograničenja od 90 km/h (a kretao se brzinom od 92 km/h) odnosno da nije imao tehničku mogućnost vidjeti divljač prije naleta te da bi štetni događaj izbjegao pri brzini vozila od najviše 40 km/h proizlazi da vozač vozila osiguranog kod tužitelja nije imao tehničku mogućnost nalet izbjeći niti pri brzini kojom se vozilo kretalo, niti pri brzini ograničenja od 90 km/h, a niti pri brzini daleko manjoj od dopuštene odnosno da nije doprinio nastanku štetnog događaja na način da je postupio protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20; dalje ZSPC). Isto proizlazi i iz Potvrde o prijavi događaja Policijske uprave Virovitičko- podravske od 15. ožujka 2022. (list 8-9 spisa) i Zapisnika o ispitivanja prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 10 spisa), a u kojima nije navedeno da je došlo do kršenja prometnih propisa od strane vozača.

15. Kako postoji objektivna odgovornost tuženika, a ne postoje razlozi za oslobođenje od odgovornosti, to je tuženik dužan nadoknaditi štetu tužitelju.

16. Slijedom navedenog, oštećeniku je nastala šteta na vozilu u iznosu od 1.475,78 EUR bez PDV-a u vrijeme popravka u servisu (koliko tužitelj potražuje tužbom), a tužitelj je tu štetu nadoknadio svom osiguraniku što između stranaka nije sporno. Na tužitelja su sukladno odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prešla, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema tuženiku pa je tuženik dužan platiti tužitelju iznos od 1.475,78 EUR.

17. Tuženik je dužan platiti tužitelju i zatezne kamate od dana od kada je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja svom osiguraniku jer prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete dospijeva u trenutku nastanka štete. Tužitelj je isplatio naknadu iz osiguranja svom osiguraniku 9. svibnja 2022., a što proizlazi iz naloga iz nacionalno plaćanje u kunama (list 45-46 spisa),a navedenu činjenicu tuženik niti nije osporio. S obzirom da je predmet spora regresni zahtjev tužitelja odnosno da stranke nisu bile u ugovornom odnosu, tužitelju pripada pravo na zatezne kamate po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a propisanu za ostale odnose, pa je u tom dijelu tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim dok je u dijelu koji prelazi stopu propisanu za ostale odnose tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao u toč. II. izreke presude.

18. Tuženik je izgubio parnicu pa je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan nadoknaditi parnične troškove tužitelju. Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tužitelju uzeti su u obzir samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, 107/25 – dalje: Tarifa). O troškovima postupka odlučeno je u granicama postavljenog zahtjeva u troškovniku, kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP-a.

19. Tužitelju je priznat kao potreban za vođenje postupka trošak za sastavljanje tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1 Tarife), za sastavljanje podnesaka od 16. studenog 2022., 13. travnja 2023. i 25. rujna 2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 Tarife), za zastupanje na ročištima 8. veljače 2023., 4. listopada 2023. i 20. travnja 2026., svako u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 Tarife), sve uvećano za 25 % PDV, a što iznosi 350,00 EUR, trošak vještačenja u iznosu od 199,08 EUR i 400,00 EUR, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 EUR i na presudu u iznosu od 39,82 EUR, odnosno ukupno parničnih troškova u iznosu od 2.408,81 EUR. Tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP. Tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 12. svibnja 2026.

SUTKINJA

Jasminka Gadža

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st.1. ZPP-a).