Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž Zk-92/2026-2

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku odvjetniku Zoranu Skelinu, Lucićeva 2, Trogir, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku poslovni broj Z-11176/2020 od 17. veljače 2026., dana 12. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku poslovni broj Z-11176/2020 od 17. veljače 2026.

[katastarska općina]

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, posl.br. Z-8774/2020 od 11. kolovoza 2020. kojim je odbijen prijedlog za upis uknjižbe te je određen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina].

2.Protiv citirane odluke žali se predlagateljica zbog zakonskih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući ga preinačiti prihvaćanjem predloženog upisa.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći pri tome na apsolutno bitne procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. 146/2025. - dalje: ZPP) i člankom 99. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024. - dalje: ZZK), utvrđeno je da nije počinjena ni jedna od tih povreda zakona.

5.U bitnome, prvostupanjski je sud prijedlog odbio smatrajući kako nisu ostvarene pretpostavke za upis jer osobe u čiju korist se traži upis nisu navedene sukladno odredbi iz čl. 49. st. 2. i čl.109. ZZK, a nekretnine na koje se odnosi upis ne sadrže podatke sukladno čl. 11. st. 2. i 60. st.1. ZZK.

6.Prema odredbi čl. 49. st. 1 ZZK upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se na temelju isprava koje nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost a prema st. 2. iste odredbe u ispravama na temelju kojih se zahtjeva upis osoba protiv kojih se i u čiju korist se uspjeh zahtijeva, neovisno od toga kada su sastavljene, osobe moraju biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugim osobama, a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina sastavljanja isprave te osobni identifikacijski brojevi osoba protiv kojih se i u čiju se korist upis zahtijeva.

7.Nadalje, prema čl. 109. st. 1. ZZK prijedlog za upis treba sadržavati oznaku zemljišnoknjižnog suda kojemu se prijedlog podnosi, ime i prezime, adresu i identifikacijski broj osobe u čiju korist treba provesti upis i osobe koje će trebati obavijestiti o rješenju, te broj zemljišnoknjižnog uloška, ime katastarske općine i oznaku čestica upisanih u zemljišnoknjižni uložak u kojem bi se upis trebao obaviti.

8.Iz stanja spisa proizlazi kako je EJ (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], dana 22. srpnja 2020. (dalje: predlagateljica) podnijela prijedlog za uknjižbu prava vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], u korist LJ ud. BJ, AJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RJ pok. BJ te EJG žene E i to svakog za ¼ dijela a temeljem Odluke o nasljedstvu iza smrti BJ p. L br. O-518/53 Kotarskog suda u Šibeniku od 15. lipnja 1953. kojim su njegovim nasljednicima proglašene naprijed navedene i to svaka za 1/4 dijela.

8.1.U spomenutoj odluci ostavinska imovina nije pobliže utvrđena već je određeno: „Ostavština BJ pok. L, koji je preminuo dana **.**.1943. godine u Prvić Šepurini ne ostavivši odredbu posljednje volje dosuđuje se na osnovu zakonskog reda nasljeđivanja niže spomenutim nasljednicima koji su sa blagodati imovnika prihvatili nasljedstvo i to: Skroza Jerini ud. BJ, ženi pokojnika za 1/4, mal. Skroza B, kćeri pokojnika za ¼, mal. RJ p. BJ, kćeri pokojnika za ¼ i ĐJ EJG ženi E, kćeri pokojnika za ¼. Prema rezultatu ostavinske rasprave izvršit će se upisi u zemljišne knjige z. u. [broj ZK uloška] do [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška] k.o.

[katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

8.2.Nadalje, iz prijedloga za upis proizlazi da su osobe u čiju korist se zahtijeva upis nekretnina pojedinačno u istom navedenih a sadržanih u zemljišnoknjižnim ulošcima [broj ZK uloška] do [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navedene prema osobnom imenu (ime i prezime) te imenu prednika ili supruga, jednake onima iz Odluke o nasljedstvu od kojih se niti jedna s tim podacima ne pojavljuje kao predlagatelj već osoba imena EJ, ali kako uz njezino ime označeni OIB i adresa prebivališta odgovaraju podacima koji su upisani za AJ pok. BJ u čiju korist se traži upis za ¼ dijela, proizlazi kako se predlagateljica, ali s drugim prezimenom, prikazuje ovlaštenicom prava iz zemljišnoknjižne isprave, dok ostalih troje osoba u čiju korist se upis traži nisu uopće navedeni kao predlagatelji niti glede istih, osim osobnog imena i imena prednika odnosno supruga, su navedeni drugi propisani podaci za nesumnjivu identifikaciju.

9.Glede upisa OIB [osobni identifikacijski broj]a za osobe u čiju korist se upis zahtijeva nije bilo sporno da je isprava na temelju koje se traži upis donesena prije uvođenja OIB [osobni identifikacijski broj]a pa taj podatak nije mogla ni sadržavati. Pored toga je odredbom primjenjivog čl. 237. ZZK propisano kako osobni identifikacijski brojevi osoba iz čl. 49. st. 2. ZZK ne moraju biti navedeni u ispravama ako su te isprave sastavljene prije 1. siječnja 2009. ili ako je posebnim propisom uređeno da te isprave ne moraju sadržavati osobni identifikacijski broj, a iz tog razloga, protivno žalbenim navodima, prijedlog i nije odbijen, pri čemu je pravilan stav prvostupanjskog suda kako je u prijedlogu za upis potrebno navesti OIB kao bitan podatak iz čl. 109. ZZK-a.

10.S tim u svezi dodatno je navesti kako prijedlog za upis koji bi imao značenje uknjižbe ili predbilježbe ovlaštena je staviti osoba koja predloženim upisom stječe, mijenja ili gubi knjižno pravo, dok je prijedlog koji bi imao značenje zabilježbe ovlaštena staviti osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe ili je za to ovlaštena posebnim propisom (čl. 103. st. 1. i 2. ZZK). Tko stavlja prijedlog u ime drugoga, mora za to biti ovlašten, što mora i dokazati ispravom, pri čemu se postojanje i valjanost ovlaštenja prosuđuje prema općim pravilima, a takvo ovlaštenje prema stanju spisa predlagateljici nisu izdali LJ ud. BJ, RJ pok. BJ i HJ Vrbački ud. E.

11.Također, iz spisa ne proizlazi je li predlagateljica EJ istovjetna osobi AJ pok. BJ, kao ovlaštenici za upis iz Odluke o nasljedstvu, slijedom čega nije ispunjena pretpostavka za upis iz čl. 117.st.1. t. b. ZZK.

12.Nadalje, da bi se dopustio upis u zemljišne knjige potrebno je da u sudskoj odluci, kakva je Odluka o nasljeđivanju, bude točno pojedinačno po broju i površini naznačena katastarska čestica – zemljište o kojem se odlučuje (čl. 11. st. 3. ZZK).

13.Također, prema odredbi čl. 59. st.1.a) ZZK, privatne isprave na temelju kojih se traži upis, trebaju, uza sve ono što je propisano ovim zakonom ili posebnim zakonom, sadržavati i točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva, a prema čl. 60.st. 1.b) ZZK javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba je i odluka suda ako sadrži točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis.

14.To što predmetna Odluka o nasljedstvu čija zemljišnoknjižna provedba se traži ne sadrži ni podatak o broju katastarskih čestica čiji upis se traži, već samo zemljišnoknjižne uloške čiji sadržaj je promjenjiv nije od značaja jer se ovdje radi o primjeni čl. 117. st. 2. ZZK kojom je propisano da kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta. Kako se ovdje upis traži na temelju sudske odluke o nasljeđivanju čija pravomoćnost nije upitna, to bi u situaciji nepostojanja drugih razloga zbog kojih upis ne bi bio provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, predloženi upis bio dopušten.

15.Međutim, slijedom ranijih utvrđenja glede pravnih zapreka upisu koje predstavljaju nedostatak ovlasti za podnošenje prijedloga za upis u korist LJ ud. BJ, RJ pok. BJ i EJG ud. E i njihovih drugih propisanih podataka te sumnje je li predlagateljica EJ istovjetna osobi AJ pok. BJ, nasljednici iza smrti BJ pok. L i ovlaštenici na upis, to je već iz tih razloga prijedlog za upis osnovano odbijen.

16.Na žalbeni prigovor da je već izvršena djelomična zemljišnoknjižna provedba Odluke o nasljedstvu na temelju koje se ovdje traži upis, da je vlasništvo nekretnina stečeno smrću ostavitelja i da je zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti u obvezi provesti odluku o nasljeđivanju odgovoriti je kako ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke, jer se ne radi o stjecanju već o upisu u zemljišne knjige po prijedlogu stranke te da eventualni djelomični upis izvršen na temelju iste odluke nije pravno odlučan.

17.Pri tome je dodatno navesti kako je zemljišnoknjižni postupak reguliran kao strogo formalni postupak, u kojem sud u pravilu odlučuje bez raspravljanja (čl. 100. ZZK) na temelju isprava i zemljišnoknjižnog stanja u vrijeme kada je prijedlog za upis podnesen (čl. 116. ZZK). Zbog pravne sigurnosti sud je stoga dužan po službenoj dužnosti ispitati (čl. 68. i 109.) postoje li pretpostavke za predloženi upis, kao i odgovaraju li priložene isprave po sadržaju i obliku onom što zakon propisuje za njihovu valjanost (čl. 48. i 49. ZZK).

18.Slijedom izloženog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a i čl. 149. st.3. ZZK odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 12. svibnja 2026.

SUTKINJA

Mirjana Rubić