Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:Kž-631/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene LV, zbog kaznenog djela računalne prijevare iz članka 271. stavak 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući povodom žalbe okrivljenice podnesene protiv presude Općinskog suda u Vukovaru broj: K-50/2020 od 24. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026., u prisutnosti branitelja okrivljenika Borisa Hlatkog, odvjetnika iz Vukovara,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljene LV kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, pod točkom I. izreke presude, na temelju odredbe članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP) stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Vukovaru broj K-50/2020 od 13. svibnja 2020., u odnosu na okrivljenu UV. Nadalje, pod točkom II. Izreke presude okrivljena UV proglašena je krivom zbog kaznenog djela računalne prijevare iz članka 271. stavak 1., u vezi članka 52. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude, pa je na temelju odredbe članka 271. stavak 1. KZ/11, osuđena na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci i na temelju odredbe članka 56. stavak 3. KZ/11, okrivljenici je izrečena uvjetna osuda te je utvrđeno da se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Temeljem članka 148. stavak 6. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP-a okrivljenica je oslobođena dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka.

2. Protiv te presude žalbu je podnijela okrivljenica putem branitelja Borisa Hlatkog, odvjetnika iz [adresa], zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede kaznenog zakona. U žalbi je predložila da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Okrivljenica je putem branitelja zatražila obavijest o sjednici vijeća drugostupanjskog suda, te je na sjednicu pozvan branitelj okrivljenice koji je sjednici pristupio i u cijelosti ostao kod navoda istaknutih u žalbi.

3. U odgovoru na žalbu okrivljenice državno odvjetništvo u [adresa] predložilo je da se žalba okrivljenice odbije kao neosnovana te da se potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Nije u pravu okrivljenica kada se žali zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka.

6.1. Iako okrivljenica u žalbi ističe žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka, taj žalbeni osnov ne obrazlaže već ga veže uz žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6.2. Stoga je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP-a, te nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od povreda odredaba kaznenog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.

7. Nadalje, nije u pravu okrivljenica niti kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7.1. U žalbi se ističe da su pogrešni zaključci prvostupanjskog suda o krivnji okrivljenice, odnosno da je okrivljenica počinila kazneno djelo računalne prijevare iz članka 271. stavak 1. KZ/11 jer da se u konkretnom slučaju radi isključivo o građansko pravnom odnosu, obzirom na činjenicu kako su ŽV, sin oštećenice, te okrivljenica kao snaha oštećenice, sa oštećenicom živjeli u zajedničkom domaćinstvu kojom prilikom im je oštećenica redovito posuđivala novac. Ističe se da je prvostupanjski sud pogrešno donio osuđujuću presudu u odnosu na okrivljenicu, a da je pri tome propustio utvrditi tko je bez ovlaštenja JV podizao novac, odnosno kupovao robu u trgovini. Ističe se također da je potpuno nejasno je li ženska osoba koja je podizala novac upravo okrivljenica, a da iz iskaza svjedokinje EV proizlazi kako je oštećenica davala okrivljenici ovlaštenje za podizanje novca sa njenog računa, pa da je stoga prvostupanjski sud okrivljenicu trebao osloboditi optužbe.

7.2. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenice prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je okrivljenica počinila kazneno djelo računalne prijevare iz članka 271. stavak 1. KZ/11, na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih navedenih dokaza.

7.3. Ispravno prvostupanjski sud ne prihvaća obranu okrivljenice koju je dala u prethodnom postupku obzirom da se okrivljenici u ovom postupku sudilo u odsutnosti. Naime, okrivljenica je porekla počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret navodeći da su ona i suprug živjeli sa oštećenicom nakon čega su otišli u Dubrovnik pri čemu je oštećenica, odnosno JV , uvijek im davala novac, odnosno novac su posuđivali od nje, te da joj nije jasno zbog čega ju oštećenica tereti da je podizala novac. Pri tome je navela da može sumnjati samo na svog supruga koji u to vrijeme nije radio. Međutim, iz iskaza svjedokinje EV, kćerke oštećenice, te sestre ŽV i šogorice okrivljenice, proizlazi da je imala punomoć za raspolaganje novčanim sredstvima svoje majke, odnosno oštećenice, koja je umrla i da su okrivljenica i njezin brat živjeli zajedno sa oštećenicom, nakon čega su napustili njihovu zajedničku kuću u [adresa] i otišli u Zadar, a nekoliko dana nakon njihovog odlaska da je pokojna majka bila uzrujana i da je rekla da joj je nestala kartica iz novčanika, te nakon što je majka utvrdila da je sa njenog računa podizan novac da je kontaktirala sa njenim bratom koji je rekao da on nije uzeo karticu od majke i nije ju koristio, te da nije znano da je okrivljenica uzela karticu i koristila ju 2019.

7.4. Naime, ispravno je prvostupanjski sud prihvatio iskaz svjedokinje EV koja iskazuje na osnovu svojih saznanja o spornom događaju kao što i ispravno nije prihvatio obranu okrivljenice koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Naime, kada se ima u vidu snimka video nadzora sa bankomata 14. lipnja 2019. u [adresa], vidljivo je da je upravo okrivljenica ta koja je podizala novac sa bankomata koristeći karticu oštećene JV, a da se radi upravo o okrivljenici proizlazi iz prikaza podataka o osobi, odnosno evidenciji dodijeljenih MBG-a, zbog čega nije u pravu okrivljenica kada u žalbi tvrdi da prvostupanjski sud nije utvrdio da je upravo ona osoba koja je podizala novac sa bankomata koristeći karticu oštećene JV, a time nije niti u pravu okrivljenica niti kada tvrdi da nije bila u posjedu bankovne kartice oštećenice, već da je to bio njezin suprug. Osim toga, iz iskaza svjedokinje EV proizlazi da joj je njena majka JV rekla da je utvrdila da joj je nestala kartica iz novčanika i da je to učinila upravo okrivljenica prije odlaska iz [adresa], obzirom da se nakon pozdrava sa njom ponovno vratila u kuću, a pri tome znajući gdje se njezina bankovna kartica nalazila. Stoga, obzirom da je ispravno prvostupanjski sud utvrdio da je upravo okrivljenica bila u posjedu bankovne kartice oštećenice, ispravno prvostupanjski sud zaključuje da je okrivljenica zajedno sa svojim suprugom ŽV u više navrata podizala razne iznose sa karticom na bankomatima, te vršila kupnju u trgovinama Lidl, Studenac i Kerametal u Dubrovniku, naselju Srebreno i u Viduškom. Zbog navedenog ispravno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je okrivljenica počinila kazneno djelo računalne prijevare na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude zbog čega ju je ispravno proglasio krivom i za takova svoja utvrđenja u pobijanoj presudi prvostupanjski sud je dao u cijelosti valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

7.5. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te u svezi s tim i zbog povrede kaznenog zakona.

8. Iako se okrivljenica ne žali zbog odluke o kazni, a kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanja i zbog povrede kaznenog zakona u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni to je ovaj sud ispitao pobijanu presudu i u tom dijelu.

8.1. Prilikom izbora vrste i mjere kazne prvostupanjski sud je okrivljenici cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude teža ili lakša za okrivljenicu, pa joj je kao olakotno cijenio da je majka dvoje djece, da je bez zaposlenja te da do sada nije dolazila u sukob sa zakonom, dok otegotne okolnosti prvostupanjski sud na strani okrivljenice nije utvrdio. Cijeneći tako ispravno utvrđene olakotne okolnosti, a u izostanku otegotnih, ispravno je prvostupanjski sud okrivljenicu osudio na kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci, potom joj izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku 2 godine ne počini novo kazneno djelo. Naime, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda takovom kaznom u cijelosti će se ostvariti svrha kažnjavanja na način da će se takvom kaznom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, te utjecati na okrivljenicu i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.

9. Ispitana je pobijana presuda u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP -a te kako nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe članka 482. ZKP-a.

U Zagrebu 12. svibnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Siniša Pleše