Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž-915/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Jeleni Tomrlin Gračan, odvjetnici iz Đurđevca, protiv protustranke KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Draženu Lančiću, odvjetniku iz Zagreba, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici pod posl. br. R1- 25/2023 od 26. rujna 2023, dana 12. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Virovitici pod posl. br. R1-25/2023 od 26. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u toč. I) izreke uređena je međa između nekretnina stranaka, i to nekretnina predlagatelja VJ upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvor u selu sa 178 čhv, kč. br. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće u selu sa 402 čhv, kč. br. [katastarska čestica] sjenokoša kod kuće u selu sa 660 čhv (koje čestice su istovjetne katastarskim česticama oznake kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 639 m2, kč. zgrada [katastarska čestica] sa 222 m2 i dvorište sa 417 m2 te kč. br. [katastarska čestica] selo sa 3734 m2, neplodno sa 3734 m2, sve upisano u [broj] k. o. [katastarska općina] ) i nekretnina protustranke KJ upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica kod kuće u selu sa 1122 čhv i kč. br. [katastarska čestica] kuća broj [adresa], štala, štagalj i dvorište u selu sa 178 čhv a koje nekretnine su istovjetne katastarskim česticama oznake kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 561 m2, dvorište sa 357 m2 i kč. zgrada ([adresa] sa 204 m2 i kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 4305 m2, oranica sa 4305 m2, sve upisano u [broj] k. o. [katastarska općina], i to linijom između točaka od A-B-C-D E-F-G-H-I-J, u skici izmjere geodetskog vještaka koja je sastavni dio ovoga rješenja.

2. Također je toč. II) izreke utvrđeno da je sud u nazočnosti stranaka označio među međašnim znakovima – drvenim kolčićima, s tim da su točke fotografirane i geodetski izmjerene po geodetskom vještaku, dok je toč. III) izreke naloženo protustranci da nadoknadi predlagatelju trošak postupka u iznosu od 133,10 eura ( 1.002,85 kn ).

3. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagatelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), te predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

4. U žalbi predlagatelj u bitnom navodi da sud nije dao relevantne i uvjerljive razloge o tome na temelju čega je zaključio da nije moguće među urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Navodi da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se radi o zajedničkom dvorištu i zajedničkom korištenju nekretnina. Navodi da je sud pogrešno shvatio pojam povremenog korištenja nekretnine radi prolaska, te ga pogrešno poistovjetio sa posljednjim mirnim posjedom kao redovnim i neograničenim korištenjem i faktičnim posjedovanjem nekretnine. Stoga da se ne može ispitati pravilnost materijalnog prava u okviru odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, dalje ZV-a ), odnosno uređenju predmetne međe prema pravičnoj ocjeni, a pored toga pri tom da uređenje sporne međe nije pravično riješeno jer da sud nije uzeo u obzir sve relevantne okolnosti, niti je postigao „ravnotežu“. Tako da se uređena međa od točke A do B proteže uz sam rub njegove kuće, čime da je izmijenjeno postojeće stanje na njegovu štetu jer mu je onemogućuje korištenje i održavanje kuće, dok da mu je postavljanjem međe u toč. C do D, oduzet znatan dio zelene površine iza njegove kuče i betoniranog dijela dvorišta koje da je oduvijek bilo u njegovom nespornom vlasništvu i posjedu, dok da prostustranka taj dio nikada nije koristila. Navodi da nije pravično protustranci dodijeliti prostor koji mu ne treba, na uštrb prilaza koji je do tada bio u njegovom posjedu, da je sud zaključkom da je put, koji se koristio za prijevoz do dvorišta, dovoljan za prolaz pješaka, uveo zbrku među strankama jer da takav prolaza ne odgovara interesima niti jedne strane. Navodi da im sud nije omogućio da se prethodno očituju na nalaz mjerničkog vještaka, da ih na terenu nije uveo u posjed prema novoj međnoj liniji, te da je pogrešno obrazloženje suda da je povukao dio prijedloga za uređenje međe.

5. Protustranka je u odgovoru na žalbu istakla da se u cijelosti protivi žalbenim navodima predlagatelja, da su isti usmjereni isključivo na uzurpaciju predmetnih nekretnina, te je predložio istu odbiti.

6. Žalba nije osnovana.

7. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je sudsko uređenje međe između susjednih nekretnina stranaka upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u smislu odredbe čl. 103. ZV-a.

8. Donoseći pobijanu odluku prvostupanjski sud utvrđuje:

- da je predmet postupka uređenja međe između nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čiji je vlasnik predlagatelj i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čiji je vlasnik protustranka,

- da se predlagatelj usprotivio uređenju međe prema katastarskom stanju,

- da između stranaka nije bilo moguće postići niti sporazum o uređenju međe,

- da je stoga proveden dokazni postupak uvidom u dokumentaciju priloženu spisu, očevidom na licu mjesta, geodetskim vještačenje i saslušanjem stranaka i svjedoka VJL, ČJ i PJ,

- da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da se predmetne nekretnine sastoje od obiteljskih kuća stranaka, da stranke imaju zajedničko neograđeno dvorište u koje izlaze iz navedenih objekata, da se nekretnina, tj. kuća predlagatelja s gospodarskim objektima i plastenicima nalazi s desne strane dvorišta gledano od ulice, a kuća protustranke s gospodarskim objektima i obradivom površinom, s lijeve strane dvorišta, gledano od ulice, da se u donjem dijelu nekretnina stranaka, između plastenika predlagatelja i obradive površine protustranke nalazi put, da u plastenicima predlagatelja ne raste neka od poljoprivrednih kultura, nego visoka trava, da se obradiva površina protustranke ne nalazi pod ratarskom kulturom, nego također pod visokom travom, da nekretnine stranaka izlaze u svom donjem dijelu na [adresa], te da od nje nisu odvojene ogradom,

- da na temelju iskaza stranaka i svjedoka u konkretnom slučaju nije bilo moguće među urediti na temelju posljednjeg mirnog posjeda,

- tako da iz iskaza svjedoka VJL i ČJ, a koje sud prihvaća vjerodostojnim jer se radi o susjedima stranaka koji nisu osobno zainteresirani za ishod postupka, proizlazi da ne znaju do koje su granice, odnosno linije stranke uživale predmetne nekretnine, niti im je poznato da bi među strankama bilo prijepora oko uživanja puta, već su izjavili da su ga uživale obje stranke,

- također navedenim svjedocima da nije poznato niti da bi postojao prijepor oko plastenika koje je podigao predlagatelj VJ, niti oko betoniranja ploča u dvorištu, a koje ploče je također izbetonirao predlagatelj,

- iz iskaza navedenih svjedoka da jasno proizlazi da su prednici stranaka predmetne nekretnine dijelili i zajednički koristili jer su se dobro slagali,

- isto tako iz iskaza svjedokinje PJ, supruge protustranke, te iskaza stranaka, da proizlazi da su prednici stranaka doista zajednički koristili dvorišni dio nekretnina jer su se dobro slagali budući je isti i tada i danas neograđen, da se radi o prostoru dvorišta između sagrađenih objekata stranaka koji je prilično uzak, pa je prednicima stranaka, uslijed međusobnih rodbinskih veza (očevi stranaka su braća) odgovaralo da dvorište, baš kao i put u donjem dijelu nekretnina, zajednički koriste,

- da je evidentno da je do promjene u odnosu stranaka, došlo nakon smrti majke protustranke, koji je naslijedivši nekretninu, odnosno postavši njenim vlasnikom, odlučio utvrditi među između nekretnina jer mu režim zajedničkog korištenja dvorišta i puta više nije odgovarao,

- da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je predlagatelj prelazio svojim traktorom, priključcima i kombijem prilikom izlaska i ulaska u garažu na dio nekretnine protustranke, kao i da je protustranka prilikom izlaska iz svoje garaže dijelom sa svog betonskog dijela dvorišta (tzv. mozaik), prelazio na betonske ploče koje je postavio predlagatelj, sve dok nije, nastao ovaj spor oko međe,

- da kako nije moguće utvrditi jasne granice u prostoru do kojih seže faktična vlast stranaka, jer su i jedan i drugi koristili dvorište između svojih kuća i gospodarskih zgrada koje je neograđeno i vodi prema tzv. potkućnicama (obradivom zemljištu stranaka), to sud zaključuje da su se obje stranke koristila putem u donjem dijelu nekretnina koji se nalazi između plastenika predlagatelja i obradive površine, pa među uređuje pravičnom ocjenom, linijom između točaka od A-B-C-D-E-F-G-H-I-J, u skici izmjere geodetskog vještaka,

- da se pri tom sud rukovodio, širinom prostora u dvorišnom dijelu nekretnina stranaka, nastojeći postići ravnotežu, te ostaviti strankama dostatan prostor za nesmetani prolazak,

- u odnosu na donji dio nekretnine u kojem se nalazi put u sredini, plastenici predlagatelja s desne strane (gledano od ulice), a obradiva površina protustranke s lijeve stranice, da je sud odlučio da međa ide polovicom tog puta i to stoga što na navedeni način stranke pješke mogu doći do svojih nekretnina jednakom širinom prolaza (protustranka prema vlastitim kazivanju nije zainteresirana za poljoprivrednu obradu tog dijela zemljišta), a u slučaju da predlagatelj do plastenika želi doći traktorom, nije nužno da se koristi spornim putom jer do plastenika može doći izlaskom iz dvorišta na [adresa] i vožnjom do [adresa], iz koje ima neometan pristup plastenicima, u cijelo j širini donjeg dijela svoje nekretnine, a za što mu treba prema vlastitom kazivanju 10 minuta, što ne predstavlja osobito opterećenje niti gubitak vremena.

9. Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 103. ZV-a sud donosi pobijano rješenje na način da uređuje među na temelju pravične ocjene, dok odluku o trošku donosi na temelju paragraf 283. Zakona o vanparničnom postupku ( Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 45/1934, NN 73/91 ), odnosno obvezuje protustranku da nadoknadi predlagatelju polovicu troškova geodetskog vještačenja i troška održavanja očevida jer da je postupak uređenja međe bio potreban.

10. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud nije utvrdio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

11. Također pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje, te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je uredio među između nekretnina stranaka prema pravičnoj ocjeni.

12. U ovom žalbenom stadiju sporno je da li je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju među mogao urediti prema posljednjem mirnom posjedu, te da li je uređenje sporne međe prema pravičnoj ocjeni zaista i pravično, obzirom da predlagatelj žalbom ne spori da nije pristao urediti među prema katastarskom nacrtu, niti da bi između stranaka postojao sporazum o uređenju međa.

14. Odredbom čl. 103. st. 2. ZV-a propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristanu , dok je st. 2. propisano da će sud, ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2., među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

15. Dakle citiranim odredbama ZV-a jasno je propisan redoslijed i kriteriji na osnovi kojih se uređuje međa a to su: 1. katastarski nacrt, 2. sporazum susjeda, 3. posljednji mirni posjed i 4. pravična ocjena suda.

16. Iz stanja spisa proizlazi da među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu te da između stranaka kao susjeda nije postignut sporazum o uređenju međe. U takvoj situaciju, u skladu s čl. 103. st. 3. ZV-a, sud će među urediti prema posljednjem mirnom posjedu. To znači da sud mora utvrditi tko od susjeda (stranaka) ima faktičku vlast na spornoj međašnjoj površini. Riječ je o činjeničnom pitanju koje se može utvrditi svim raspoloživim dokaznim sredstvima.

17. U konkretnom slučaju sud je proveo dokazni postupak očevidom na licu mjesta uz saslušanje stranaka i svjedoka radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda spornog dijela, te je pravilno utvrdio da su stranke, odnosno njihovi prednici dijelili i zajednički koristili prijepor slijedom čega da nije moguće utvrditi posljednji miran posjed, a kako to proizlazi iz iskaza svjedoka VJL i ČJ, a čije iskaze je sud prihvatio kao vjerodostojne jer su isti kao susjedi stranaka iskazivali o činjenicama koje su im neposredno poznate, a osobno ni na koji način nisu zainteresirani za ishod ovog postupka.

18. Stoga je pravilno prvostupanjski sud spornu među pobijanom odlukom uredio prema pravičnoj ocjeni jer ukoliko dokazi provedeni tijekom postupka uređenja međe ne daju dovoljnu osnovu u odnosu na nedvojbeni zaključak glede posljednjeg stanja posjeda sporne površine, tada se ima smatrati da su ispunjene pretpostavke za uređenje međe temeljem pravične ocjene suda. Slijedom navedenog stajalište prvostupanjskog suda, glede izbora načina uređenja međe, u cijelosti prihvaća i ovaj sud, jer je ono temeljeno na pravilnoj ocjeni iskaza svjedoka i stranaka, te neposrednog zapažanja na licu mjesta, pa su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.

19. Nadalje nisu osnovani niti žalbeni navodi u svezi toga da uređenje sporne međe nije pravično riješeno jer je prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima, uzeo u obzir sve relevantne okolnosti i naveo razloge u čemu se ta pravična ocjena sastoji ( konfiguracija terena tj. širina prostora, mogućnost otklanjanja posloženih drva, obradivost zemljišta i interes stranaka za poljoprivrednu obradu zemljišta, te mogućnost dolaska na predmetne nekretnine traktorom drugim putem, bez osobitog opterećenja), a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovoj sud. Stoga su žalbeni navodi i u tom smislu neosnovani.

20. Nadalje nisu osnovani niti žalbeni navodi u svezi nemogućnosti korištenja i održavanja kuće zbog uređene međe jer predlagatelju u tom dijelu za održavanje kuće pripadaju ovlasti temeljem susjedskih prava u smislu odredbe čl. 100. ZV-a.

21. Isto tako nisu osnovani niti žalbeni navodi u svezi vještačkog nalaza jer je istim samo utvrđena i potkrijepljena fotografijama međa, koju je sud uredio na licu mjesta u nazočnosti stranaka na način da je strankama međa pokazana, te obilježena drvenim kolčićima.

22. Isto tako nisu osnovani niti žalbeni navodi u svezi uvođenja u posjed. Naime, uređenjem međe u ovom izvanparničnom postupku stvorena je presumpcija da postoji vlasništvo stranaka na nekretnini do uređene međe u smislu odredbe čl. 103. st. 5. ZV- a slijedom čega su stranke postavljanjem međašnih znakova i uvedene u posjed prijepornog dijela, onaj tko tvrdi suprotno treba to u parnici dokazati.

23. Konačno nisu osnovani niti žalbeni navodi u svezi djelomičnog povlačenja prijedloga iz razloga što protustranka na to djelomično povlačenje nije pristala, pa je pravilno prvostupanjski sud pobijanom odlukom uredio među i u odnosu na te nekretnine.

24. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 12. svibnja 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović