Republika Hrvatska

Poslovni broj: Kž-97/2025-6

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća, te Višnje Strinić i Nevena Cambja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Papić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene ZE, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja K-1124/2024-39 od 9. siječnja 2025., u sjednici održanoj 12. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu optužena ZE proglašena je krivom zbog kaznenog djela protiv imovine, krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11 te je na temelju članka 228. stavak 1. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, te joj je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako optužena u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženoj ZE će se u slučaju opoziva uvjetne osuda u kaznu zatvora uračunati vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. studenog 2024. do 9. siječnja 2025.

3. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZKP/08) optužena ZE oslobođena je u cijelosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 2. do 6. ZKP/08.

4. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i optuženoj izrekne kazna zatvora.

5. Optužena nije podnijela odgovor na žalbu.

6. Spis je u suglasju sa člankom 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

7. Žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu je neosnovana.

8. Državni odvjetnik pobija prvostupanjsku presudu zbog odluke o kazni te u žalbi ističe da je prvostupanjski sud ZE osudio na kaznu koja je preblaga za ostvarenje opće i posebne svrhe izricanja kaznenopravnih sankcija, odnosno za ostvarenje specijalne i generalne prevencije, kao i zbog činjenice da je istoj izrečena uvjetna osuda koja u konkretnom slučaju ne predstavlja dovoljnu društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, ne jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, a ovakvo blago kažnjavanje počinitelja takvih kaznenih djela pridonosi tome da utječe na druge na način da pretpostavljaju da će biti lako kažnjeni za ovakva kaznena djela čime se pridonosi znatnom povećanju razine kriminaliteta ove vrste, a potpuno se gubi iz vida svrha kažnjavanja. U žalbi državnog odvjetništva se navodi kako je sud prilikom izbora mjere kazne precijenio olakotne okolnosti, i to priznanje kaznenog djela, izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenog, korektno držanje pred sudom, činjenicu da kaznenim djelom nije nastala šteta, prekršajnu neosuđivanost te majčinstvo četvero malodobne djece, dok otegotne okolnosti na strani optužene nije cijen io u potpunosti budući je samo cijenjena njena dosadašnja kaznena osuđivanost, a nije cijenjena činjenica da je optužena u tri navrata pravomoćno osuđena radi istovrsnog kaznenog djela krađe, te da je predmetno kazneno djelo počinila u roku provjeravanja iz pravomoćne presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-903/21-2 od 16. travnja 2021., a od optuženja u ovom predmetu u ožujku 2024. pa do donošenja presude u siječnju 2025. je u još dva navrata pravomoćno osuđena za kaznena djela krađe. Žalitelj u žalbi ističe kako se korektno držanje okrivljenice pred sudom ne može smatrati olakotnom okolnošću jer se od svih sudionika kaznenog postupka očekuje korektno držanje pred sudom te da činjenica kako oštećenom trgovačkom društvu nije nastala šteta jer su predmeti odmah vraćeni ne može predstavljati olakotnu okolnost budući je do štete došlo isključivo brzom i pravovremenom reakcijom djelatnice zaštitarske službe koja je uočila okrivljenicu kako uzima robu s police i zadržala ju do dolaska policije.

9. Suprotno navodima žalbe državnog odvjetništva ovaj sud je utvrdio kako je prvostupanjski sud pri izboru vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji život počiniteljice, te njene osobne i imovinske prilike. Tako je pravilno utvrdio olakotne okolnosti i to njeno priznanje počinjenog kaznenog djela čime je ubrzala i olakšala okončanje kaznenog postupka, izraženo žaljenje i kajanje, prekršajnu neosuđivanost, korektno držanje pred sudom, majčinstvo četvero malodobne djece i činjenicu da kaznenim djelom nije nastala šteta, dok je kao otegotnu okolnost uzeo u obzir njenu prijašnju osuđivanost zbog istovrsnog kaznenog djela, kako to proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije. Također, pravilno je prvostupanjski sud optuženu ZE na temelju članka 228. stavak 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci te joj uz primjenu odredbe članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako optužena u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Naime, nakon što je razmotrio s jedne strane utvrđene otegotne i olakotne okolnosti na strani optužene, a s druge strane i navode žalbe državnog odvjetnika i ovaj drugostupanjski sud je ocijenio da je bilo prostora za izricanjem uvjetne osude kao adekvatne kazneno pravne sankcije u konkretnom slučaju, iako je točno da je prvenstveno zbog ranije višestruke osuđivanosti optužene u obzir dolazila i osuda na zatvorsku kaznu kako to ističe državni odvjetnik u svojoj žalbi. Ipak, po ocijeni ovog drugostupanjskog suda brojnost i kvaliteta olakotnih okolnosti na strani optužene zavređuje da se i ovakvom kazneno pravnom sankcijom, kao određenim upozorenjem uz prijetnju kaznom pruži prilika optuženoj da svoj život u potpunosti uskladi s društveno prihvaćenim normama ponašanja te da nema potrebe dodatno intervenirati izoliranjem optužene iz društva pa joj je ova kazneno pravna sankcija prilika i poticaj za nastavak života u skladu s opće prihvaćenim uzusima ponašanja, a na optuženoj je odluka hoće li ponuđenu priliku iskoristiti. Vrijeme provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude će optuženoj biti dostatna opomena i upozorenje da mora dobro pripaziti na svoje ponašanje jer ako bi se pojavila kao počinitelj nekog novog kaznenog djela u vremenu provjeravanja, tada uvijek postoji mogućnost opoziva izrečene uvjetne osude u skladu s odredbom članka 58. KZ/11, pa optužena mora biti svjesna da joj je ovo posljednja prigoda koja joj se pruža te da bi bilo kakvo novo kršenja zakona s njene strane se sigurno neće moći tolerirati. Stoga se žalba državnog odvjetnika ukazuje neosnovanom.

11. Budući da je ovaj sud utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija presuda prvostupanjskog suda kao ni povrede zakona iz članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26, dalje u tekstu: ZKP/08-26) na koje sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci presude ovog drugostupanjskog suda, u suglasju s člankom 482. ZKP/08-26.

U Splitu 12. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Maria Majić