Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Split, Gundulićeva 27

    K-1074/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Stipi Rosi kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Josipe Klarin kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika FJ zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano po čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), a kažnjivo po čl. 117. st. 2. Kaznenog zakona/11, nakon održane i zaključene glavne rasprave u nazočnosti okrivljenika i zamjenice ODO-a Split CJ, dana 12. svibnja 2026. objavio je i

    p r e s u d i o

    Okrivljenik: FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin JJ i pok. F, rođene C, rođen **.**.2000. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], bez zanimanja, nezaposlen, neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom osnovnom školom, lošeg imovnog stanja,

    k r i v  j e

    I. što je dana 21. kolovoza 2025. oko 14,00 sati, u Splitu na parking prostoru kod upravne zgrade KBC Split, Spinčićeva 1, po otpuštanju s prisilnog liječenja s Klinike za psihijatriju, a nakon što mu je brat BJ rekao da treba popiti propisane lijekove, u nakani da bratu nanese tjelesne ozljede, šakom ga udario u predjelu donje usne koju je raskrvario, te se s bratom naguravao, uslijed čega je BJ zadobio krvni podljev unutrašnje strane donje usnice usta, te oguljotine kože hrpta desne šake i desne podlaktice, koje ozljede su lake naravi,

    dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano po čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), a kažnjivo po čl. 117. st. 2. Kaznenog zakona/11.

    II. Stoga se okrivljeni FJ na temelju čl. 117. st. 2. KZ/11

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, nakon čega se prema okrivljenom izriče

    UVJETNA OSUDA

    s time da se kazna zatvora od 1 (jedne) godine na koju je okrivljeni osuđen neće izvršiti ako okrivljeni u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini neko novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku FJ se u kaznu zatvora uračunava vrijeme od kada mu je oduzeta sloboda u vezi s kaznenim djelom dana 21. kolovoza 2025. te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od dana 22. kolovoza 2025. do dana 20. studenog 2025., a sve u slučaju opoziva uvjetne osude.

    IV. Na temelju članka 68. Kaznenog zakona uz izrečenu uvjetnu osudu okrivljeniku FJ se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja mjera će se izvršavati izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju te ista može trajati do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno najdulje 3 (tri) godine.

    V. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 izrečena uvjetna osuda može se opozvati ako okrivljenik FJ u navedenom roku u točci IV. izreke bez opravdanog razloga ne izvrši određenu mu obvezu sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja.

    VI. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 okrivljenik FJ dužan je naknaditi trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.094,7 eura (tisućudevedesetčetiri eura i sedam centi) od čega se iznos od 400,00 eura odnosi na provedeno sudsko-medicinsko vještačenje (pisani nalaz i mišljenje), iznos od 485,10 eura na sudsko-psihijatrijsko vještačenje (pisani nalaz i mišljenje), iznos od 65,1 eura na usmeni nalaz i mišljenje na raspravi po dr. JJ, iznos od 94,50 eura na usmeni nalaz i mišljenje dr. Antonia Alujevića na raspravi te iznos od 50,00 eura na paušalni trošak kaznenog postupka, u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je Općinskom sudu u Splitu optužnicu broj K-DO-906/2025 protiv okrivljenika FJ zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano po čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 117. st. 2. Kaznenog zakona/11.

    2. Okrivljenik FJ u svojoj obrani je naveo: "Ja nisam udario mog brata i mislim da su njemu te neke ozljede zbog toga što on radi na bauštelu pa se vjerojatno tamo ozlijedio i imao je i ispucalu usnu, a točno je da je on mene udario." Na upit zamjenice ODO-a okrivljeniku u kakvim je odnosima s bratom, isti navodi: da nije u nikakvim odnosima s bratom i da brat ne živi s njim.

    3. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka oštećenika BJ, svjedokinju GJ, sudskog vještaka za psihijatriju dr. JJ i sudskog medicinskog vještaka dr. Antonia Alujevića te suglasnošću stranaka pročitao iskaz svjedoka PJ.

    3. 1. Svjedok oštećenik BJ na glavnoj raspravi u svom iskazu je naveo: "Sjećam se da sam svoj iskaz dao dana 10. rujna 2025. pred Županijskim sudom u Splitu i točno je sve što sam tada iskazao i želim da se taj moj iskaz uzme kao vjerodostojan jer sam ga dao neposredno nakon predmetnog događaja. Predmetne prigode zvalo nas je sa psihijatrije da dođemo po našeg FJ koji je moj brat, a sa mnom su išli moj otac PJ i sestra GJ. Ja sam otišao po njegovo otpusno pismo te su mi medicinske sestre rekle da uzmem neki paketić tableta i da su one samo za taj dan, a da za daljnje liječenje iste tablete propiše njegov obiteljski liječnik. Kad smo izišli iz bolnice putem do parkinga ja sam pokušao pričati s mojim bratom FJ i rekao sam mu da bih trebao terapiju početi piti i nešto vezano za njegovo zdravlje i dijagnozu. U tom trenutku se on počeo čudno ponašati i govoriti kako doktori ništa ne znaju i da terapija nije za njega. U jednom trenutku smo se nešto porječkali, ja sam se udaljio a on je ostao sa sestrom i ocem i nakon minutu-dvije i on je došao do mene, nešto me pitao, a ne sjećam se što i tada me tu odmah udario šakom u vilicu. Tada san ja pao na pod i tu smo se nakon toga pohrvali, a otac nas je razdvojio. Nakon toga je sestra GJ došla sa policijom i tu je sukob završio. Što se tiče tjelesnih ozljeda zadobio sam lake tjelesne ozljede. Ja nisam zainteresiran za to da se mog brata zatvorski kažnjava ali sam zainteresiran da se njega stavi u zdravstvenu ustanovu i da ga se liječi. Smatram da je njemu nužno potrebno liječenje, a ne izolacija u zatvoru."

    Na upit zamjenice ODO-a svjedoku oštećenika kakav je bio udarac koji ste zadobili od okrivljenika, oštećenik navodi da je bio poprilično jak udarac, a posebno s obzirom da je njegov brat proveo tri mjeseca na psihijatriji na Firulama. Na upit branitelja okrivljenika oštećeniku što je prethodilo ovom udarcu koji je vama zadao okrivljenik, oštećenik navodi da je prethodilo to što su se međusobno porječkali, a ja se ne mogu sjetiti tko se prvi kome obratio, a pogotovo pogrdnim riječima i naglašavam da ja nisam brata pljunuo te prigode pa da bi to bio uzrok njegove reakcije.

    Na upit branitelja okrivljenika oštećeniku je li netko vidio taj vaš sukob, oštećenik navodi da su ga vidjeli njegov otac PJ i sestra GJ.

    3. 2. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinju GJ koja je u svom iskazu navela: "Sjećam se da sam svoj iskaz dala dana 10. rujna 2025. pred Županijskim sudom u Splitu i točno je sve što sam tada iskazala i želim da se taj moj iskaz uzme kao vjerodostojan jer sam ga dala neposredno nakon predmetnog događaja. Ja sam predmetne prigode bila na mjestu događaja ali podalje tako da nisam točno vidjela eventualni udarac koji bi zaprimio moj brat BJ od strane okrivljenog. Naglašavam da ja nisam cijeli sukob vidjela već sam otišla po policiju kada sam vidjela naguravanje između njih. Naglašavam da sam bila udaljena nekih desetak metara od moje braće, a sa mnom je bio i moj otac. Mogu reći da sam kod brata Josipa vidjela ozljedu i to u vidu modrice ispod oka, dok je FJ imao ogrebotinu kod usne i vidjela sam da ima ogrebotine po prsima s obzirom da mu je majica bila rasparana. Ja i otac nismo naknadno razgovarali o ovom događaju tako da ga ja nisam niti pitala o ovom događaju. Smatram da mom bratu FJ nije adekvatno izricati kaznu zatvora već je za njega puno bolje izreći mu mjeru liječenja s obzirom na njegovo psihičko stanje. Osobno bih htjela da ga se pusti na slobodu i da on uzima lijekove i da se liječi."

    Predstavnica tužitelja pita bi li netko od obitelji mogao kontrolirati da okrivljenik uzima terapiju na slobodu, svjedokinja odgovara da ne bi s obzirom da FJ ne želi uzimati terapiju.

    Na upit branitelja svjedokinji sjeća li se što je prethodilo njihovom konfliktu, svjedokinja odgovara da je BJ rekao FJ da mora uzimati terapiju, a FJ je počeo se derati na Josipa, a ja sam se okrenula prema ocu i nisam vidjela daljnji tijek događaja već sam otišla vidjeti gdje je policija.

    Na upit branitelja svjedokinji je li otac mogao vidjeti sukob između okrivljenika i oštećenika, svjedokinja navodi da misli da je mogao vidjeti.

    3. 3. Vještak dr. JJ na glavnoj raspravi je naveo: "Ja sam za potrebe ovoga sudskog postupka izradio pisani nalaz i mišljenje dana 18. rujna 2025. kod kojeg u potpunosti ostajem i nemam ništa za dodati."

    Na upit branitelja vještaka iz čega zaključujete da proizlazi opasnost da bi okrivljenik mogao ponovno počiniti kazneno djelo, vještak odgovara: Na vaše pitanje mogu reći kako opasnost proizlazi iz njegovog manjka suradljivosti u procesu liječenja gdje optuženi odbija uzimati preporučenu psihijatrijsku terapiju. Takav njegov stav dijelom proizlazi iz njegove osnovne bolesti, a to je duševna bolest, a dijelom proizlazi iz njegovih osobina ličnosti.

    Na upit branitelja vještaku je li mu poznato je li okrvljenik provodi terapiju liječenja u zatvorskom sustavu, vještak odgovara: na ovo vaše pitanje mogu reći kako sam prije početka ove rasprave obavio kratki razgovor sa vašim branjenikom i pitao ga da li surađuje u potpunosti u procesu liječenja i da li uzima preporučenu psihijatrijsku terapiju i od njega dobio odgovor da on to ne uzima jer to njemu nije potrebno.

    Na upit branitelja vještaku da li je moguća provokacija brata okrivljenika utjecala na njegovu bitno smanjenu ubrojivost, vještak odgovara da provokacija kao sam čin može utjecati na određena ponašanja bilo koje osobe pa i u ovome slučaju FJ no obzirom na njegovu osnovnu bolest, a to je u ovom slučaju shizofrenija postavlja se pitanje njegovog doživljaja reakcija njegove okoline.

    3. 4. Vještak dr. Antonio Alujević na raspravi u svom iskazu je naveo kako je za potrebe ovog postupka sačinio pisani nalaz i mišljenje kod kojeg ostaje i danas.

    4. Sud je suglasnošću stranaka izvršio uvid i čitao dokaze: liječnička dokumentacija za BJ (list 5 spisa), otpusno pismo za okrivljenika FJ KBC Split, Klinike za psihijatriju (list 23 spisa), interna uputnica (list 24 spisa), rješenje Županijskog suda u Splitu, broj: R1-52/2025-2 od 16. svibnja 2025. (listovi 25-26 spisa), rješenje Županijskog suda u Splitu, broj: R1-52/2025-3 od 16. svibnja 2025. (listovi 27-28 spisa), rješenje Županijskog suda u Splitu, broj: R1- 52/2025-5 od 19. svibnja 2025. (listovi 29-30 spisa), DVD s fotografijama ozljeda oštećenog BJ (list 34 spisa), zapisnik Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedoka-žrtve BJ od 10. rujna 2025. 2025. (listovi 72-74 spisa), zapisnik Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedoka GJ od 10. rujna 2025. (listovi 75-76 spisa), zapisnik Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedoka PJ od 10. rujna 2025. (listovi 77-78 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Antoniu Alujeviću (listovi 82-83 spisa), Sudsko-psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. JJ (listovi 89 – 91 spisa), Izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika FJ (list 36 spisa) i uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika od 12. svibnja 2025..

    5. Iako okrivljenik negira počinjenje ovog kaznenog djela iz svih dokaza provedenih tijekom ovog kaznenog postupka nedvojbeno proizlazi da je upravo okrivljenik svom bratu BJ zadao predmetne tjelesne ozljede. Naime, oštećenik BJ je na dokaznom ročištu pred sucem istrage, ali i na raspravi pred sudom naveo da ga je okrivljenik inkriminirane prigode udario šakom u predjelu donje usne, a navedeno je pred sucem istrage iskazao i svjedok PJ, otac okrivljenika i žrtve koji je čak dodao da je okrivljenik prvi udario oštećenika šakom u vilicu. Iskaz oca okrivljenog PJ je čitan suglasnošću stranaka 5. 1. Iskazi žrtve i svjedoka PJ su u tom dijelu osim što su u bitnom podudarni, potkrijepljeni i medicinskom dokumentacijom za žrtvu i sudsko- medicinskim vještačenjem kojim je utvrđena predmetna tjelesna ozljeda i način njenog nastanka. Sud smatra da je neprijeporno utvrđena uzročno posljedična veza između ozljede koju je zadobio oštećenik BJ i udarca koji mu je zadao te prigode okrivljenik, a sve s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka te na iskaze žrtve i svjedoka PJ koji su potvrdili da bi okrivljeni udario BJ na način opisan u izreci presude. Stoga, imajući u vidu i intenzitet udarca sud smatra da je okrivljenik postupao s namjerom da bratu nanese tjelesnu ozljedu. Time su se u njegovom ponašanju ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela za koje se tereti. Sud je u potpunosti poklonio vjeru navodima svjedoka žrtve, inače brata okrivljenika BJ čiji je iskaz bio izrazito uvjerljiv, argumentiran i iscrpan. Potrebno je također navesti da je sud poklonio vjeru navodima svjedoka inače oca okrivljenog PJ i to s obzirom da okrivljenik nije imao primjedbi na njegov iskaz. Vezano za sam iskaz okrivljenog sud smatra da je isti bio usmjeren isključivo u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti tako da mu uslijed te okolnosti sud nije poklonio vjeru i smatra da iskaz okrivljenog nije ni činjenično ni kronološki točan.

    6. S obzirom na potrebiti oblik krivnje zaključuje se kako je okrivljenik kritične prigode postupao s izravnom namjerom. Naime, okrivljenik je bio svjestan obilježja kaznenog djela i htio je počinjenje tog djela te kako je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv, tako je okrivljenik kriv za počinjenje predmetnog kaznenog djela, međutim okolnost da je bio bitno smanjeno ubrojiv sud je valorizirao kod odmjeravanja sankcije s obzirom da se u zakonu izričito navodi da se osobu koja je bila bitno smanjeno ubrojiva može blaže kazniti.

    7. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije sud je okrivljeniku cijenio sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaj na pravilan izbor iste pa je kao olakotne okolnosti cijenio okrivljenikovu nekažnjavanost, okolnost da oštećenik nije zainteresiran za kazneni progon okrivljenika i činjenicu da je djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, dok otegotnih sud nije pronašao. Uzimajući u obzir naprijed navedene okolnosti sud je odlučio prema okrivljeniku izreći blažu vrstu sankcije i to uvjetnu osudu, a ne bezuvjetnu osudu na kaznu zatvora, na način da je okrivljenik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine nakon čega je prema okrivljeniku izrečena uvjetna osuda sa rokom provjeravanja od 3 (tri) godine i sud smatra da će se time postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se time postići ciljevi generalne i specijalne prevencije. Sud smatra da je rok provjeravanja od 3 godine adekvatan okrivljenikovim osobnim karakteristikama odnosno samoj težini djela i posljedicama.

    8. Sud je na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku FJ u kaznu zatvora uračunao vrijeme od kada mu je oduzeta sloboda u vezi s kaznenim djelom dana 21. kolovoza 2025. te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od dana 22. kolovoza 2025. do dana 20. studenog 2025., a sve u slučaju opoziva uvjetne osude.

    9. Sud je na temelju članka 68. Kaznenog zakona uz izrečenu uvjetnu osudu okrivljeniku FJ izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, koja mjera će se izvršavati izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju te ista može trajati do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno najdulje 3 (tri) godine. Predmetnu sigurnosnu mjeru sud je izrekao sukladno pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. JJ. Naime, sudski vještak je iskazao kako postoji opasnost ponavljanja istovjetnih, sličnih kaznenih djela te je predložio daljnje psihijatrijsko liječenje ambulantno koje se može provoditi u penalnom sustavu ili na slobodi ovisno o odluci suda, a s obzirom da je sud izrekao uvjetnu osudu ovo liječenje će se provoditi na slobodi.

    10. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 izrečena uvjetna osuda može se opozvati ako okrivljenik FJ u navedenom roku u točci IV. izreke bez opravdanog razloga ne izvrši određenu mu obvezu sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja.

    11. Temeljem čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 okrivljenik FJ dužan je naknaditi trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.094,7 eura (tisućudevedesetčetiri eura i sedam centi) od čega se iznos od 400,00 eura odnosi na provedeno sudsko-medicinsko vještačenje (pisani nalaz i mišljenje), iznos od 485,10 eura na sudsko-psihijatrijsko vještačenje (pisani nalaz i mišljenje), iznos od 65,1 eura na usmeni nalaz i mišljenje na raspravi po dr. JJ, iznos od 94,50 eura na usmeni nalaz i mišljenje dr. Antonia Alujevića na raspravi te iznos od 50,00 eura na paušalni trošak kaznenog postupka, u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.

    11. 1. Naime, okrivljenik je proglašen krivim i sukladno tome dužan je snositi troškove postupka, a tijekom postupka nije dokazano, a niti predloženo da se istog oslobodi od plaćanja tih troškova tako da nije bilo osnova za donošenje odluke o potpunom ili djelomičnom oslobađanju od troškova postupka i što je još bitnije, ne postoji niti jedan dokaz koji bi upućivao na potrebu za tim.

    U Splitu, 12. svibnja 2026.

    Sudac

    Stipe Roso

    PRAVNA POUKA: Protiv ove presude predstavnik optužbe, okrivljenik i branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    - ODO-u Split

    - okrivljeniku

    - oštećeniku

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.