Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-1583/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VJ, zastupanog po branitelju Krešimiru Bagiću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. uz primjenu članka 293. stavak 1. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, dalje: ZSPC), temeljem prigovora na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Postaje prometne policije Rijeka, klasa: 211- 07/24-4/14282, urbroj: 511-09-34-24-1 od 16. travnja 2024. godine, u žurnom postupku izvan glave rasprave nakon ročišta održanog 16. ožujka 2026. u prisutnosti branitelja okrivljenika, a u odsutnosti okrivljenika, na temelju članka 183. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.), dana 12. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I Okrivljeni VJ, sin V i U, rođen **.**.2000. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan,

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

kriv je

što je

1) dana 21. siječnja 2024. u 00,01 sati u Rijeci, na križanju [adresa] i F [adresa] kao vozač vozila M1 marke Opel reg. oznake [registarska oznaka] upravljao i kretao se u Rijeci Ulicom Prvog maja iz smjera [adresa] u smjeru Ulice Viktora Cara Emina te dolaskom neposredno prije raskrižja sa ulicom Viktora Cara Emina nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, nepreglednom zavoju udesno, navedenom raskrižju, uzdužnom padu kolnika od 3%, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, uslijed čega je izgubio kontrolu nad vozilom, kojom prilikom je prednjim dijelom i donjim dijelom vozila udario u betonski povišeni ivičnjak otoka za usmjeravanje prometa i prometnu signalizaciju, vlasništvo tvrtke Rijeka plus d.o.o. na kojoj je nastupila materijalna šteta,

dakle, kao vozač propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, čime je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,

2) istoga dana i sata nakon prometne nesreće napustio mjesto nesreće, a da prethodno nije vlasniku oštećenog objekta ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

dakle, kao vozač drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari nije ostavio svoje podatke i nije popunio Europsko izvješće te je napustio mjesto prometne nesreće

čime je

djelom pod 1) počinio prekršaj iz članka 51. stavka 5. ZSPC-a uz primjenu članka 293. stavka 1. ZSPC-a,

djelom pod 2) počinio prekršaj iz članka iz članka 176. st. 5. ZSPC-a

pa mu se na temelju odredbi članaka 51. stavka 5. ZSPC-a uz primjenu članka 293. st. 1. ZSPC-a i članka 176. stavka 5. ZSPC-a, uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 2. PZ-a

utvrđuju

za prekršaj pod točkom 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura i nula centi)

za prekršaj pod točkom 2) novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura i nula centi)

Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljeniku se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 500,00 eura (petsto eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti ukupnu novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako ukupna novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne smatrat će se da je ukupna novčana kazna u cjelini uplaćena.

II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 86,54 eura (osamdeset i šest eura i pedeset i četiri centa) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, dostavio je sudu predmet u povodu pravovremenog i dopuštenog prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga kojim je okrivljenik proglašen krivim zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog izreci te mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 650,00 eur.

1.1. Obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage te je proveden žurni postupak.

1.2. Od počinjenja prekršaja ZSPC je izmijenjen Zakonom o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 145/2024) koji za predmetni prekršaji propisuju istu novčanu kaznu pa je primjenom članka 3. stavka 1. PZ sud primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

2. Okrivljenik uredno pozvan nije pristupio na ročište niti izostanak opravdao.

2.1. Na ročištu dana 16. ožujka 2025. godine pročitana je pisana obrana okrivljenika, a u kojoj okrivljenik navodi da je 20. siječnja 2024. godine u svom domu pao na željeznim spiralnim stepenicama i pritom ozlijedio bradu. Nakon što je rana počela obilno krvariti, u strahu i panici kontaktirao je majku koja mu je savjetovala da odmah ode na hitnu pomoć. Navodi da je krenuo prema Kliničkom centru Sušak te je putem, na križanju [adresa] i F [adresa], zbog neprilagođene brzine i stanja uznemirenosti vozilom udario u prometni znak. Ističe da je upravljao starijim vozilom te da je nakon udara otpala prednja registarska tablica koju je ostavio na mjestu događaja kako bi policija mogla utvrditi identitet vozila i vozača. Dalje navodi da je odmah nakon događaja otišao na hitnu pomoć gdje mu je rana obrađena i zašivena, a potom se samoinicijativno javio u policijsku postaju radi prijave događaja, čime smatra da je pokazao da nije imao namjeru izbjeći odgovornost niti prikriti okolnosti nezgode. Ističe da u prometnoj nezgodi nije bilo drugih sudionika niti je nastala šteta na tuđoj imovini osim na prometnom znaku i njegovom vozilu. Smatra da se njegovo postupanje ne može smatrati bijegom s mjesta nesreće jer je bio primoran hitno potražiti liječničku pomoć, što potvrđuje medicinska dokumentacija. Okrivljenik izražava žaljenje zbog događaja te moli sud da uzme u obzir njegove životne i poslovne okolnosti, budući da mu je vozačka dozvola nužna za posao, te predlaže izricanje blaže sankcije bez zabrane upravljanja motornim vozilom.

2.2. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o očevidu (list 3-6 spisa), službena zabilješku (list 7 spisa), medicinska dokumentacija (list 17-18 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 21-22 spisa), izvršio se uvid u fotografije (list 23-32 spisa) i situacijski plan (list 33 spisa) te se pročitali podaci Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenika od 16. ožujka 2026. (list 43-44 spisa).

2.3. Iz zapisnika o očevidu (list 3-6 spisa) proizlazi da se očevid izvršio povodom dojave policijskog službenika te su utvrđena mjesta udara u prometni znak te položaj odbačenog prometnog znaka. Vide se i tragovi kočenja.

2.4. Iz službene zabilješke (list 7 spisa) proizlazi da su policijski službenici pregledali video nadzorne kamere sa mjesta nesreće te utvrdili na snimci koja je bila loše kvalitete da je vozilo registracija [registarska oznaka] vozilo iz smjera [adresa] u smjeru [adresa] te kasnije u smjeru Tizijanove ulice, a 4 minite nakon toga vozilo policijskog službenika koji je pokušavao sustići i zaustaviti vozilo.

2.5. Iz medicinske dokumentacije (list 17-18 spisa), proizlazi kako je okrivljenik dana 21. siječnja 2024. godine u 00:57 sati bio pregledan na hitnom pregledu u KBC Rijeka te mu je utvrđeno da ima otvorenu ranu glave.

2.6. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika (list 21-22 spisa) proizlazi kako je okrivljenik izjavio vozio oko 60 km/h da je izgubio kontrolu nad vozilom te počeo naglo kočiti, međutim to nije bilo dovoljno da se zaustavi te je udario prometni znak i otočić na cesti. Vidio je da nije nikoga osim sebe ugrozio pa je otišao na hitni prijem na Sušak, a nije ostavio svoje podatke niti obavijestio policiju jer je žurio na hitnu.

2.7. Na fotografijama koje su dostavljene u spis (list 23-32 spisa) vidljiva je na podu registracijska tablica okrivljenika te prometni znak, kao i oštećenja na automobilu.

2.8. Iz podataka Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenika od 16. ožujka 2026. (list 43-44 spisa) proizlazi da je okrivljenik već kažnjavan za prekršaj po ZSPC-u.

3. Iz članka 51. stavka 1. ZSPC-a proizlazi da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Stavak 5. istog članka propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima ili ako postupi suprotno odredbama čl. 51. ZSPC-A. Također, članak 293. stavak 1. za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

3.1. Iz članka 176. stavka 5. ZSPC-a slijedi da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

4. Na temelju pisane obrane okrivljenika i svih izvedenih dokaza, sud smatra utvrđenim da je okrivljenik kao vozač propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, čime je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom. Ujedno kao vozač drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari nije ostavio svoje podatke i nije popunio Europsko izvješće te je napustio mjesto prometne nesreće.

4.1. Okrivljenik je kriv za predmetni prekršaj sukladno čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona jer je kao vozač motornog vozila bio dužan i mogao biti svjestan da njegovo postupanje predstavlja povredu prometnih propisa. Pozivanje na neznanje ne bi bilo osnovano ni temeljem čl. 29. st. 3. Prekršajnog zakona, budući da je svaki sudionik u prometu dužan poznavati propise koji reguliraju sigurnost prometa na cestama.

4.2. Naime, okrivljenik je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama time što brzinu kretanja vozila nije prilagodio uvjetima vožnje, vožnja se odvijala oko ponoći, u uvjetima smanjene vidljivosti, u urbanoj sredini s ograničenjem 50 km/h, dok je okrivljenik vlastitim iskazom potvrdio da je vozio brzinom od 60 km/h. Dokumentirani tragovi kočenja i oštećenja vozila potvrđuju gubitak kontrole nad vozilom, što je neposredna posljedica neprilagođene brzine, a i sam okrivljenik je i naveo da je neposredno prije raskrižja izgubio kontrolu nad vozilom.

4.3. U odnosu na ne dostavljanje svojih podataka i napuštanje mjesta nesreće, okrivljenik se poziva na medicinsku hitnost i krajnju nuždu iz čl. 19. st. 1. PZ-a kao razlog koji isključuje prekršajnu odgovornost za napuštanje mjesta prometne nesreće. Sud ovu obranu ne prihvaća. Institut krajnje nužde zahtijeva da opasnost nije mogla biti otklonjena na drugi način. U konkretnom slučaju, okrivljenik je u trenutku nesreće posjedovao mobilni telefon kojim je neposredno nakon nesreće uspostavio telefonski kontakt s majkom. Ista komunikacijska mogućnost bila mu je dostupna za poziv hitne medicinske pomoći, čime bi bila osigurana liječnička pomoć bez potrebe napuštanja mjesta nesreće. Uvjet da se opasnost "na drugi način nije mogla otkloniti" stoga nije ispunjen. Nadalje, iz iskaza okrivljenika razvidno je da se zaustavio na mjestu nesreće, procijenio situaciju i donio svjesnu odluku o odlasku, što isključuje primjenu instituta koji pretpostavlja odsustvo alternative. Što se tiče ostavljanja registarske tablice, radi se o tablici koja je istu ispala s vozila uslijed udara, a ne o svjesnoj i namjernoj dostavi podataka. Odredba čl. 176. st. 1. ZSPC-a propisuje obvezu ostavljanja osobnih podataka i podataka o vozilu vlasniku oštećene stvari, što okrivljenik nije učinio.

4.4. Usprkos tome, sud je odlučio da medicinska dokumentacija potvrđuje akutnu ozljedu u trenutku nesreće i koja govori u prilog smanjenom stupnju krivnje glede pobuda za odlazak s mjesta nesreće, samoinicijativno javljanje policiji istog dana što ukazuje na odsutnost namjere prikrivanja te iskazano žaljenje zbog počinjenog.

5. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja, imovinske prilike okrivljenika te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5.1. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenik bio u stanju šoka zbog zdravstvenog stanja. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao. Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline kao i vrijeme proteklo od počinjenja prekršaja do donošenja presude. Sud smatra da se uz primjenu čl. 37. PZ-a okrivljeniku treba ublažiti kazna i da se upravo izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

5.2. Okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

6. Odredbom čl. 176. st. 6. ZSPC-a propisano je da će se vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5. toga članka izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci. Međutim, čl. 51.a PZ-a propisuje kao opće načelo prekršajnog prava da se zaštitna mjera ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Ova odredba predstavlja korektiv koji se primjenjuje na sve zaštitne mjere, uključujući i one propisane posebnim zakonima kao obligatorne. Sud ocjenjuje da u konkretnim okolnostima ovog predmeta primjena načela razmjernosti iz čl. 51.a PZ-a nalaže neizricanje zaštitne mjere, iz razloga koji se iznose u nastavku.

6.1. U konkretnom predmetu sud ne nalazi da postoji opasnost od ponavljanja istovrsnog ili sličnog prekršaja. Radi se o izoliranom događaju uvjetovanom specifičnim okolnostima, hitnom medicinskom potrebom, a ne o obrascu ponašanja koji bi ukazivao na trajnu bezobzirnost okrivljenika prema prometnim propisima. Ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja tj. samoinicijativno i dobrovoljno javljanje policiji istog dana, dodatno potvrđuje da okrivljenik nije imao namjeru izbjeći odgovornost i da mu se slično ponašanje u budućnosti neće ponoviti. Sud stoga zaključuje da izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije ne bi bilo u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i stupnjem počiniteljeve opasnosti, te stoga zaštitnu mjeru nije izrekao smatrajući da će novčana kazna preventivno djelovati na okrivljenika s obzirom da mu je sud uzeo u obzir izjavu da mu je auto potreban radi posla.

7. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika, a sastoji se od troška dva ročišta na Općinskom sudu u Rijeci (60,00 eura) i troška situacijskog plana mjesta prometne nesreće u iznosu od 26,54 eura.

8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude. .

U Rijeci 12. svibnja 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude nije dopuštena žalba.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljenik VJ, uz uplatnice

3. branitelj okrivljenika

4. u spis