P Ob-321/2025-73

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari tužiteljice ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Ana Hrabar, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hrabar & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Andrea Milinković, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po posebnoj skrbnici ĐOI iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zaprešić, radi izmjene odluke o osobnim odnosima i roditeljskoj skrbi, nakon glavne rasprave zaključene 31. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice, tuženika i punomoćnice tuženika, a u odsutnosti posebne skrbnice mlt. djeteta i predstavnika Područnog ureda Zaprešić, dana 12. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob- 156/2024 od 07. svibnja 2024. u dijelu točki II., III., IV. i V. izreke na slijedeći način: I.I. Zajedničko dijete stranaka, mlt. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati će s majkom ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja u [adresa].

I.II. Osobni odnosi mlt. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj] s ocem SO

ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će se:

-svaku srijedu u vremenu po završetku nastave do 20:00 sati,

-svaki drugi vikend od petka po završetku nastave do nedjelje u 18:00 sati,

-svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni u Republici

Hrvatskoj od 10:00 do 20:00 sati,

-polovicu proljetnih praznika, 15 dana ljetnih praznika i 7 dana zimskih praznika, sve u vremenu prema dogovoru roditelja,

-osobni odnosi će se ostvarivati na način da srijedom i petkom koji pripada vikendu kada otac ostvaruje osobne odnose, otac preuzima dijete u školi i vraća ga majci po završetku osobnih odnosa kod ulaza 4 West Gatea, a tijekom proljetnih, ljetnih i zimskih praznika, državnih praznika i vjerskih blagdana na način da otac preuzima dijete od majke kod ulaza 4 West Gatea i na istom mjestu vraća dijete majci po završetku osobnih odnosa,

- roditelji će najkasnije do 01. lipnja svake godine iskomunicirati vrijeme korištenja godišnjih odmora i time očevo vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom tijekom ljeta,

- svaki od roditelja je dužan tijekom boravka djeteta kod tog roditelja omogućiti neometani kontakt djeteta s drugim roditeljem svakodnevno u trajanju od 20 min, u vremenskom intervalu od 19:00 do 20:00 sati i putem pametnog telefona koji pripada mlt. ŠO.

I.III. Majka ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj] će ostvarivati djelomično samostalnu roditeljsku skrb za mlt. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu odluka o zdravlju, obrazovanju, ishođenju osobnih isprava i prijavi prebivališta/boravišta na području [adresa], dok će joj za zastupanje mlt. djeteta u preostalom dijelu bitnih osobnih prava iz čl. 100. st. 1. ObZ-a (promjena osobnog imena, izbor ili promjena vjerske pripadnosti) biti potrebna pisana suglasnost oca SO, OIB: [osobni identifikacijski broj].

I.IV. Nalaže se ocu AO, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj]: za razdoblje od 24. lipnja 2025. do 10. rujna 2018. dodatni iznos od po 24,00 EUR mjesečno, a od 11. rujna 2025. do 11. svibnja 2026. dodatni iznos od po 64,00 EUR mjesečno te mu se nalaže da od 12. svibnja 2026. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, plaća mjesečni iznos od 264,00 EUR, do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu uzdržavanja povrh dosuđenog iznosa do traženog iznosa od 270,00 EUR.

III. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika koji glasi:

„1. Mijenja se pravomoćna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-156/2024 od 7. svibnja 2024. godine: - - u djelu pod točkom III. na način da se određuje da će mlt. ŠO, rođen **.**.2018. stanovati s ocem AO na adresi stanovanja oca, u dijelu pod točkom IV. na način da će se osobni odnosi majke BO s djetetom mlt. ŠO odvijati prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane onda: utorkom od 16,00 do 20,00 sati, četvrtkom od 16,00 do 20,00 sati, svaki drugi vikend od petka u 17 h do nedjelje u 17 h, pola ljetnih i zimskih praznika.

2. Nalaže se tužiteljici-protutuženici naknaditi tuženiku-protutužitelju trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi zakonske zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana. “

IV. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 06. ožujka 2025. podnijela ovome sudu tužbu za izmjenu ovosudne presude P Ob-156/2024 od 07. svibnja 2024. u dijelu točki II., III. i IV. iste, kojima je uređen način ostvarivanja roditeljske skrbi, adresa stanovanja djeteta i osobni odnosi mlt. djeteta i oca.

1.1. U tužbi navodi da je po donošenju potonje presude kojom je određeno da će mlt. dijete stanovati s majkom na adresi u [adresa] i da će roditelji ostvarivati zajedničku roditeljsku skrbi, došlo do promijenjenih okolnosti radi kojih zahtjeva samostalnu roditeljsku skrb osim u dijelu promjene vjeroispovijesti, imena i prezimena; potom određivanje da će dijete stanovati s njom na novoj adresi na koju se preselila, promjenu mjesta primopredaje djeteta, kao i da joj se, za vrijeme dok je dijete kod oca, omoguće video pozivi. Iznosi kako tuženik od donošenja navedene presude nad njom kontinuirano vrši psihičko nasilje, radi čega je i presudom Prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-40/25 od 25. siječnja 2025. proglašen krivim, pri čemu je i ranije, 19. veljače 2024. proglašen krivim za počinjenje obiteljskog nasilja, a protiv njega je podnijela i kaznenu prijavu jer ju je 18. srpnja 2024. vrijeđao riječima: „…tako da napuši mi se kurca poremećeni stvore…Kakav si ti curo monstrum, demončina, samo gleda kako će napakostiti. Boli te kurac za dijete, šta misliš da je njemu bolje u vrtiću nego kod bake da uživa? Prijavit ću ja tebe…umri, samo umri da se raspadaš u grobu ko mater ti…čujem li još jednom da si dijete ostavila s onim debilom solo jebat ću ti mrtvu majku i tebi i njemu. Pričekati ću ga ispred hepa, prvo ću mu objasniti neke stvari onda ću ga razvaliti od batina…gaduro prokleta. .sve ću ti ovo prijavit centru droljo usrana polupana u glavu“, što je kod nje izazvalo osjećaj straha za njezinu sigurnost i dovelo je u ponižavajući položaj. Iznosi da je navedeno samo jedan od bezbroj primjera tuženikova agresivnog ponašanja i verbalnog omalovažavanja tužiteljice i to ne samo prilikom primopredaje djeteta, već i prilikom međusobne komunikacije koja se odvija putem elektroničke pošte. Tuženik je nasilna i agresivna osoba koja nije u mogućnosti kontrolirati vlastite emocije te koristi svaku priliku ne bi li prema joj postupao na način da ju omalovažava, prijetio joj ili je vrijeđao. Smatra da zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi uslijed takvog tuženikovog ponašanja nije moguće i šteti djetetu jer tuženik iz vlastitog inata i prisutne partnerske fiksacije prema njoj onemogućava i opstruira donošenje odluka bitnih za dijete, dok krši način ostvarivanja osobnih odnosa određen presudom, otkazuje susrete te zahtjeva da mu se osobni odnosi omoguće u terminima izvan sudske odluke, ravnajući sve jedino i isključivo prema sebi. U tužbi dalje navodi da je nedavno s djetetom preselila u Zaprešić te da joj je tuženik odbio dati suglasnost za promjenom djetetovog prebivališta, a također joj je na njezin upit rekao, obzirom bi mlt. ŠO na jesen trebao krenuti u školu te je već krenuo postupak upisa, kako odbija dati suglasnost da dijete upiše u školu prema mjestu njezinog, ali i djetetovog stanovanja. Obzirom je tuženikova nezrelost i nezainteresiranost za dijete u kombinaciji s tuženikovim izljevima bijesa i nasilničkog ponašanja sprečava u donošenju odluka bitnih za dijete, pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad je pokrenula postupak obveznog savjetovanja u kojem stranke nisu postigle dogovor. Stoga predlaže sudu donijeti privremenu mjeru kojom se nadomješta suglasnost oca za promjenom djetetova prebivališta na adresu njezina prebivališta u [adresa], kao i mjeru kojom se nadomješta suglasnost oca za upisom djeteta u prvi razred osnovne škole prema mjestu majčina prebivališta, a potom i presudu kojom će se izmijeniti ranija ovosudna presuda na način da će majka ostvarivati samostalnu roditeljsku skrbi osim u dijelu promjene imena i vjerosipovijesti; da će mlt. dijete stanovati s majkom na adresi [adresa] u [adresa], i na način da joj se otac obvezuje omogućiti telefonski kontakt s djetetom u vrijeme kada dijete boravi kod oca u vremenu od 19:00 do 19:20 sati. Zatražila je i nadoknadu prouzročenog troška postupka.

1.2. Uz tužbu je priložila presudu P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024., presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-753/24 od 19. veljače 2024. i Pp-40/25 od 27. siječnja 2025., kaznenu prijavu podnesenu protiv tuženika 17. veljače 2025., elektroničku poštu, izviješće o obveznom savjetovanju od 17. veljače 2025.

2. Tuženik u očitovanju na tužbu potvrđuje činjenicu promijenjenih okolnosti po donošenju presude P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024., iznoseći pritom svoju perspektivu roditeljske dinamike. Tako osporava da ne bi dijete vodio u vrtić u vremenu koje provodi kod njega, te iznosi whatsapp poruku tužiteljice od 17. siječnja 2025. u kojoj ista navodi „sljedeći tjedan svakako neće ići u vrtić jer će biti doma sa mnom…zato jer ima priliku biti doma sa mnom“. U odnosu na tužiteljičine navode kako otkazuje termine osobnih odnosa, navodi da se isto događalo isključivo kada se zbog posla nije mogao drugačije organizirati, kao i da je tada molio tužiteljicu da mu omogući alternativni termin ili nadoknade susreta u dane kada je slobodan, u kojem dijelu nije naišao na njezinu suradnju. Glede pak navoda tužiteljice da mu se dijete odbija javiti na telefonske pozive, iznosi kako tužiteljica propušta navesti da je mobitel putem kojeg se s djetetom trebao čuti bio pokvaren i da je od njega tražila da djetetu kupi novi mobitel putem kojeg bi s ocem mogao ostvariti telefonski poziv, istovremeno odbijajući da mu se dijete javi preko njezinog mobitela, kako on to redovito omogućava djetetu u odnosu na majku kad je dijete kod njega („ne mogu upaliti telefon, pokvario se očito. Javit će ti se ako uspijem upaliti telefon, ako ne, kad će imati novi će te nazvati. Kupi mu ga ti uostalom.“) U dijelu navode tužbe koji se odnose na njegovo propuštanje davanja suglasnosti glede upisa djeteta u školu prema adresi stanovanja tužiteljice, navodi kako njegovo propitkivanje ispravnosti odluke da dijete preseli u novu sredinu udaljenu 40 km od Zagreba i van sredine na koju je dijete do sada naviklo i gdje je bio blizu oca, bake i djeda po ocu te prijatelja, nije uvjetovano samo time što se dijete odvaja od sredine u kojoj je odraslo, već i sredinom i okolnostima u kojima bi dijete u novoj sredini trebalo boraviti. U tom dijelu navodi kako je tužiteljica inzistirala da se dijete preseli na adresu njezinog novog partera i njegove majke, pri čemu joj nije prijeporno što je njezin partner 31. siječnja 2025. prilikom primopredaje fizički napao tuženika pred djetetom, o čemu je tuženik obavijestio policiju i Zavod, a dijete je poslije tog događaja počelo mucati i pokazivati znakove traumatizacije. Tužiteljica smatra poželjnim da dijete odrasta po istim krovom s osobom koja pred djetetom udara oca, te je spremna da dijete propusti godinu školovanja u slučaju da ne može dobiti suglasnost za promjenu djetetova prebivališta „Upisi su do 15.3., ako nećeš dati suglasnost, neće ići nigdje dok su ne odluči, pa možda propusti godinu“. U očitovanju se dalje usprotivio zahtjevu tužiteljice za samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi, navodeći da aktivno sudjeluje i želi sudjelovati u svim aspektima djetetova života. Više je puta inicirao razgovor o djetetovom školovanju tijekom kojeg da je dočekao ultimatum da će dijete ići u školu prebivališta tužiteljičina partnera ili će propustiti godinu te je imao opravdan razlog propitkivanja takve odluke. Kako bi stoga djetetu nedvojbeno bilo otežano ostvarivati osobne odnose s ocem zbog veće udaljenosti, pri čemu da se ne smije zanemariti „aktualno propitkivanje“ ima li u ponašanju majčinog partnera elemenata kaznenog djela na štetu djeteta koje mu se predaje u kućanstvo, predlaže donošenje privremene mjere kojom se nadomješta suglasnost majke za upisom djeteta u školu prema mjestu prebivališta oca; kao i privremene mjere prema kojoj će dijete stanovati s ocem, a s majkom ostvarivati osobne odnose. Istovremeno podnosi protutužbeni zahtjev kojim predlaže izmijeniti ovosudnu presudu P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024. na način da će mlt. ŠO stanovati s ocem, a s majkom ostvarivati osobne odnose prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane tada utorkom i četvrtkom od 16:00 do 20:00 sati, svaki drugi vikend od petka u 17:00 do nedjelje u 17:00 te polovicu svih praznika, sve uz nadoknadu troška parničnog postupka.

2.1. Očitovanju na tužbu prileži obavijest MUP-a od 11. ožujka 2025., potvrda MUP-a od 10. ožujka 2025., sms korespodenciju stranaka.

3. Ovosudnim rješenjem P Ob-321/25 od 10. ožujka 2025. razdvojen je postupak po tužbi tužiteljice za samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi i izmjenu u dijelu osobnih odnosa od postupka za zastupanje djeteta glede odluke o promjeni adrese stanovanja i upisa u školu, te je u potonjem dijelu formiran zasebni spis predmeta R1 Ob-574/25, u kojem se raspravljalo i o zahtjevu oca za upisom djeteta u školi prema njegovoj adresi stanovanja.

4. Tužiteljica se usprotivila protutužbenom zahtjevu tuženika i prijedlogu za donošenje privremene mjere. U podnesku od 07. svibnja 2025. ukazuje na neistinite navode o fizičkom napadu na njega od strane tužiteljičina partnera, pri čemu i da je „lažna prijava“ protiv njezina partnera uslijedila svega 4 dana nakon što je Prekršajni sud donio presudu kojom ga je osudio za nasilje spram nje. Tuženik u podnesku problematizira nasilje njezina partnera koje se nije dogodilo, dok s druge strane odbija prihvatiti činjenicu da je opetovano osuđivan za nasilje u obitelji i da se protiv njega vodi i novi postupak radi istog kaznenog djela. Iznosi kako joj je gotovo pa nemoguće imati normalnu komunikaciju s tuženikom jer on u svakoj poruci iznosi optužbe, uvrede i prijetnje na račun nje i njezinog partnera, pri čemu da ona i unatoč tome nastoji da dijete ostvaruje osobne odnose s ocem te mu je u više navrata izašla u susret i omogućila mu kontakte s djetetom i povrh onih određenih sudskom odlukom, što da i sam tuženik priznaje u podnesku. Iznosi kako tuženik očito smatra da ona nema vlastite obveze i planove i da bi se trebala prilagođavati njegovim željama i to sve nakon što je on u više navrata izigrao njezinu dobru volju i otkazao već dogovoreni susret. U podnesku dalje osporava da bi dijete počelo mucati i pokazivati znakove traumatizacije nakon događaja od 31. siječnja 2025. obzirom se toga dana nije ništa dogodilo, pri čemu dodatno navodi da je navedeno od strane tuženika izneseno s ciljem da tužiteljičina partnera prikaže nasilnikom i da tužiteljicu spriječi u promjeni djetetova prebivališta i upisa u prvi razred osnovne škole.

4.1. U prilogu podneska je dostavila izviješće o postupanju policijskih službenika od 21. travnja 2025. i mail korespodenciju stranaka.

5. Mlt. AO je u ovom postupku zastupan po posebnoj skrbnici ĐOI iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

6. Iz ovosudne presude P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024. slijedi da je njome razveden brak stranaka zaključen 03. kolovoza 2018. (točka I. izreke); odlučeno je da će zajedničko dijete stranaka ŠO stanovati s majkom BO na adresi stanovanja majke (točka III. izreke), da će roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad djetetom (točka II. izreke), da će se osobni odnosi mlt. djeteta i oca ostvarivati prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane-u tjednu kada otac radi ujutro: utorkom od 16:00 kada ga preuzima u vrtiću do 20:00 sati kada ga vraća majci i četvrtkom, od 16:00 sati kada ga preuzima u vrtiću do petka ujutro kada ga vodi u vrtić; a u tjednu kada otac radi popodne: u nedjelju od 12:00 do 19:00 sati na način da ga preuzima i vraća na adresu stanovanja majke; svaki drugi blagdan i praznik koji je neradni u RH od 12:00 do 20:00 sati; dva tjedna ljetnih praznika (srpanj ili kolovoz), pola zimskih i proljetnih praznika i to u parnim godinama-dva tjedna ljetnih praznika u kolovozu, a u neparnim u srpnju, pri čemu se otac obvezuje do 01. lipnja tekuće godine obavijestiti majku o terminima kada će dobiti godišnji odmor i koristiti pravo na susrete. Mjesto preuzimanja djeteta je na adresi stanovanja majke, a preostalo vrijeme dijete boravi s majkom. Istom presudom se majke obvezala omogućiti ocu telefonski kontakt s djetetom u vrijeme kada otac ne ostvaruje susrete s djetetom u trajanju od 20 min, od 19:00 do 20:00 sati na broj [broj telefona]. Roditelji imaju mogućnost komunikacije putem maila vezano uz dijete, te je dalje naloženo ocu doprinositi za uzdržavanje djeteta iznos od 200,00 EUR mjesečno s početkom od 01. svibnja 2024. pa nadalje, dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti.

6.1. Uvidom u eSpis predmeta P Ob-156/24 utvrđeno je da u postupku nije zatraženo mišljenje i prijedlog Zavoda, već je presuda donesena na ročištu od 07. svibnja 2024. temeljem sporazuma stranaka.

7. Radi utvrđenja izmijenjenih okolnosti u odnosu na vrijeme obuhvaćeno presudom ovoga suda P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024., ovaj je sud od (tijekom postupka) nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zaprešić pribavio prijedlog i mišljenje, koje je, kraj činjenice postupanja Zavoda i za potrebe postupka o zahtjevu za nadomještanjem pristanka roditelja glede upisa u školu i promjene prebivališta, dostavljeno dijelom u ovaj spis, a dijelom u spis predmeta R1 Ob-574/25, (podnesak Zavoda od 07. srpnja 2025. -list 136 spisa). U postupku su nadalje cijenjene sve isprave priložene spisu predmetu te su saslušane stranke. Mišljenje mlt. djeteta je sukladno Pravilniku o načinu pribavljanja mišljenja djeteta („Narodne Novine“ broj 123/15) utvrđeno u dva navrata od strane psihologa Zavoda (09. lipnja 2025. i 08. siječnja 2026.)

8. Spisu prileži presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Po-753/24 od 19. veljače 2024. kojom je ovdje tuženik AO proglašen krivim što je u [adresa] u stanu AO prilikom doručka počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje supruge BO na način da ju je vrijeđao pogrdnim riječima „Kako si odvratna, ne mogu te gledat, fuj, fuj, rugobo mrtva, rugobo odurna, svaki dan ću te vrijeđati i maltretirati pa ćeš vidjeti, ti su ljudsko smeće“, što je kod BO izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva, te je time počinio prekršaj iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mu je izrečena novčana kazna od 265,45 EUR. Iz obrazloženja presude slijedi kako je okr. Priznao prekršaj za koji se teretu te je prilikom suočenja, gledajući u oči prema svjedokinji BO obećao da ju neće uznemiravati, uhoditi, niti joj se približavati, a svjedokinja se složila da mu se ne izriče zaštitna mjera jer će se u protivnom ponovno zatražiti policijska intervencija.

8.1. Nadalje, prileži presuda istoga suda Pp-40/25 od 27. siječnja 2025. kojom je okrivljeni AO proglašen krivim što je počinio nasilje u obitelji na štetu bivše supruge BO na način da je istoj putem elektroničke pošte slao poruke sadržaja sa nepoznate adrese od dana 28. srpnja 2025. do 05. prosinca 2024. i to 28. srpnja 2024. u 12:01 sati: „Dobro jel možeš ti odgovoriti na nešto kad te pitam? Šta je s njim, oće ić kod mene ili ne?, stvarno nisi normalna“, dana 28. srpnja 2024. u 12:02 sati: „ Ima temperaturu i ići će u vrtić? koji ***** radiš s njime“, dana 28. srpnja 2024. u 12:03 sati: „Budeš li nastavila sa prijetnjama, budeš li me ****** za svaku sekundu, minutu, prijavljivat ću te Centru stalno, lijep pozdrav, pazi malo više na njega mama...“, dana 29. srpnja 2024. u 12:05 sati: “Nećeš ti meni određivati satnicu, kad meni paše ću ga uzet, a ne kad tebi… ko si ti jbt i koja ti se bi prava non stop uzimaš“, dana 01. kolovoza 2024 u 20:00 sati: „Ja ne znam jesi ti glupa ili koji k… kako da ga uzmem ako radim ujutro. Kome da ga ostavim. Daj malo razmišljaj tom glupom glavom“, dana 02. kolovoza 2024. u 19:00 sati: „Ajde upali da ga vidim pored njega ako imaš muda“, dana 02. kolovoza 2024. u 19:03 sati: „Kako možeš biti takav monstrum od čovjeka da silom oćeš tog jadnika da mu zamjeni mene, šta si s njim nisi bila prije četiri godine kad ti se upucavao kad je to velika ljubav hahaha?, jadnik je čeko da se rastaneš a ti jadnica ne možeš biti sama. Šta se ne javi frajer i ne suoči da mu ja objasnim neke stvari? Jazavci, može te sram bit“, dana 03. kolovoza 2024. u 19:01 sati: „Slušaj me sada, sutra dolazim po njega u 2 opet, odgovoriš li i potvrdiš to, vidjeti ćeš što će biti…bolesnice braniš mi vlastito dijete“, dana 06. kolovoza 2024. u 23:04 sati: „Ako hoćeš rat i sranja ti samo nastavi. Meni je tebe i tvog starog pun kurac. Ne diži mi živce stalno da se cijeli jebeni život moram borit s tobom i tvojim inatom. Uživaj u svom jadnom životu sa onim jadnikom, ali bude li se on kurčio i on će doć na red. Ponavljam, počni odgovarat na pitanje za dijete, ne pitam tebe kako si jer me boli doslovno kurac za tebe“, dana 08. kolovoza 2024. u 12:03 sati: „Hahahaha kakva si ti kučka jadnica, hahaha kakva si ti bolesnica“, dana 14. kolovoza 2024. u 19:01 sati: „Spremi djetetu kupaći u ruksak sutra. Dali si ti curo bolesna što se ti meni inatiš više“, dana 14. kolovoza 2024. 19:00 sati: „bitnije ti je da mene jebeš u zdrav mozak nego da provodim vrijeme s djetetom… sram te može biti. Jebat ću ti sve po spisku kada kreneš s manipulacijom i glupostima preko njega. Ideš se samnom nadjebavati preko njega. Svaku psovku i uvredu koju si dobila od mene u životu si zaslužila svojim ponašanjem…nulo od majke…nulo od čovjeka…za šta se ti boriš, kakav inati ti tjeraš, daj odjebi više“; dana 14. kolovoza 2024. u 19:04 sati: „Da li je dijete izrazilo želju putem video poziva da bude sutra samnom sutra i rekla si mu okej? Šta sad sereš.“, dana 17. kolovoza 2024. u 11:04 sati: „Budeš li me sabotirala da se čujem s njime vidjet ćeš šta će bit. Samo te lijepo upozoravam… smeće bolesno šta ti radiš tom djetetu od života… prokleta bila.“, dana 17. kolovoza 2024. u 12:02 sati: „Dijete kad nazovem ima da se javi… uživaj u ljetovanju… a ti samo nastavi rat izvući ćeš deblji kraj, kunem ti se životom… bolji sam roditelj i čovjek od tebe milijun puta… propala si ružna, prije svega fizički i ne obraćaj mi se više.“, dana 17. kolovoza 2024. u 12:03 sati: „Najmanje misliš na njega…VELIKA MAMA, mamu će mu se karati u drugoj sobi netko tko mu nije tata, jadno dijete šta je doživio ni kriv ni dužan, jer si bolesna kurvetina bez imalo empatije za vlastito dijete. Fuuj,“ dana 18. kolovoza 2024. u 19:02 sati: „

Šta te boli kurac ocu se ja čut s vlastitim djetetom ili ne jadnice jadna bijedna ne miješaj mi se u odnos sa djetetom, boli me k di si i s kim si ti, ti si mrtva za mene odavno.“ Đ **.**.2024. u 19:05 sati: „Daj mi malog na telefon reci mu da me nazove, oću čut vlastito dijete kurvetino prokleta“, dana 21. rujna 2024. u 19:14 sati AO je počinio nasilje u obitelji na način da se putem video poziva obratio svojoj bivšoj supruzi BO riječima: „Jebem ti mater krvavu u pičku, smećarko prokleta“, dok je navedenom bio prisutan njihov zajednički mlt. sin ŠO; dana 08. listopada 2024. prilikom preuzimanja zajedničkog djeteta vrijeđao je PO raznim pogrdnim i uvredljivim riječima te je dana 05. prosinca 2024. oko 19:00 sati poslao elektroničku poruku sadržaja: "Ti si kurva", a što je kod žrtve nasilja izazvalo osjećaj uznemirenosti, straha i povredu dostojanstva, čime je počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi u nazočnosti njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta AO te je time počinio prekršaj iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te mu je izrečena novčana kazna od 400,00 EUR i zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji u trajanju od 10 mjeseci.

8.2. Tužbi dalje prileži kaznena prijava koju je tužiteljica 17. veljače 2025. podnijela protiv tuženika zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179a KZ/11 zbog događaja od 18. srpnja 2024. kada ju je u emailu vrijeđao riječima: …“tako da napuši mi se kurca poremećeni stvore…Kakav si ti curo monstrum…demončina, samo gleda kako će napakosti. Boli tebe kurac za dijete…šta misliš da je njemu bolje u vrtiću nego kod bake da uživa? Prijavit ću ja tebe…umri samo umri da se raspadaš u grobu ko mater ti… to je sve što zaslužuješ…

8.3. Uvidom u izviješće MUP-a, VII PP Zagreb od 21. travnja 2025. utvrđeno je da je prema evidencijama toga tijela ovdje tužiteljica 09. ožujka 2025. u 20:00 sati pristupila u službene prostorije VII PP Zagreb kako bi prijavila obiteljsko nasilje počinjeno prema njoj od strane bivšeg supruga AO. Prilikom obavljanja obavijesnog razgovora, policijski službenici su utvrdili kako je AO na štetu ĐO počinio psihičko nasilje u obitelji u prisutnosti djeteta AO radi čega će protiv njega biti podnesen optužni prijedlog zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9. Iz izviješća s mišljenjem Zavoda od 14. svibnja 2025. u predmetu R1 Ob- 574/25 u dijelu socionanamnestičkih podataka slijedi kako je majka BO rođena **.**.1993. u Zagrebu kao najstarije od ukupno troje djece rođeno u bračnoj zajednici majke A i oca Š. Majka joj je iznenada preminula **.**.2022., a otac stanuje u [adresa]. Odrasla je u Zagrebu, gdje je nakon osnovne škole upisala klasičnu gimnaziju, pri čemu je četvrti razred završila u SAD-u, a potom u Hrvatskoj upisuje Ekonomski fakultet od kojeg odustaje. Ima oko 8 godina radnog staža te je unatrag 5 godina zaposlena u HEP-u na poslovima administracije s radnim vremenom od 7-15 h. U trenutku sastavljanja izviješća je stanovala u partnerovoj kući u [adresa], kamo je s mlt. ŠO preselila u srpnju 2024. Otac AO rođen je **.**.1990. u [adresa], u bračnoj zajednici roditelja S i B kao najstarije dijete u obitelji. Obitelj je 1991. preselila u Zagreb gdje je završio osnovnu školu na Prisavlju i potom Ugostiteljsko turističko učilište za zanimanje komercijalist. Ima ostvarenih oko 11 godina radnog staža. Do kraja travnja 2025. je bio zaposlen u Zagreb-parkingu, a od 01. svibnja 2025. u MORH-u, gdje mu je radno vrijeme od 8-16 sati, što mu odgovara zbog skrbi o djetetu, obzirom je ranije radio u smjenama. U svojstvu podstanara stanuje u stanu površine 35 m2, u neposrednoj blizini škole i vrtića.

9.1. U braku stranaka sklopljenom 2018. i razvedenom 07. svibnja 2024. je rođen mlt. ŠO (**.**.2018.). Dječak je u trenutku sastavljanja izviješća bio polaznik DV Vrbik u odnosu na koji je majka navela da nije željela mijenjati nakon preseljenja u [adresa] jer je dječak predškolarac i smatrala je da to nije u njegovom interesu. Prema sadržaju izviješća, Područni ured Trešnjevka je 13. ožujka 2025. majci izdao suglasnost da promijeni prebivalište djetetu na adresu [adresa], što je majka i učinila. Iz izviješća dalje slijedi da se otac AO protivio Mateovom upisu u Područnu školu Dubravica navodeći da bi želio promjenu sudske odluke na način da dječak stanuje s njim i pohađa školu u Zagrebu, pojašnjavajući da je je dječak uključen u DV Vrbik i da će svi njegovi prijatelji iz razreda ići u obližnju školu, dok će ŠO ići s nepoznatom djecom. Smatra da će pohađanje škole u [adresa] ujedno otežati njegovo izvršavanje roditeljske skrbi. Majka je pak iznosila kako su na području Vrbika dvije škole te da neće sva djeca ići u isti razred, kao i da od njezinog preseljenja u [adresa] ocu nije onemogućen niti jedan susret s djetetom. Smatra da otac nije fleksibilan i da se iz sebičnih razloga protivi djetetovom upisu u PŠ Dubravica jer ne želi voziti i odvoziti dijete već je naviknut da mu sve ide na ruku. Škola u [adresa] je udaljena oko 10 min pješke, no postoji i školski autobus. Iznosila je kako je nakon Mateovog preseljenja počelo njegovo nametljivo ponašanje. U dva navrata je prekršajno osuđen, a podnesena je i kaznena prijava. Oca djeteta je opisivala kao impulzivnog i agresivnog prilikom primopredaje. Roditelji komuniciraju putem emaila. Temeljem tako provedene obrade, s obzirom na hitnost postupka, prijavu prebivališta djeteta u [adresa] i činjenicu da dijete prema presudi P Ob-156/24 stanuje s majkom, Zavod je iznio mišljenje da je u interesu djeteta da se majci omogući zastupanje djeteta pri upisu u prvi razred prema upisnom području.

9.2. Uvidom u spis predmeta R1 Ob-574/25 utvrđeno je da je na ročištu o 12. lipnja 2025. predlagateljica povukla prijedlog u dijelu nadomještaja suglasnosti za prijavu prebivališta djeteta s obzirom na ishođenu suglasnost od strane Zavoda. Na istom ročištu je tamo protustranka naveo da je suglasan da se majci izda tražena suglasnost za upis djeteta u prvi razred prema mjestu stanovanja djeteta u [adresa], navodeći i da je tijekom postupka promijenio stav vezan uz obiteljsku dinamiku te će u parničnom postupku inzistirati na uređenju osobnih odnosa i mjestu prihvata djeteta, slijedno čemu je povukao prijedlog za donošenje privremene mjere iz odgovora na tužbu. Na istom ročištu je raspravnim rješenjem suda odlučeno da se nadomješta suglasnost oca AO za upisom mlt. ŠO u prvi razred osnovne škole prema mjestu prebivališta djeteta.

10. Uvidom u prijedlog i mišljenje Zavoda od 11. lipnja 2025. koje se odnosi na izmjenu odluke o roditeljskoj skrbi, utvrđeno je da je sastavljeno na temelju psihologijske obrade roditelja (primjenom tehnika MMPI-2, PIE, WARTEG i razgovora s roditeljima, rada s djetetom, izviješća o funkcioniranju djeteta Dječjeg vrtića Vrbik i uvida u dokumentaciju kojom Područni ured raspolaže.

10.1. Iz mišljenja slijedi kako otac AO teže odvaja partnerski od roditeljskog odnosa. Evidentno je da je još u većoj mjeri okupiran nezavršenim partnerskim procesima koji nisu zadovoljavajuće prorađeni i priječe njegovo bolje usmjeravanje na sadržaje koji se tiču djeteta. Iako dobro artikulira svoje želje i očekivanja u odnosu s djetetom, te ističe dobar odnos s njime, vrlo brzo se njegov fokus premješta na majku djeteta, što doprinosi nastavku konflikta. U nastupu je siguran i direktivan, očituje potrebu za dominacijom i iritabilnost u iznošenju sadržaja koji ga okupiraju. Teže prati sugovornika bez prekidanja, manifestira impulzivnost u ophođenju bez potrebne distance u sadržaju i nastupu te ulazi u psihološki prostor majke dok joj se obraća. Tijekom razgovora su uočljive velike amplitude u emocionalnoj ekspresiji koje ne pokušava suspregnuti ili regulirati. Očituje izraženiji psihomotorički nemir. Iznesene sugestije za postizanje uredne komunikacije prihvaća na deklarativnoj razini, no ubrzo napušta savjete i prepušta se osobnom tempu. Psihološkom obradom je evidentirana određena nedovoljna zrelost u obradi stvarnosti, što mu otežava održavanje urednih socijalnih odnosa bez konflikta, kao i zahvaćanje perspektive sugovornika. U radu na psihologijskom instrumentariju je bez izraženih težnji prikazivanja u socijalno poželjnom svjetlu. Teže održava pažnju do završetka inventara ličnosti što se očituje u davanju površnih odgovora. Na kliničkim ljestvicama se evidentiraju pokazatelji odgovora koji mogu signalizirati na odmake u smjeru pojačane sumnjičavosti i opreza bez objektivne utemeljenosti, sklonosti ponašanjima koja idu u red društveno neprikladnih, kao i pojačane iritabilnosti i impulzivnosti, neobuzdanosti u nastupu. Bilježe se i značajno povišeni rezultati u neurotskom krugu, ali i sklonost agresivnim reakcijama na podražaje iz okoline, izraženija hostilnost i afirmacija partnerskih teškoća. Povišeni rezultati na ljestvicama priznate ovisnosti i mogućih teškoća s uporabom alkohola sugeriraju potrebu daljnje obrade teškoća u okviru prikladnog terapijskog postupka. Opisana odstupanja s istovremeno prisutnom lošijom slikom o sebi, nižim samopoštovanjem i brojnim obrambenim mehanizmima koje u kontaktu očituje, mogu u značajnoj mjeri umanjiti njegove kapacitete ukupne funkcionalnosti i u budućnosti utjecati na narušavanje somatskog statusa. Na projektivnom materijalu se evidentira distanca od emocionalnog doživljavanja, egocentrične težnje, moguće teškoće u suočavanju sa stresnim situacijama i uspostavi urednih socijalnih odnosa. Racionalno emocionalna integracija je uredna.

10.2. Majka ĐO na inventaru ličnosti pokazuje pojačanu potrebu prikazivanja u socijalno poželjnom svjetlu. Ne evidentiraju se značajni odmaci u smjeru psihopatologije. U ophođenju ne očituje agresivne ili impulzivne obrasce; nije sklona hostilno reagirati čak niti u situacijama koje bi to zahtijevale ili bi većina ljudi tako reagirala. Sklonija je zatomiti trenutne reakcije i regulirati ih na odgovoran i društveno prihvatljiv način. Ponekad može pogriješiti u procjeni okoline i pokazati naivnost. Ima potrebu za socijalnim odobravanjem, a u doživljavanju i ponašanju prevladavaju introventni obrasci. Uredne je slike o sebi i svojem identitetu. U suočavanju s teškoćama pokazuje prikladne mehanizme, kao i socijalne odnose. Ne manifestira neurotske tendence, ima uredno uspostavljenu racionalno-emocionalnu integraciju. Prema sadržaju izviješća iz lipnja 2025., majka je nedavno sklopila brak s ŽO s kojim i mlt. ŽO zajedno živi u njegovoj kući u [adresa]. Ističe skladne maritalne odnosa i dobar odnos dječaka s njenim suprugom koji se djetetu posvećuje kroz razne aktivnosti. Majka u komunikaciji s ocem djeteta SO pokazuje defenzivan stav i sklona je povlačenju umjesto konfrotaciji. Ističe nemogućnost uspostave uredne komunikacije s istim zbog njegovog agresivnog nastupa i neuvažavanja nje kao osobe. U tom se odnosu osjeća nemoćnom, ali ponekad postavi granice, uglavnom u pisanoj komunikaciji, teže u osobnom kontaktu. Uvažava potrebu dječaka za razvojem urednog odnosa s ocem, no ističe i povremeni otpor djeteta javljanju na mobitel u situacijama kada ga otac nazove, što pripisuje neprikladnom pritisku oca na dijete u smislu prenošenja informacija kojima majku negativno konfrotira, pri čemu ističe da i ona ponekad u nemogućnosti da s ocem dječaka razmijeni potrebne informacije upućuje dijete da to učini, u kojem su dijelu oba roditelja upućena na neprimjereno postupanje i potrebu da sami preuzmu odgovornost za svoj odnos bez sudjelovanja djeteta u njihovom sukobu. U zajedničkom razgovoru s roditeljima o bitnim pitanjima iz segmeta skrbi o djetetu se teže postiže dvosmjerna uredna komunikacija.

10.3. Prema izviješću Dječjeg vrtića Vrbik, dječak ŠO je omiljen među vršnjacima u skupini, rado sudjeluje u zajedničkim aktivnostima i igrama, surađuje s djecom i odraslima te se pridržava unaprijed dogovorenih pravila. Pristupačan je i otvoren prema odgojiteljima te im se obraća kad mu nešto predstavlja poteškoću. Rado prepričava vlastite doživljaje i sudjeluje u grupnim razgovorima i polemikama. Empatičan je i prvi priskače u pomoć. Govor je adekvatan dobi, kao i motorički razvoj. Zna se nositi s lakšim frustracijama te svjesno kontrolira emocije. Vrtić ostvaruje urednu komunikaciju s oba roditelja; oba roditelja se odazivaju na individualne razgovore, roditeljske sastanke, svečanosti u vrtiću i sl. te u središte stavljaju djetetove potrebe, prihvaćaju i podržavaju sugestije i savjete odgojitelja i prate razvoj djeteta u vrtiću.

10.3.1. Iz izviješća slijedi da se dječak za potrebe razgovora s psihologom Zavoda uredno separira od majke; verbalizira spontano na sve upite, služi se bogatim rečenicama i rječnikom s povremenim zastojima u tempu govora. Pristojan je u ophođenju, siguran u nastupu i bez uočenih specifičnosti u ponašanju, te raspoloženjem prati situaciju i kontekst. Toplog je afekta i stabilnih emocionalnih reakcija, urednog misaonog tijeka. Na polustrukturiranom razgovoru dječak daje informacije o zajedničkom životu s roditeljima koji je bio obilježen međusobnim sukobima roditelja, dok se ne može sjetiti situacija u kojima su roditelji imali skladan odnos. Dječak iskazuje o tome kako sada nema nikakvih sukoba i zbog toga je sretan. Opisuje da stanuje s majkom i njenim suprugom CO kojeg na početku razgovora naziva tatom, no pojašnjava da je njegov pravi tata AO, a sadašnjeg majčinog supruga zove HO. Odnos u majčinoj obitelji opisuje urednim te iskazuje o skladnom odnosu i ophođenju njezinog supruga prema njemu, zajedničkim aktivnostima i čestim odlascima na mjesta koja su njemu zanimljiva i prikladna njegovim interesima i dobi. Poznato mu je gdje bi išao u školu i doima se spremnim za nove promjene u svojim rutinama i obvezama. Lako sklapa prijateljstva i voli grupne aktivnosti, sviđa mu se što ima veliko dvorište za različite igre. Jako voli životinje i okupiran je svime što je povezano sa životinjama. Iznosi se kako ostavlja dojam zadovoljnog djeteta uredno razvijene slike o sebi. Odnos s oba roditelja za dječaka je obilježen pozitivnom emocionalnošću, uz njih se osjeća sigurnim i voljenim. Opisuje da mu nedostaje baka po majci koja je preminula, kao i da se majci najčešće obraća u njemu zahtjevnim situacijama. Uredne odnose i bogat sadržaj ima i u očevoj primarnoj obitelji. Kad boravi kod oca vrijeme provode zajedno u parku, zajedničkim aktivnostima kroz igru ili odlascima na neka mjesta. Druži se s očevom obitelji i bakom po ocu gdje često s ocem prespava, a ponekad spavaju u stanu gdje otac živi. Kod bake se osjeća voljenim i prihvaćenim, a druži se i s prijateljima iz naselja. Ponekad nije zadovoljan aktivnostima koji mu ponudi otac jer njemu nisu dovoljno zanimljive; povremena s ocem odlazi na treninge boksa će mu se majka ne protivi.

10.3.2. Majka u razgovoru iskazuje da je s dječakom obavila sve potrebne radnje prije upisa u školu te da je dječak procijenjen spremnim za polazak u 1. razred osnovne škole. Oba roditelja su suglasna s uključivanjem djeteta u program boravka u školi. Otac iskazuje zabrinutost udaljenošću škole od kuće, načinom putovanja do škole te općenito nezadovoljstvo zbog dječakovog preseljenja iz gradske sredine na periferiju, dok je majka mišljenja da je dječak dovoljno samostalan da se može spremiti za školu, a u tome ga može kontrolirati i suprugova majka koja živi u prizemlju kuće, pri čemu je prijevoz organiziran školskim autobusom, a stanica se nalazi ispred kuće.

10.4. Temeljem tako provedene obrade mišljenje je stručnog tima da je u interesu djeteta da i nadalje stanuje s majkom, koja je zbog svojih osobnih karakteristika i dobrih odgojnih kapaciteta procijenjena roditeljem koji može u većoj mjeri djetetu osigurati daljnji stabilan razvoj. Stručni tim iznosi kako je doprinos oca neophodan urednom razvoju djeteta, no i kako je očev sadašnji psihički status takav da sugerira stručnu podršku u postizanju vlastite stabilnosti i unapređenju roditeljskih kapaciteta, komunikacijskih i socijalnih vještina. Predlažu da se osobni odnosi oca i djeteta ostvaruju svakim utorkom i četvrtkom od 16:00 do 20:00 sati, svaki drugi vikend od subote od 10:00 do nedjelje u 18:00 sati; svaki drugi vjerski i državni praznik koji je neradni dan od 10:00 do 20:00 sati te 15 dana tijekom ljetnih i 7 dana zimskih praznika. Ne smatraju opravdanim očev prijedlog za donošenje privremene mjere obzirom dječak i sada provodi vrijeme s ocem prema važećoj sudskoj odluci koja osigurava kontinuitet njihova odnosa.

11. Očitujući se na mišljenje Zavoda, tužiteljica je u podnesku od 24. lipnja 2025., ukazujući na ponovljeno nasilje oca djeteta nad njom i promjenu njegova radnog mjesta slijedno čemu više ne radi popodnevne smjene, predložila duži kontakt oca i djeteta u smislu kontinuiteta, a istovremenog smanjenja broja dana, predlažući da se osobni odnosi ostvaruju svaku srijedu poslije škole do 20:00 sati na način da otac preuzme dijete u školi i vrati ga na adresu stanovanja majke te svaki drugi vikend od petka nakon škole do nedjelje u 18:00 sati. U dijelu državnih praznika i vjerskih blagdana te praznika podržava prijedlog Zavoda, time da predlaže da se u neparnim godinama odrede ljetni praznici od 16.07. do 31.07. a u parnim od 01.08. do 15.08., obrazlažući isto navodima kako je otac nije želio dostaviti prijedlog korištenja godišnjeg odmora prema postojećoj presudi, što joj je kompliciralo situaciju na poslu. Predložila je i da se povisi iznos uzdržavanja na 272,00 EUR.

11.1. Uz podnesak je dostavila presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-8240/25 od 22. lipnja 2025. kojom je tuženik proglašen krivim za počinjenje psihičkog nasilja prema ĐO u prisutnosti djeteta na način što je 09. ožujka 2025. u 10:00 sati prilikom primopredaje djeteta kroz otvoren prozor osobnog automobila vrijeđao istu riječima „Kurvo jedna ružna“, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana uz primjenu uvjetne osude od 6 mjeseci.

11. Pozvani dopuniti mišljenje u dijelu zahtjeva majke za djelomično samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi, stručni tim u dopuni mišljenja od 07. srpnja 2025. podržava isti zahtjev izuzev u dijelu bitnih osobnih prava iz čl. 100. ObZ- a navodeći kako je roditeljska komunikacija narušena, pri čemu je otac, s obzirom na svoje karakteristike ličnosti koje mu otežavaju suradnju i pronalaženje rješenja, češće usmjeren na odnos s majkom djeteta. Sklon je stavljati zapreke donošenju zajedničkih rješenja u odnosu na dijete koji nisu uvijek argumentirane ili ih ne može argumentirati na prikladan način. U odnosu na prijedlog majke glede ostvarivanja osobnih odnosa, navode kako je moguće i takvo uređenje ukoliko je roditeljima prihvatljivije organizacijski. Prednost tako uređenih termina osobnih odnosa oca i djeteta je rjeđa potreba za odlaskom oca iz Zagreba u mjesto stanovanja djeteta, dok se količina vremena provedenog s djetetom u bitnome ne mijenja.

11.1. Posebna skrbnica u podnesku od 24. srpnja 2025. iznosi kako se Zavod ne protivi dinamici viđanja djeteta i oca koji je predložila tužiteljica obzirom dječak više ne stanuje u [adresa] te je tako možda i praktičnije. Suglasna je s mišljenjem Zavoda ukazujući kako je uvijek u najboljem interesu djeteta roditeljski dogovor. Navodi i da je suglasna s zahtjevom majke da joj se dodijeli djelomično samostalna roditeljska skrb osim u dijelu bitnih osobnih prava, sve u skladu s mišljenjem Zavoda, obzirom stranke ne mogu postići dogovor oko načina ostvarivanja roditeljske skrbi.

11.2. Tuženik se u podnesku od 24. srpnja 2025. suglasio s mišljenjem Zavoda u dijelu vjerskih blagdana i ljetnih (15 dana) te zimskih praznika (7 dana), time da je predložio da mu se omogući ostvarivanje osobnih odnosa i polovicu proljetnih praznika. Naveo je da nije suglasan s prijedlogom tužiteljice u dijelu ljetnih praznika od 16.07. do 31.07. u neparnim i od 01.08. do 15.08. u parnim godinama navodeći da ne može znati unaprijed kada će koristiti godišnji odmor niti ga može birati jer isto zavisi o potrebama organizacije rada poslodavca, ukazujući pritom kako je protivno „insinuacijama tužiteljice“ za ovo ljeto u cijelosti postignut sporazum kako će mlt. CO kod oca boraviti od 11. srpnja do 01. kolovoza. Navodi i da je suglasan s prijedlogom da se osobni odnosi u dijelu vikenda ostvaruju svaki drugi vikend od petka nakon škole do nedjelje u 18:00 sati radi preseljenja djeteta na drugu adresu, udaljenost očeva i djetetova mjesta stanovanja i gužvi u prometu. U odnosu na osobne odnose tijekom tjedna, predložio je da se ostvaruju prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane, srijedom nakon škole u trajanju do 20:00 sati u danima kada iz objektivnih razloga neće u tome biti onemogućen, u kojem dijelu navodi da je njegovo radno vrijeme u pravilu od 08:00 do 16:00 sati nakon čega mu treba 45 min do sat vremena do mjesta prebivališta djeteta. Glede primopredaje djeteta je predložio da preuzme dijete u školi ili mjestu stanovanja djeteta, a da majka dođe po dijete u mjesto stanovanja oca ili barem dogovorno na pola puta, a podredno da primopredaja bude na pola puta ili da svaki drugi puta otac preuzima dijete kod majke i vraća ga majci te obratno da majka svaki drugi put dovodi dijete kod oca i preuzima ga kod oca. U dijelu navode tužiteljice oko njegove nesuradljivosti, navodi da je u predmetu R1 Ob-574/25 dobrovoljno dao suglasnost za upis djeteta u školu prema mjestu stanovanja majke te je povukao svoj prijedlog za donošenje privremene mjere, navodeći da iako nije oduševljen idejom preseljenja djeteta, isto je prihvatio i svoje napore želi usmjeriti ka kvalitetnijem odnosu s djetetom. Suglasan je da se tužiteljici omogući telefonski kontakt s djetetom u trajanju od 20 min u vremenu od 19:00 do 19:20 sati, no isključivo na poseban broj telefona djeteta na kojeg i dijete zove te predlaže da se njemu također omogući na isti način telefonski kontakt s djetetom kada ono boravi kod majke. Usprotivio se povećanju iznosa uzdržavanja, kao i zahtjevu tužiteljice za samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi.

12. Tužiteljica je podneskom od 10. kolovoza 2025. obavijestila sud o promijenjenim okolnostima obiteljske dinamike koja je uslijedila u vremenu kako je dijete s ocem provodilo ljetne praznike. Navodi da se dijete vratilo od oca „neprepoznatljivo i nesretno“, mucajući (što je s njezinim angažmanom bilo kontrolirano), te navodeći da „voli tatu, ali da mu je tamo bilo grozno jer svi tamo mrze mamu“, da mu je tata rekao da je „mama smeće“, a majčin muž HO „govnar“ . Također, otac uvjetuje svoju ljubav zabranom da dijete majčinom mužu pokazuje emocije, što dijete zbunjuje jer smatra da radi zadržavanja tatine ljubavi treba odbaciti majčinog partnera, za koje ponašanje oca prema djetetu smatra da čini emocionalnu zlostavu djeteta. Navodi i da je za vrijeme boravka djeteta kod oca njoj bilo omogućeno tek svaka 4 do 5 dana čuti dijete, uz višestruke pokušaje uspostave poziva, pri čemu i tada pod nadzorom oca koji je prisluškivao razgovor.

12.1. Tuženik u podnesku od 25. kolovoza 2025. iznosi da je dijete aktualno kod njega neprekinuto preko mjesec dana, i to u prvom dijelu zbog praznika, a nastavno kao posljedica želja djeteta da kod oca ostane dulje, na što je majka pristala kada je došla po dijete. Iznosi da dijete ponavlja kako želi živjeti kod oca i ići u školu u Zagreb, te da je konačan rezultat te situacije izjava majke da bi bila spremna da dijete živi s ocem i ide kod njega u školu, ako je to u najboljem interesu djeteta. Navodi kako je dojma da sve što on kaže unaprijed bude od strane tužiteljice tretirano neistinom i manipuliranjem djeteta, no da je očito sada i majka shvatila da ne može ignorirati realno stanje stvari. Podneskom je pozvao tužiteljicu potvrditi istinitost ovih navoda i o istima obavijestiti Zavod.

13. Na ročištu od 08. prosinca 2025. su saslušane stranke. Tužiteljica je pritom u stranačkim navodima osporila navode podneska tuženika od 25. kolovoza 2025. ukazujući kako su u izvješću Zavoda opisane karakteristike ličnosti jednog i drugog roditelja te je majka procijenjena kompetentnijim roditeljem. Tuženik je pak naveo kako mu više nije prihvatljiv model ostvarivanja osobnih odnosa kako se izjašnjavao kroz podneske te kako sada želi da dijete stanuje s njim jer smatra da bi mu kod njega bilo bolje. Iznio je kako je tokom ljetnih praznika dijete kod njega provelo 2 mjeseca i odbijao je ići kod majke. Kod majke živi s ljudima s kojima nije obiteljski povezan te smatra da dijete i muca radi toga što majka nad njim vrši psihičko nasilje.

13.1. Tužiteljica ĐO, je iskazala da se komunikacija između nje i oca djeteta trenutno ostvaruje putem Whatsappa, a ranije je bila putem maila, pri čemu je s očeve strane štura i otežana. Ona ga obavještava za bilo kakve promjene oko djeteta. Promjenu prebivališta djeteta je morala ostvariti putem Zavoda jer s ocem nije mogla u tom dijelu postići suglasnost i to je trajalo mjesecima. Upis djeteta u školu je također morala ostvariti putem Zavoda jer se otac nije slagao s time da dijete živi na selu. Od polaska djeteta u školu nije bilo situacija da joj je bila potrebna suglasnost oca za određene stvari vezane uz dijete. Posebno upitana je navela kako smatra da zajednička roditeljska skrb nije u interesu djeteta, zbog očeva neprimjerena ponašanja. Svemu se protivi i ne daje suglasnosti za ništa, a kao primjer je navela poruku koju joj je poslao s četvrtka na petak kada ju je pitao: "Jel´ ga možeš dovesti do mene u subotu da uzme poklon od ĆO", odgovorila mu je: "Ne mogu, tebi svašta pada na pamet", nakon čega je napisao "Šta ne, ne mogu pokupiti dijete? Braniš?", pri čemu navela da je riječ o vikendu koji je neslužbeno trebao biti njezin. Kao roditelji se više ne drže presude koja je aktualno na snazi u dijelu osobnih odnosa te se sada osobni odnosi ostvaruju uobičajeno svaki drugi vikend. To zato jer se ranija presuda i određeni dani više ne uklapaju u životni ritam djeteta, a niti oca. Također je otac danas ovdje rekao da ne može preko tjedna viđati dijete zbog velike udaljenosti. Posebno upitana navela je da dijete razumije da odnos između njih kao roditelja nije dobar, no glede primopredaje djeteta funkcioniraju. U 90 % vremena ona vozi dijete na očevu adresu, a kada on vraća dijete zahtjeva da se nalaze na pola puta, kod West Gate-a. Udaljenost od njezine sadašnje adrese stanovanja do očeve adrese stanovanja je oko 30 km, a put traje oko 40 do 45 minuta, ovisno o prometu. Kod primopredaje se kao roditelji ne gledaju i ne pozdravljaju. Primopredaja izgleda na način da otac često niti ne dođe do auta preuzeti dijete, već dijete sa stvarima traži očev auto. Posebno upitana je navela da joj se dijete ne žali na vrijeme koje provede putujući do očeve adrese stanovanja, a u odnosu na osobne odnose joj kaže da je bio u kući ili u parku gdje ga otac ostavlja samog, riječ je o parku na Vrbiku, u širem centru grada, i ona se ne slaže s time da dijete tamo bude samo. Otac ga zove na pametni sat, što zna jer dobiva o tome izvješće. U preostalom dijelu joj dijete kaže da vrijeme provodi na telefonu, računalu. Dijete voli oca i voli ići kod njega, no vidi da ga opterećuje kada mu otac govori o očuhu. Govori mu da je očuh nebitan, da mu on nije obitelj, već da mu je on kao otac obitelj. Vidi da je djetetu teško balansirati između toga što otac govori, a kada se vrati od oca on je drugo dijete. Govori da mu otac kaže da je HO nitko i ništa, da je on njegova obitelj, no otac mu govori i druge za dijete neprimjerene stvari i potiče na mržnju, primjerice prema P", u kojem je dijelu iskaza tužiteljice neposrednim opažanjem suda utvrđeno kako se tuženik smijao. U odnosu na navode tuženikova podneska od 25. kolovoza 2025. je navela da je riječ o ljetnoj fazi djeteta. Bio je dva tjedna kod oca, potom dva tjedna kod nje i onda ponovno kod oca, a nakon toga ga jedno vrijeme nije mogla čuti niti vidjeti, niti se želio javiti. Kada su o tome naknadno razgovarali, shvatila je da je dijete dobilo neku vrstu averzije s obzirom na manipulaciju koju je doživio od oca, no najesen je normalno krenuo u školu. Obožava školu, izvrsno se uklopio, stekao je prijatelje, te i ocu govori da mu je u školi super. Upitana kako izgleda njezino radno vrijeme i jutarnja rutina djeteta, navela je da je njezino radno vrijeme od 07:00. Dijete se budi u 07:00 i sam se sprema za školu. Ona ga nazove na video poziv i zajedno sve obave. Za slučaj potrebe u prizemlju je suprugova majka, no dosada nije bilo potrebe da pomogne djetetu oko spremanja. Ona navečer djetetu pripremi odjeću i ujutro prije odlaska doručak, a putem video poziva mu kaže da obuće jaknu, kapu, zaključa vrata, čitavo vrijeme su na video pozivu. U 07:26 ide na školski bus koji mu staje ispred kuće i vozi ga u školu. U produženom je boravku i nekad oni dolaze po njega, a nekad se sa školskim autobusom vraća kući. Dalje je iskazala da je protiv tuženika u tijeku još jedan prekršajni postupak zbog obiteljskog nasilja te da je riječ o porukama iz lipnja 2023., u kojima je pisao da želi da se ona raspada u grobu kao njezina majka. Protivi se danas iznesenim navodima i zahtjevu oca da dijete stanuje s njim. Smatra da otac nema roditeljski kapacitet i da nema sposobnosti potrebne za odgoj djeteta. Navela je da je točno da je u ljetnom periodu dijete njoj reklo da želi živjeti kod oca. To je bio period kada je dulje vrijeme bio kod oca, na što mu je rekla da to sada nije moguće zbog polaska u školu, ali ako je to njegova velika želja da će o tome razgovarati. Kroz nekoliko dana je javila ocu djeteta da će doći vidjeti dijete u park. Imala je potrebu vidjeti dijete, donijela mu je neke slatkiše, zagrlili su se, rekla mu je da ga je došla vidjeti i da će još neko vrijeme biti kod oca i da će potom doći po njega jer uskoro kreće u školu. Dok se vozila kući, otac djeteta ju je telefonom nazvao i doslovno rekao: "Razjebala si mi dijete, sada mi ovdje plače i želi ići s tobom." U odnosu na osobne odnose je predložila da se ostvaruju ovako kako i sada funkcioniraju, svaki drugi vikend, ukazujući pritom da je otac danas sam rekao da preko tjedna ne bi niti mogao viđati dijete. S djetetom se čuje otprilike svaki drugi dan na način da ga zove na pametni sat. Ne može reći da dijete preko tjedna pita da bi išlo kod oca. U odnosu na proteklo ljeto uspjeli su se dogovoriti jer je ona pitala. Išli su na neku svadbu u inozemstvo i pitala je oca djeteta da li želi da dijete bude s njim ili da ga ona uzme sa sobom, na što je rekao da će dijete biti kod njega. Ranije je nije nikada obavijestio o tome kada će koristiti godišnji odmor niti je uzimao dijete i ova je godina stoga presedan. Na upit punomoćnice je navela da je tuženik prijavio njezinog supruga za nasilje i da je došlo rješenje prema kojem je njezin suprug oslobođen optužbe, dok je u odnosu na nju, tuženik tri puta osuđen za obiteljsko nasilje. I sada je pravomoćna presuda prema kojoj tuženik ima zabranu prilaska na 100 metara koje se tuženik ne pridržava. Zna da su je neki dan zvali policajci i zovu je svaka dva tjedna. Ona i tuženik su se pravomoćno razveli prošlo ljeto u svibnju, a zajedno ne žive od kraja 2023. Na upit punomoćnice tuženika je iskazala da tuženik kod primopredaje djeteta prema njoj nije nikada ispoljavalo fizičku agresiju, a na daljnji upit da je dijete u ljetnom periodu o kojem je iskazivala govorio da želi ostati kod tate i plakao je. Otac prema djetetu nije nikada ispoljavao nasilje. Dalje upitana je navela da se ne bi mogla složiti da su odnosi između nje i bivšeg supruga osjetno bolji, a upitana da li je prilikom saslušanja na Prekršajnom sudu, gdje je bila pozvana kao oštećenica, izjavila da su odnosi između nje i bivšeg supruga osjetno bolji, navela je da tuženik ima poremećaj gdje ima razdoblja kada je normalan i kada nije, te je odgovarala ovisno o trenutku kada je se to pitalo. Kada je u takvoj fazi on joj kod primopredaje djeteta govori: "Kurvo ružna", baca joj stvari koje joj pred djetetom ispadaju, a kada je normalnog ponašanja, kod primopredaje ne radi ekscese. Upitana opisati primopredaju navela je da otac sjedi u autu i da nema njegove reakcije glede preuzimanja djeteta, nego dijete samo dođe kod oca. Ona ga prevede preko ceste ili dovede do očevog automobila. Ako je primopredaja kod West Gate-a i očev automobil je udaljen nekoliko automobila, te nema prometa, tada ga pušta da otiđe sam.

13.2. Tuženik AO je iskazao da zahtijeva da dijete stanuje sa njim stoga što dijete ima s njim dobar odnos i nikada se nije dogodilo da ne želi ići kod njega. U Zagrebu ima veći izbor aktivnosti, ima širi krug prijatelja, tu su mu baka, djed, tete, kompletna rodbina, okolina mu je prihvatljivija. U odnosu na djetetovo trenutno mjesto stanovanja ima zamjerke jer tu gdje je sada ne može pokazati svoju dječju stranu. On ide u razred gdje ide 10-ero djece od čega su samo dva dečka. CO je na silu odveden od njega kad se njegova majka preudala. Na silu je odveden u 9. -om mjesecu pred početak škole, sve se u njegovom životu u zadnje vrijeme događa na silu. Kada ga je vozio pred početak škole kod majke, on se bacao, grebao, govorio je da ne želi ići. Ima osjećaj da je on kod njega sretniji i ispunjeniji, a upitan kako to da onda ostvaruje osobne odnose samo svaki drugi vikend, naveo je da drugačije ne stigne jer je promijenio posao. Dalje je naveo da mu majka djeteta u svemu uvjetuje viđanje djeteta. Nedavno mu je pisala da vrati dijete na Kustošiju gdje će ga preuzeti njegova teta, a ako neće, da će na Prekršajnom sudu govoriti protiv njega. Govori mu da u nedjelju vrati dijete u 3:00, u 5:00, a ako ne vrati, izražava prijetnje. U posljednje dvije godine glede ovoga proživljava kalvariju. Naveo je da je točno da nije želio dati suglasnost za promjenu prebivališta djeteta jer je želio da ide u školu u Zagreb i da ga može preuzeti u normalno vrijeme i provesti s njim vrijeme. Sada gubi vrijeme na vožnju. Iskazao je da nije ljubomoran na tužiteljicu, ne interesira ga i više se niti ne sjeća da je s njom bio u braku. Upitan o roditeljskoj komunikaciji naveo je da komuniciraju porukama oko djeteta i da bi tu bi komunikaciju opisao prolaznom ocjenom. Sada više nema povišenih tenzija. Kao roditelji nemaju blizak odnos. Ona ne želi imati previše posla s njim niti on s njom. Za što sve je kriva ona. Kriva je jer mu je nanijela štetu lažnim prijavama, odnosno, nanijela mu je štetu glede djeteta. Ona je ta koja dijete opterećuje sa stvarima koje nisu primjerene njegovoj dobi, govori mu da je sud odredio da mora živjeti s njom, izmanipulirala je dijete. Naveo je kako bi demantirao da ga tužiteljica obavještava o svemu vezanom za dijete. Prije tjedan dana dijete nije bilo u školi i to je vidio u eDnevniku, a na upit mu je tužiteljica rekla da je dijete skidalo bradavicu na stopalu, te ju se zamolio da je ubuduće o tome obavještava. Dalje je naveo kako prošlo ljeto nije ostvarivao osobne odnose s djetetom jer je to bilo vrijeme nakon razvoda braka kada se nije uspio na vrijeme dogovoriti na poslu i sa tužiteljicom. Ona je tada otišla sa djetetom na more, i sa "prijateljem." Tu su se posvađali. Njemu je bilo morbidno da dijete vodi na more sa drugom osobom samo mjesec dana nakon razvoda, nije ju bilo briga kako će se dijete osjećati. Provocirala ga je porukama govoreći mu da je njezin partner divan, bajan, a on da je bolesnik. Ona njemu uvjetuje kada će vidjeti dijete. Ima svoja bolesna razmišljanja. Dijete kod nje ne ide u park jer ona smatra da je to klošarski i kod nje se dijete uopće ne druži. U odnosu na situaciju kada je u parku ostavio dijete, naveo je da je riječ o jednoj situaciji kada je samo otišao djetetu po vodu u dućan, udaljen 20 metara, a CO je tu razgovarao s majkom i rekao da je sam. Ovo ljeto je dijete preuzeo 11.07. i bio je kod njega do 01. 08. Kad ga je odveo kod majke, drugi dan ga je nazvao i pitao kad će doći po njega. Rekao mu je da je na putu i da sada ne može, a dan iza toga ga je ponovno nazvao i pitao kada ću doći. Tužiteljica je tada više poludjela jer je prisluškivala razgovor i rekla: "Dobro AO, kada ćeš ga pokupiti?". On je tada došao s puta i uzeo dijete. S djetetom nije poslala nikakve stvari i bacila ga je u trošak. Potrošio je svojih 100,00 eura kupujući djetetu sve od gaća, čarapa, tenisica i slično. U odnosu na situaciju o kojoj je tužiteljica iskazivala da je došla u park vidjeti dijete, naveo je da je to točno. Razgovarala je s djetetom na klupi, a nakon toga mu je CO rekao da mu mama fali. Nazvao ju je telefonom i rekao joj da dijete plače i da bi htio da su njih troje zajedno. Tužiteljica ga je sljedeći dan pozvala da se nađu svi troje na Vrbanima i to je bio prvi put nakon razvoda braka da su njih dvoje sjeli zajedno s djetetom. Razgovarali su oko 20-tak minuta i objasnio je djetetu koliko je mogao da mama i tata više nisu zajedno, ali da ga vole. Dalje je naveo da je tijekom perioda kad je dijete bilo kod njega, tužiteljica nazvala da bi s djetetom išla na more, u odnosu na što je on smatrao da je to u interesu djeteta i CO se složio, no sljedeći dan kad je majka došla nije želio ići, plakao je, majka ga je vukla za ruku, on se trgao, a u jednom času ju je odgurnuo i ona je pala na pod, a on je otrčao iza zgrade, nakon čega je sama otišla na more sama. Upitan je naveo da kada sada dijete vikendom vraća kod majke, ono više ne plaće i ne govori da ne želi ići, no otprilike pola sata prije polaska govori da bi ostao još kod njega. Upitan o tome kakva je tužiteljica kao majka, naveo je da je kao majka dobra i da ne dovodi to u pitanje, no da je žalosno je da ona isto ne misli za njega kao oca. Točno je da je svašta pisao u porukama. Zna da to nije u redu i za to je prekršajno osuđen, pri čemu je naveo da je to bila komunikacija prije godinu i pol, no da sada više nije takva i puno toga se promijenilo, te se sve svodi na to kada da se dođe po dijete. Glede osobnih odnosa je iskazao da su se od početka školske godine dogovorili da dijete viđa svaki drugi vikend. Radi u vojsci. Do sada je bio u Velikoj Gorici, a od 1.12. je na Tuškancu. Sada mu je radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 07:00 do 15:00, a ranije mu je bilo od 08:00 do 16:00 te su mu od Velike Gorice do njih bila potrebna dva sata. Tako bi dolazio bi po dijete oko 18:00 i „što ja tu mogu provoditi od dana sa djetetom“. U to je vrijeme dijete svojevoljno upisala dijete na plivanje, što mu je javila tek prije 2 dana. Upitan od punomoćnice da li je unatrag godinu, dvije bio fizički napadnut, naveo je da je bio napadnut od strane njezinog supruga, u kojem je dijelu tužiteljica predala tuženiku na uvid presudu prema sadržaju koje je njezin suprug oslobođen optužbe. Neposrednim opažanjem suda je utvrđeno kako se tuženik tom prilikom smijao navodeći „kako mu je fascinantno kako netko može. . . “. Upitan od svoje punomoćnice može li pod kaznenom odgovornošću navesti da se napad fizički dogodio i da je dijete bilo prisutno, naveo je da može, a na upit punomoćnice tužiteljice da li je riječ o napadu za koji je VO oslobođen, naveo je da ne zna da je oslobođen. Upitan od suda da li je maločas vidio presudu koju je punomoćnica pokazivala njegovom punomoćniku, naveo je da nije dobro vidio. Dalje je iskazao da je riječ o događaju s primopredaje djeteta i da se dijete toga sjeća. Iz iskaza dalje slijedi kako mu dijete više ne govori da bi želio ići u školu u Zagreb, no kad ga on to pita, dijete mu kaže da bi, ali da mu ne daju. Dijete sada više ne priča o prijateljima iz vrtića, već o prijateljima iz škole, no emotivno je vezan uz Vrbik jer je tu 5 godina išao u vrtić. Mlt. CO sada već godinu dana muca i misli da je glavni razlog tome taj što je proživio abnormalne promjene u koje ga je stavila majka. Dodatno je opterećen s lošim odnosom njih kao roditelja „gdje ona nije htjela spustiti loptu, a vjerojatno nisam ni ja“. Mislim da su podjednako krivi. Do ovrhe za uzdržavanje je došlo u kolovozu 2024. kada je tužiteljica s djetetom i tim čovjekom otišla na ljetovanje i poslala mu poruku da pošalje djetetu za sladoled 200,00 EUR. Bio je ljut što je dijete dovela u tu situaciju. Mislio je taj mjesec uplatiti uzdržavanje, no odgađao je uplatu jer je bio na moru. Ona nije imala strpljenja i 28.08. je pokrenula ovrhu. Smatra da djetetu ništa ne nedostaje. „Znam da si je našla financijera i hvali se s putovanjima. Znam da sa suprugom šverca automobile. “ Upitan kako provodi vrijeme s djetetom, naveo je da zadnje što pamti je da su prije dva tjedna u petak bili u Arheološkom, a u subotu u Trakošćanu. Preko ljeta su odlazili na bazene, posjetili su njegovu baku u Slavoniji, navodeći i da je laž to što tužiteljica iskazuje da dijete provodi vrijeme u parku. Upitan od strane punomoćnice tužiteljice tko je djetetu kupio stvari za školu, naveo je da ga tužiteljica nije o ničemu obavijestila, pa pretpostavlja da je kupila ona. Tužiteljica ga je na jednoj primopredaji obavijestila da je dijete vodila kod logopeda privatno i tražila ga je da u tome sudjeluje s 200,00 eura. Nije sudjelovao u tom trošku. Upitan od strane suda postoji li ijedan drugi zahtjev na koji bi glede djeteta pristao osim zahtjeva da dijete stanuje s njim, naveo je da bi pristao da dijete stanuje s majkom, ali pod nekim drugim uvjetima. Nikada neće doći pred kuću tog čovjeka i traži da se nalaze na pola puta gdje bi se obavila primopredaja djeteta. Preko ljeta su računali gdje je točka koja odgovara polovici puta te su se par puta tamo našli radi primopredaje, a onda da je majka djeteta to prekinula. Želi svoje dijete vidjeti preko tjedna, pa ako bi majka pristala da dijete dovede do Zagreba, tada bi to njemu odgovaralo, a on bi tada dijete vozio natrag. Navodi i da je dijete u boravku do 16:00 sati, majka radi do 15:00 sati te bi morala ranije odlaziti s posla da bi se to ostvarilo.

13.4. U odnosu na potonje navode tuženika, pun. tužiteljice je navela da njezina stranka nije suglasna s prijedlogom glede prijevoza.

14. Spisu prileži presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp- 3121/2025 od 05. rujna 2025. kojim je okr. HO oslobođen optužbe da bi 31. siječnja 2025. u 15:00 sati u Zagrebu u parku, zajedno sa svojom djevojkom BO došao po njezinog sina mlt. ŠO koji je bio na čuvanju kod oca VO ŠO i kada se otac AO obratio BO riječima: "da ubuduće dolazi sama kod predaje djeteta, jer ne želi dijete davati nekom nepoznatom muškarcu", desnom šakom ga udario u predjelu obraza i takvim ponašanjem na naročito drzak način narušavao red i mir.

15. Podneskom od 23. veljače 2026. Zavod je dostavio očitovanje na primjedbe stranaka na prijedlog i mišljenje te na podnesak tuženika od 25. kolovoza 2025. Iz očitovanja slijedi da je 22. prosinca 2025. proveden razgovor s roditeljima na kojem se raspravljalo o spornim pitanjima iz odnosa oba roditelja s djetetom, njihovoj međusobnoj komunikaciji kao i događajima vezanim uz godišnji odmor 2025. Majka ĐO se krajem kolovoza 2025. obratila Područnom uredu za pomoć vezano za događaje tijekom kolovoza i srpnja 2025., navodeći kako je dječak većinu vremenu tijekom oba mjeseca proveo s ocem u Zagrebu i da postoje poteškoće u ostvarivanju njezine komunikacije s djetetom koje odbija povratak k njoj, što ju osobito brine jer dječak treba uskoro krenuti u 1. razred. Navodila je kako otac vrši neprikladan utjecaj na dijete jer mu je govorio da ne bi trebao živjeti na selu kad tamo nema prijatelja i slično, a također je iznosila zabrinutost zbog uočenih promjena u ponašanju djeteta koje je percipirala kroz utjecaj oca na dijete u smislu pritiska da govori o tome kako se ne želi vratiti majci i da želi krenuti u školu u Zagrebu. Upućena je potražiti pomoć u privatnoj praksi psihologa, te je povratno obavijestila Zavod o obavljenom pregledu kod psihologa u rujnu 2025., gdje nije nađeno elemenata za uključivanje dječaka u kontinuirani tretman. Otac je u razgovoru iznosio da je ŠO kod njega proveo gotovo cijeli 7. i 8. mjesec i to prvenstveno na dječakovo traženje, a u dogovoru s majkom koja se s time suglasila. Svaki Mateov povratak k majci je bio popraćen njegovim negodovanjem i željom da još ostane kod njega. Također je dječak ponekad odbijao telefonski komunicirati s majkom. On i dijete su se u tom razdoblju više emocionalno zbližili obzirom je to bio prvi put od roditeljskoj razdvajanja da je dječak više boravio s njim. Otac je u razgovoru iznosio prednosti života u gradu kao i mišljenje da bi dječakov život uz njega mogao u većoj mjeri zadovoljiti njegove potrebe, osobito stoga što je povezan i s djecom kojom je pohađao vrtić. Iznosi se da su roditelji ŠO dogovorili pregled kod psihologa privatne prakse u rujnu 2025. i da je otac bio prisutan prilikom polaska djeteta u 1. razred, nakon čega je uz dogovor s majkom, proveo dan kod njega. Otac je iznio zabrinutost zbog dječakovog sve izraženijeg mucanja koje je primijetio i ranije u odnosu na što je majka priložila nalaz logopeda prema kojem je riječ o blažim smetnjama u govoru te je preporuka uključivanje u praćenje kod školskog logopeda, u kojem dijelu stručni tim zaključuje kako svaki od roditelja ponaosob na isti način percipira etiologiju dječakovih teškoća u govornoj produkciji na način da ih pripisuju pritisku koji onaj drugi roditelj stavlja na dijete, čime producira tenziju koja se kod djeteta očituje kroz smetnje u govornom tempu, te je o istome s roditeljima provedena psihoedukacija. Otac je dalje iznosio primjedbe na činjenicu da je majka prebrzo ušla u novu zajednicu života i da je time dijete fizički dosta udaljila od njegovog mjesta prebivališta, obzirom sada dosta vremena gubi na putovanje. Smatra se zakinutim, prikraćenim za vrijeme s djetetom koje o tome nije moglo odlučivati, te navodi da mora pristajati na njene uvjete, što izaziva frustracije te priznaje da je znao i neprikladno reagirati u nekim situacijama.

15.1. Provedenim razgovorom psihologa s djetetom od 08. siječnja 2026., uz naznaku da je dječak došao u pratnji oba roditelja, proizlazi da je dječak nešto oprezniji u nastupu u odnosu na posljednji susret od 09. lipnja 2025. Zamjećuje se tenzija u govoru koja se očituje kroz zastajkivanje prilikom govorne produkcije, što nije bilo zamijećeno prilikom posljednjeg rada s djetetom. Raspoloženjem je pomalo snižen i stalno prisutnog psihomotoričkog nemira. Dječak navodi da je polaznik 1. razreda Osnovne škole Pušća, Područne škole u [adresa] te da je uključen u boravak. U razredu je 10 djevojčica i 3 dječaka. Rado odlazi u školu te osobito voli matematiku. Samostalan je kod ustajanja i pripreme za odlazak u školu, čuje se s majkom te do škole odlazi školskim autobusom, a tako se ponekad i vraća iz škole, ako netko od odraslih ne dolazi po njega. Zadovoljan je polaskom u školu i veseli ga druženje sa djecom iz razreda. Opisuje svoja druženja s djecom iz životnog okruženja kod majke, također i kod oca. Navodi da je prošlo ljeto boravio većinom kod oca jer je to želio i bilo mu je lijepo, a posjetili su i neka poznata mjesta. Osim oca bili su mu posvećeni i drugi članovi šire obitelji. Upitan o osvrtu svakog od roditelja na onog drugog roditelja, navodi da tata više ne priča o očuhu, da ga oba roditelja dovoze i odvoze, no da se prilikom susreta ne pozdravljaju. Opisuje da je mama tužna kada odlazi kod tate, a tata nije kada se vraća majci, te očituje zabrinutost zbog majčinog emocionalnog stanja koji sam uočava kada odlazi od nje. Na slobodnom crtežu očituje jasnu opterećenost odnosom roditelja pri čemu je podjednako percipiran doprinos svakoga od njih ukupnom doživljaju tenzija kod dječaka. Jasno verbalizira svoju nemoć u sadašnjoj poziciji te nastajanje da kroz zamišljene likove ostvari uspostavu sklada u odnosu roditelja, a time i premještanje odgovornosti sa sebe na okolinske činioce. Dječak na projektivan način jasno očituje težinu pritiska narušenog odnosa roditelja i doživljaj odgovornosti za ishode koja mu s obzirom na dob ne pripada. U odnosnom dijelu, stručni tim navodi da će roditeljima biti izrečena mjera upozorenja na pogreške i propuste u odgoju djeteta kako bi se djelovalo na moguće neprikladne obrasce u pristupu djeteta i otklanjanje neadekvatne uzajamne komunikacije te ih se ohrabrilo u pokušajima suradnje. Glede sadašnjeg života u novoj sredini, polaska u školu i uspostave novih vršnjačkih odnosa, dječak se prema istome određuje na način da prihvaća takvu organizaciju života, iskazuje zadovoljstvo i ne ističe želju za promjenom životne sredine i škole. Majka ga je uključila u trening plivanja u Tuheljskim toplicama gdje ga i vozi, u odnosu na što otac iskazuje da o tome nije bio prethodno konzultiran od strane majke, no s istim je suglasan. U odnosu na zahtjev majke za određivanjem djelomično samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi i u odnosu na bitno osobno pravo djeteta, promjenu prebivališta odnosno boravišta, koji je vođen dosadašnjim iskustvom majke vezanim uz zapreke od strane oca prilikom davanja suglasnosti za upis u školu i promjene prebivališta, mišljenje je stručnog tima da roditeljima treba pružiti mogućnost uspostave suradničkog odnosa u donošenju eventualnih budućih novih odluka vezanih uz dijete, kako bi u budućnosti svojim primjerom pozitivno utjecali na dječakov razvoj. Po raskidu zajednice života supružnika koji istu prekidaju u konfliktnom odnosu nije neočekivana pojava zapreka u smislu uskraćivanja suradnje roditelja s drugim roditeljem, najčešće zbog neokončanih partnerskih procesa i većeg emocionalnog angažmana u istome na strani takvog roditelja, što nalaze i u dinamici odnosa ovdje stranaka, no također iznose kako nalaze i određeni pomak u njihovoj uzajamnoj suradnji u prepoznavanju djetetovih potreba. Upitana postoji li aktualna potreba za zajedničkim rješavanjem nekog spornog pitanja vezanog uz dijete, majka isto ne afirmira, pa stručni tim zaključuje kako se time može reći da su roditelji ipak uspjeli dogovorno prebroditi kriznu situaciju tijekom ljetnog godišnjeg odmora vezanog uz Mateovo odbijanje povratka majci. Majka je dječaku omogućila duži boravak uz oca, a otac je jasno poštivao granicu u smislu povratka djeteta majci uoči povratka u školu, čime su ipak donekle postigli balans između dječakovih potreba duljeg boravka uz oca i njegovih redovnih obveza. Otac se također pokazao interes za uključivanjem u praćenje eDnevnika i Whatsapp grupu roditelja. Roditelji su na ispravan način prepoznali dječakovu tjeskobu vezanu uz razdvojenost roditelja te su zanemarili osobne zapreke na način zajedničkog druženja s djetetom tijekom kojega su mu zajedno pokušali objasniti da ga oboje vole, ali da neće živjeti zajedno, koja bi postupanja roditelja mogla umanjiti tenzije kod djeteta i osnažiti roditelje za dobrobiti suradnje. Navode da su roditelji sporazumni oko toga da se osobni odnosi dječaka i oca odvijaju svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 18:00 te srijedom nakon nastave do 20:00 sati ukoliko to dopuste obveze oca i djeteta. Oba roditelja žele da im se omogući nesmetani telefonski kontakt s djetetom u trajanju od 20 minuta između 19:00 i 20:00 sati putem dječakovog pametnog sata. Otac želi da mu se omogući provođenje vremena s djetetom i polovicom proljetnih školskih praznika.

15.2. Stručni tim Zavoda temeljem provedenih stručnih radnji i uvida u cjelokupnu dokumentaciju spisa smatra kako je u interesu dječaka da i nadalje stanuje s majkom, te predlažu da se osobni odnosi oca i djeteta, ostvaruju prema iznesenom zahtjevu oba roditelja, odnosno svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje do 18:00, te srijedom od završetka nastave do 20:00 sati, ukoliko to dopuste obveze roditelja i djeteta, 7 dana zimskih, 15 dana ljetnih i polovicu proljetnih školskih praznika te svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik od 10:00 do 20:00 sati. Predlažu i da se svako roditelju omogući nesmetani telefonski kontakt s djetetom u trajanju od 20 minuta, a u intervalu između 19:00 i 20:00 sati, a putem dječakovog pametnog sata kada on boravi kod drugog roditelja. U odnosu na zahtjev majke za donošenjem odluke o djelomično samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, mišljenje je stručnog tima da u ovoj konstelaciji odnosa stranaka isto nije opravdano i da bi moglo predstavljati prepreke budućoj roditeljskoj suradnji.

16. Uvidom u izvješće osnovne škole o ponašanju i funkcioniranju mlt. ŠO u školskom okruženju i suradnji s roditeljima utvrđeno je da je dječak ovu jesen krenuo u 1. razred Područne škole Dubravica. Nakon preseljenja iz Zagreba se brzo prilagodio novoj sredini, polazak u školu je doživio kao sretan i uzbudljiv događaj, brzo se uklopio u razredni odjel i razvio prijateljske odnose s vršnjacima. Dječak je jako topao, veseo i komunikativan. Ostvaruje izvrstan uspjeh u svim nastavnim područjima, a unatoč povremenim govornim poteškoćama, pokazuje napredak u tehnici čitanja i ne pokazuje otpor prema verbalnom izražavanju. Marljiv je i redovito izvršava sve školske i domaće obaveze. U dijelu suradnje s roditeljima iznosi se da je korektna, nisu primijećeni nikakvi znakovi neprimjerenih odnosa s majkom, ocem i očuhom koji bi se odrazili na dječakovo ponašanje. Majka redovito dolazi na roditeljske sastanke i individualne informacije te pokazuje visoku razinu brige za djetetov napredak. Suradljiva je i samoinicijativno je pomogla u opremanju učionice. Učenik u školu dolazi uredan, ima razvijene kulturne i higijenske navike. U odnosu na oca se navodi kako ponekad prilikom preuzimanja djeteta petkom radi odlaska u Zagreb, pokazuje interes za djetetovo funkcioniranje u školi, te putem SMS poruka obavještava učiteljicu da će ŠO s njim provesti dio zimskih praznika i da idu na put. 29. siječnja 2026. je telefonski kontaktirao logopedinju i raspitivao se o učeniku, te je dogovor bio da će ga ista kontaktirati čim bude mogla individualno raditi s djetetom.

17. Pozvani očitovati se na izvješće Zavoda i škole, tuženik u podnesku od 17. ožujka 2026. navodi kako se slaže s mišljenjem Zavoda da nije u interesu djeteta zahtjev majke za ostvarivanje djelomično samostalne roditeljske skrbi. U odnosu na osobne odnose navodi kako i dalje smatra da bi djetetu bilo bolje da živi u [adresa], no da je svjestan da je dijete već krenulo u novu školu i da je prošao kroz adaptaciju, no iznosi kako je siguran da bi adaptacija djeteta u školi također bila uspješna. Ukoliko se njegov prijedlog ne prihvati, navodi da je suglasan s odvijanjem osobnih odnosa sukladno mišljenju Zavoda, dok u dijelu osobnih odnosa srijedom ukazuje kako zbog udaljenosti i gužve svaki taj susret srijedom zapravo predstavlja najmanje pola vremena u vožnji. Predložio je da se precizira mjesto primopredaje na pola puta između mjesta stanovanja oca i majke ili na način da jednom on dolazi po dijete kod majke i vraća ga majci, a jednom majka dovodi dijete kod njega i dolazi po njega. Suglasan je s time da se svakom roditelju omoguće nesmetani telefonski razgovori. U odnosu na srijedu naveo je i da kao opciju nudi zamjenu jedne ili dvije srijede skupno, za još jedan dan vikenda koji mu već ne pripada prema prijedlogu Zavoda.

17.2. Posebna skrbnica u podnesku od 17. ožujka 2026. ukazuje kako su roditelji prije svih odgovorni za organizaciju i provedbu roditeljske skrbi čime, kraj činjenice života u različitim mjestima, moraju biti otvoreniji za pronalaženje adekvatne obiteljske dinamike nego bi to bio slučaj da žive u istom mjestu, te su oboje u obvezi omogućiti djetetu model koji će mu osigurati prisutnost oba roditelja. Iznosi kako je potrebno da stranke senzibiliziraju kako stres i neslaganja u roditeljskim odnosima utječe na neka područja razvoja djeteta i to razvoj bazičnog povjerenja i privrženosti, sposobnost regulacije osjećaja, razvoj samopoštovanja, uspostavljanje vršnjačkih odnosa i prilagodbu na školu i školsko postignuće, radi čega je nužno da roditelji surađuju i preuzmu odgovornost.

17.3. Tužiteljica se usprotivila mišljenju Zavoda da bi njezin zahtjev za donošenje odluke o djelomično samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi mogao biti prepreka budućoj roditeljskoj suradnji. Smatra da okolnost što aktualno ne postoji hitna potreba rješavanja nekog pitanja vezanog uz dijete ne može anulirati radnije postupka oca i negirati činjenice da je u trenutku kad je majci bila potrebna njegova suradnja, istu odbijao sve do intervencije Zavoda odnosno suda. U dijelu zaključka Zavoda u kojem se navodi da su roditelji uspjeli dogovorno prebroditi kriznu situaciju, ukazuje da je ona bila ta koja je popustila pred pritiscima tuženika dok se tuženiku cijeni to što iako je imao mogućnost ne vratiti dijete majci, poštivao je odluku suda. Nadalje, glede mišljenja u kojim se odnosi na roditeljsku skrb, ukazuje na mišljenje Zavoda gdje se iznosi kako je otac s obzirom na osobne karakteristike sklon stavljati zapreke donošenju zajedničkih rješenja u odnosu na dijete koja nisu uvijek utemeljena ili ih ne može argumentirati na prikladan način, te ukazuje kako je Zavod zanemario ranije postupke tuženika, kao i činjenicu da je stručni tim u srpnju 2025. dao mišljenje kako je u interesu djeteta da ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb. Glede osobnih odnosa, navela je da nije suglasna da tuženik vraća dijete nedjeljom u 18:00 sati na njemu adresu jer joj preostaje premalo vremena da dijete prije spavanja pripremi za školu slijedeći dan, posebice kraj činjenice da tuženik tijekom vikenda s djetetom ne uči. Osporava i da bi tuženik navodno čitavo vrijeme aktivno sudjelovao u svakom aspektu života djeteta, navodeći kako tuženik navedeno radi na deklaratornoj razini, dok u praksi svojim postupcima pokazuje suprotno. Svaki upit tužiteljice da stranke podijele trošak logopeda, zubara ili školskog izleta, kraj činjenice da plaća iznos uzdržavanja koji je niži od zakonskog minimuma (200,00 EUR) tuženik odbija ili pak tužiteljicu ucjenjuje tražeći da „povuče prekršajne presude“, pri čemu dijete kad je kod njega većinu vremena bude kod bake i djeda. Dalje navodi kako se od njezina preseljenja primopredaja odvijala uvijek negdje na pola puta, najčešće u West Gateu te nije suglasna s njegovim prijedlogom da se osobni odnosi preko tjedna zamijene za vikend u kojem bi dijete trebalo biti s njom, ukazujući i kako je tuženiku najbitnije da susrete s djetetom prilagodi svom rasporedu. Zaključno je predložila donijeti odluku da dijete stanuje s njom, da ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb; da dijete s ocem ostvaruje osobne odnose srijedom nakon nastave do 20:00 sati, svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 16:00 sati; svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik koji je neradni da od 10:00 do 20:00 sati; 7 dana zimskih praznika, 2 tjedna ljetnih praznika i do u neparnim godinama od 16.07. do 31.07., a u parnim godinama od 01.08. do 15.08.; te da se ocu naloži doprinositi za uzdržavanje 272,00 EUR do svakog 15. -tog u mjesecu za tekući mjesec.

18. Na ročištu od 31. ožujka 2026. tužiteljica je zatražila pribaviti očitovanje ranije nadležnog Područnog ureda Trešnjevka u dijelu njezinog zahtjeva roditeljske skrbi. Tuženik je pak naveo kako želi i može ostvarivati osobne odnose s djetetom i srijedom. Stranke su se na istom ročištu suglasile, pri čemu je tuženik tu suglasnost uvjetovao time da ako neće biti prihvaćen njegov zahtjev da dijete stanuje s njim u Zagrebu, da otac tijekom tjedna dijete preuzima u školi i da se primopredaja odvija na pola puta (ulaz 4 West Gatea), kao i da se u svim drugim slučajevima predaja i preuzimanje djeteta odvija kod spomenutog ulaza West Gatea. Tuženik je dalje osporio da bi većinu vremena kad je kod njega o djetetu brinuli baka i djed te je predložio da se isti saslušaju u svojstvu svjedoka; da nije točno da on ne bi sudjelovao u dodatnim troškovima ukazujući pritom da je djetetu kupio svu rezervnu odjeću i obuću kada je kod njega jer majka već dvije godine ništa ne šalje s djetetom; da je djetetu kupio sirup u ljekarni kad se za vikend žalio da ga boli grlo.

18.1. Sud nije prihvatio prijedlog tužiteljice za traženjem dopune mišljenja od ranije nadležnog Područnog ureda, kao niti prijedlog tuženika da se saslušaju njegovi roditelji na okolnost njegove brige o djetetu jer je cijenjeno da je činjenično stanje dostatno razjašnjeno za donošenje odluke, slijedno čemu je na ročištu od 31. ožujka 2026. glavna rasprava zaključena.

19. Pri prosudbi promijenjenih okolnosti u odnosu na razdoblje donošenja ovosudne presude P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024., ovaj sud cijeni da je ista presuda donesena temeljem sporazuma stranaka, čime u obrazloženju iste izostaje etiologija odnosa stranaka u to vrijeme. Također, uvidom u eSpis predmeta P Ob- 156/24 je utvrđeno da izostaje mišljenje i prijedlog Zavoda iz kojeg bi slijedile okolnosti obiteljske dinamike. Međutim, činjenica da su stranke u presudi predvidjele međusobnu komunikaciju putem maila govori u prilog već tada barem distanciranog roditeljskog (i partnerskog) odnosa. Da je tome tako slijedi i iz rezultata ovdje provedenog dokaznog postupka. Naime, faktična bračna zajednica stranaka je prestala krajem 2023. te je tadašnji, ali i slijedni odnos stranaka kao partnera moguće posmatrati kroz činjenične opise prekršajnih presuda zbog obiteljskog nasilja počinjenog od strane ovdje tuženika kao okrivljenika spram tužiteljice kao žrtve i to: Pp-753/24 od 19. veljače 2024., Pp-40/25 od 27. siječnja 2025. i Pp-8240/25 od 22. lipnja 2025. Iz istih je presuda vidljiv kontinuitet izrazito agresivnog verbalnog ataka tuženika na psihički integritet ovdje tužiteljice koji u pojedinim izričajima sadržanim u presudama, ali i u mail korespodenciji stranaka vezanoj uz dijete koja prileži spisu, doseže svoje krajnosti („jebem ti majku u pičku onu mrtvu, dabogda umrla u još većim mukama njego ona“, umri samo umri da se raspadaš u grobu ko mater ti… to je sve što zaslužuješ. Zla, pakosna, pokvarena, odvratno ljudsko biće…). Provedena psihologijska dijagnostika stranaka za potrebe ovog postupka (sačinjena u lipnju 025.) ukazuje kako je tuženikov fokus na majci djeteta te kako je isti u većoj mjeri okupiran nezavršenim partnerskim procesom koji još uvijek nije uspio proraditi, premda u postupku tvrdi suprotno navodeći da ga tužiteljica više ne zanima, a niti on nju, a što faktično sprečava njegovo bolje sagledavanje interesa djeteta. U razgovoru s psihologom Zavoda, isti je dobro artikulirao svoje želje i očekivanja vezana uz dijete, no vrlo brzo bi se njegovo usmjerenje ponovno premještalo na majku djeteta. Iznosi se da je u nastupu siguran i direktivan s očitovanom potrebom za dominacijom te da manifestira impulzivnost u ophođenju, pri čemu tijekom razgovora i u obraćanju majci djeteta ulazi u njezin psihološki prostor. Otac iznesene sugestije vezane uz komunikaciju i sagledavanje interesa djeteta prihvaća na deklaratornoj razini, no „ubrzo napušta savjete i vraća se ranijim postavkama. Kliničkim ljestvicama je kod njega evidentirana pojačana impulzivnost i neobuzdanost u nastupu; sklonost ponašanjima koja idu u smjeru društveno neprihvatljivih, zabilježeni su povišeni rezultati u neurotskom krugu i sklonost agresivnim reakcijama na podražaje iz okoline, izražena hostilnost i afirmacija partnerskih teškoća. S druge pak strane, majka djeteta u komunikaciji pokazuje defenzivan stav i sklonost povlačenju. Osjeća se nemoćnom u odnosu s ocem djeteta, pri čemu granice ponekad postavi u pisanoj komunikaciji, što je i utvrđenje suda uvidom u dostavljenu elektroničku komunikaciju stranaka. Provedenom psihologijskom dijagnostikom na njezinoj strani nije zabilježeno postojanje psihopatologije, ne očituje agresivne ili impulzivne obrasce, te nije sklona reagirati hostilno već je sklonija zatomiti trenutne reakcije i regulirati ih na odgovoran način. Uredne je slike o sebi i svojem identitetu te ima razvijene prikladne mehanizme suočavanja s teškoćama. Majka djeteta je po razvodu braka zasnovala novu partnersku zajednicu te je u srpnju 2024. s djetetom preselila kod partnera na adresu u [adresa], čime se partnerski odnos dodatno narušio, uz naznaku da velika većina neprimjerenih narativa tuženika (na način kako su evidentirani kroz elektroničku poštu u spisu) upravo u koindicira s tim vremenom, radi čega je i prekršajno osuđen. Otac je tako u kontekstu zajedničke roditeljske skrbi uskratio majci prijavu prebivališta/boravišta djeteta na adresu u [adresa] te je isto ostvarila suglasnošću Područnog ureda Trešnjevka, a dalje, kraj činjenice da je mlt. ŠO u školskoj godini 2025./26. školski obveznik, protivio se upisu djeteta u osnovnu školu prema upisnom području nove adrese te je inzistirao da dijete pohađa školu u Zagrebu. Predmetni postupak najvećim je dijelom pokrenut radi nadomještaja suglasnosti oca prvotno vezano uz promjenu prebivališta, a potom i uz suglasnost vezano uz upis u školu te je u tom smislu i postavljen zahtjev majke za djelomično samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi. Po donošenju mišljenja Zavoda koji je, kraj činjenice prijave prebivališta djeteta u [adresa] te činjenice da dijete stanuje s majkom, afirmirao potrebu djeteta za upisom u školu prema aktualnoj adresi stanovanja, otac se na sudskom ročištu suglasio s takvim upisom, premda je i dalje u postupku upirao na svoje traženje da dijete stanuje s njim i pohađa školu u Zagrebu jer da Zagreb nudi djetetu više mogućnosti. Preseljenjem djeteta su se osobni odnosi oca i djeteta, koji se i ranije nisu ostvarivali u potpunosti prema presudi uslijed očeva radnog vremena i drugih obveza, dodatno reducirali na način da se aktualno ostvaruju svaki drugi vikend od petka do nedjelje, uvjetovano s očeve strane udaljenošću od mjesta rada prvotno u Velikoj Gorici, a potom u Zagrebu do [adresa], pri čemu je stranački prijepor dodatno bio vezan uz mjesto preuzimanja djeteta. Status djeteta u ovom postupku mijenjao se u zavisnosti od okolnosti na strani roditelja. S mlt. djetetom je od strane psihologa Zavoda proveden razgovor u dva navrata. Premda su oba razgovora utvrdila privržen odnos djeteta s oba roditelja, sud zamjećuje da je mlt. ŠO u razgovoru od 09. lipnja 2025. bio stabilnih emocionalnih reakcija, urednog misaonog tijeka i blagog psihomotornog nemira koji je protekom vremena nestajao. Dječak je opisivao međusobne sukobe roditelja tijekom zajedničkog života, ali i zadovoljstvo time što takvih sukoba više nema. Rezultati dokaznog postupka u dijelu izviješća Zavoda i iskaza stranaka ukazuju kako je protekom ljetnih praznika i u okolnostima boravka dječaka kod oca, oboje roditelja vršilo pritisak na dijete radi čega je roditeljima izrečena mjera upozorenja na pogreške i propuste u skrbi za dijete. Uslijed navedenog i daljnje progredacije konfliktnog odnosa roditelja, mlt. ŠO je na razgovoru od 08. siječnja 2026. sniženog raspoloženja, stalno prisutnog psihomotoričkog nemira te je očitovao jasnu opterećenost odnosom roditelja u kojoj opterećenosti stručni tim Zavoda vidi sada podjednaku odgovornost oboje roditelja, međutim, sud cijeni da tuženik ovdje snosi veći dio odgovornosti obzirom njegova postupanja bazično proizlaze iz strukture ličnosti, dok su majčina postupanja (dolazak u park tijekom ljeta kad je dječak bio kod oca jer ga je željela vidjeti; izražavanje tuge kada dijete odlazi ocu) posljedica očeva ulaska u njezin psihološki prostor kroz utjecaj na mlt. ŠO. Zavod u izviješću iz siječnja 2026. iznosi primjere roditeljske suradnje u vidu prepoznavanja dječakove tjeskobe te majčinog iniciranja zajedničkog razgovora s djetetom, dogovornog premošćivanja krize nastale tijekom ljetnih praznika, međutim, sud iz iskaza stranaka utvrđuje i nadalje prisutnu negativnu usmjerenost oca na majku djeteta, koja za potrebe ovog postupka i u podnescima biva nešto blaža, međutim, svoj neposredni izričaj dobiva kroz stranački iskaz. Tuženik tako u iskazu navodi da je glavni razlog dječakovog mucanja taj što je „proživio abnormalne promjene u koje ga je stavila majka“; potom da je ona kriva jer mu je nanijela štetu lažnim prijavama; da je ona ta koja dijete opterećuje i koja je dijete izmanipulirala; ali i da on u posljednje dvije godine proživljava „kalvariju“ zbog njezinih postupaka, pri čemu kroz tu i takvu verbalizaciju uopće ne uviđa štetnost i neprimjerenost svojih postupaka i utjecaj istih na dijete, niti ne afirmira činjenicu da je pravomoćno osuđen po prijavama za koje navodi da su lažne.

19.1. Mlt. dijete od vremena faktičnog prestanka bračne zajednice roditelja stanuje s majkom koja u potpunosti i adekvatno brine o djetetu te čiji su roditeljski kapaciteti očuvani nasuprot očevih roditeljskih kapaciteta koji su reducirani uslijed obrambenih mehanizama koje ispoljava. Mlt. ŠO nedvojbeno voli oba roditelja te voli s ocem provoditi vrijeme. Dječak je prijavljenog prebivališta u [adresa], tamo pohađa školu u koju je uredno adaptiran te s kojom izražava zadovoljstvo, u ukupnosti kojih okolnosti i potrebe za osiguranjem djetetova odrastanja u uvjetima stabilnosti i mira, sud cijeni da aktualni status djeteta ne podupire zahtjev oca za promjenom adrese stanovanja djeteta na način da dječak stanuje s ocem. Time je sud primjenom odredbe čl. 96. st. 1. ObZ-a u vezi s čl. 416. ObZ-a odlučio kao u točki I.I. izreke. U odnosu na osobne odnose koji se preseljenjem djeteta više ne mogu ostvarivati na način određen presudom, ovaj sud prihvaća dinamiku sadržanu u izviješću Zavoda od 21. siječnja 2026. u kojoj roditelji i aktualno u bitnome funkcioniraju te u odnosu na koju je otac na ročištu od 31. ožujka 2026. naveo da je može ostvarivati. Time su prema prijedlogu Zavoda i sporazumu roditelja u dijelu preuzimanja djeteta (uz naznaku da je tuženik izrazio suglasnost s istom dinamikom osobnih odnosa samo ukoliko sud ne prihvati njegov zahtjev da dijete stanuje s njim) osobni odnosi određeni: svaku srijedu u vremenu po završetku nastave do 20:00 sati, svaki drugi vikend od petka po završetku nastave do nedjelje u 18:00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj od 10:00 do 20:00 sati, polovicu proljetnih praznika, 15 dana ljetnih praznika i 7 dana zimskih praznika, sve u vremenu prema dogovoru roditelja. Također je određeno da će se osobni odnosi ostvarivati na način da srijedom i petkom (koji pripada vikendu kada otac ostvaruje osobne odnose), otac preuzima dijete u školi i vraća ga majci po završetku osobnih odnosa kod ulaza 4 West Gatea, a tijekom proljetnih, ljetnih i zimskih praznika, državnih praznika i vjerskih blagdana na način da otac preuzima dijete od majke kod ulaza 4 West Gatea i na istom mjestu vraća dijete majci po završetku osobnih odnosa; kao i da je svaki od roditelja je dužan tijekom boravka djeteta kod tog roditelja omogućiti neometani kontakt djeteta s drugim roditeljem svakodnevno u trajanju od 20 min, a u vremenskom intervalu od 19:00 do 20:00 sati i putem pametnog telefona koji pripada mlt. ŠO. Prijedlog tužiteljice za skraćivanjem vremena ostvarivanja osobnih odnosa u nedjelju s 18:00 na 16:00 sati, koji je obrazlagala potrebom pripreme djeteta za obveze u ponedjeljak i činjenicom da otac s djetetom ne uči, nije prihvaćen jer bi navedeno značilo smanjivanje obima odnosa koji dječak želi. Također nije prihvaćen prijedlog majke o točnom određivanju vremena tijekom ljetnih praznika koje će otac provoditi s djetetom, cijeneći osnovanim primjedbu tuženika da poslodavac određuje mogućnost korištenja ljetnog godišnjeg odmora ovisno o potrebama posla te bi točnim određivanjem toga vremena i stoga nedavanjem mogućnosti dogovornog usklađenja vremena korištenja ljetnog odmora, došlo do prevelikog miješanja u obiteljski život tuženika. Sud je, međutim, u ovom dijelu odredio obvezu roditelja da najkasnije do 01. lipnja svake godine iskomuniciraju vrijeme korištenja godišnjih odmora i time očevo vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom tijekom ljeta. Stoga je primjenom odredbe čl. 121. u vezi s čl. 416. ObZ-a odlučeno kao u točki I.II. izreke.

19.2. Prema odredbi čl. 91. st. 1. ObZ-a, roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Riječ je o institutu koji je uspostavljen da bi se djeci omogućilo ostvarivanje njihovih prava, a roditeljima, čija je temeljna briga skrbiti o djetetu, dao pravni legitimitet i pravna osnova prema trećima da skrbe o djetetu. Roditelji su dužni ostvarivati roditeljsku skrb u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima, iz čega slijedi da bi ostvarivanje roditeljske skrbi kao osobno pravo djetetovih roditelja i dio prava na poštovanje obiteljskog života uvijek moralo biti u funkciji ostvarivanja najboljeg interesa djeteta te da je dužnost roditelja da i usprkos postojanja ikojeg oblika međusobne konkurencije i usprkos usmjerenja vlastita života, zaštite djetetova prava na najbolji mogući način. Jednaka prava i obveze privatnopravne naravi koji se kod ovoga instituta roditeljima jamče, mogu biti ograničena radi zaštite dobrobiti djeteta (čl. 104.s t. 2. ObZ-a, čl. 64. Ustava Republike Hrvatske („Narodne Novine“ broj 41/00, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14), čl. 3. i 5. Konvencije o pravima djeteta („Narodne Novine“-Međunarodni ugovori broj 12/93, 20/97, 4/98, 5/02, 7/02, 2/03, 2/17, 4/17).

19.3. Roditelji prema sadržaju točke II. presude P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024. ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb koja pretpostavlja usmjerenost na roditeljsku suradnju u cilju ostvarenja najboljeg interesa djeteta. U okolnostima konkretnog slučaja, otac je u svojoj usmjerenosti na odnos s majkom djeteta do sada u dva navrata propustio zaštiti interes djeteta. U situaciji u kojoj dijete prema sudskoj odluci stanuje s majkom, usprotivio se reguliranju djetetova prebivališta i posljedično tome i upisu djeteta u školu prema toj adresi. Odnos roditelja kao bivših partnera jest konfliktan. Otac je u velikoj mjeri zarobljen u svojim emocijama. Preseljenje djeteta i majke u kućanstvo majčina partnera i slijedno tome njezino zasnivanje nove bračne zajednice, za njega predstavlja izvor boli i snažne povrijeđenosti, čemu dodatno doprinosi očeva osobnost na način kako je utvrđena psihologijskom dijagnostikom. Takav očev status te i nadalje prisutno okrivljavanje majke za probleme koji se kod djeteta javljaju (mucanje) onemogućava ga u odgovornom sudjelovanju u donošenju odluka vezanih uz bitna prava djeteta, posljedica čega jest intervencija države u obitelji u vidu reguliranja adrese i upisa u školu. Otac se u sudskom postupku u konačnici jest suglasio s upisom djeteta u školu u [adresa], međutim, navedenom je prethodilo obvezno savjetovanje i višemjesečni postupak. Navedeno jest primjer očeva ponašanja koje ugrožava interes djeteta te primjer stavljanja vlastitog interesa ispred interesa djeteta. Premda Zavod u izviješću iz siječnja 2026. iznosi primjere dobre roditeljske suradnje, iskaz tuženika u ovom postupku ukazuje na i dalje prisutnu usmjerenost na majku djeteta, što u korelaciji s karakteristikama njegove osobnosti otežava suradnju u iznalaženju prikladnog rješenja. Navodi stručnog tima da bi dodjeljivanje majci djelomično samostalne roditeljske skrbi moglo predstavljati prepreku budućoj roditeljskoj suradnji upravo ukazuju na potrebu zaštite interesa djeteta od djelovanja oca jer pretpostavlja da će djelomično samostalnu roditeljsku skrb majke otac poimati kao atak na svoje roditeljstvo te će i dalje usmjeren na majku umjesto na interes djeteta. Zadatak suda ovdje je zaštititi dijete, a ne roditelja. Otac teži ravnopravnom roditeljstvu, no preduvjet navedenom je međusobna suradnja i uvažavanje te zajedničko djelovanje u interesu djece, što ovdje izostaje. U okolnostima konkretnog slučaja i cijeneći iskaze stranaka na način kako su ranije izneseni, mišljenje je suda da za sada nije moguće očekivati roditeljsku suradnju i da je stoga interes djeteta potrebno zaštititi dodjeljivanjem majci djelomično samostalne roditeljske skrbi u područjima svakodnevnice kako bi djelotvornije mogla štititi prava djeteta. Stoga je sud dodijelio majci djelomično samostalnu roditeljsku skrb u dijelu odluka o zdravlju, obrazovanju, ishođenju osobnih isprava i prijavi prebivališta/boravišta uz ograničenje na [adresa] koje je ograničenje ovdje uspostavljeno u cilju zaštite djetetova i očeva obiteljskog života. Pritom je za navesti da se ovaj odluka može izmijeniti po uspostavi uvjeta međusobne suradnje i uvažavanja oba dionika tog odnosa, a posebice oca. Stoga je primjenom odredbe čl. 105. odlučeno kao u točki I.III. izreke.

20. Donošenjem odluke o stanovanju djeteta s majkom i osobnim odnosima s ocem, sud je posljedično odbio protutužbeni zahtjev tuženika od 09. travnja 2025., koja je odluka sadržana u točki III. izreke.

21. Tužiteljica je uređenim tužbenim zahtjevom od 24. lipnja 2025. predložila povisiti iznos uzdržavanja iz ovosudne presude P Ob-156/2024 od 07. svibnja 2024. s iznosa od 200,00 EUR na iznos od 270,00 EUR, počevši od 24. lipnja 2025. i do svakog 15. -tog u mjesecu.

21.1. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25), minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje djeteta u dobi do 6 godina iznosi 224,00 EUR, a za dijete dobi od 7 do 12 godina iznosi 264,00 EUR. Navedeni iznosi odgovaraju Tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta navedene dobi i platnog razreda roditelja do 1.328,00 EUR.

21.2. Mlt. ŠO je rođen **.**.2018. te je u vrijeme postavljanja zahtjeva bio u dobi od 6 godina. 11. rujna 2025. je napunio 7 godina.

21.3. Iz iskaza majke slijedi da je mlt. ŠO u dobi od 7 godina i stanuje s njom i njenim suprugom na adresi prebivališta. Stan se nalazi u kući, površine je oko 70 m2 i režije iznose oko 400,00 EUR mjesečno u zimskim, a oko 150,00 EUR u ljetnim mjesecima. Za hranu za dijete, odjeću, obuću i troškove vezane uz školu, mjesečno izdvaja oko 450,00 EUR, time da je boravak u školi 60,00 EUR i plivanje 60,00 EUR. Time je sud primjenom odredbe čl. 307. st. 1. i. 2., čl. 311., čl. 314. i čl. 317. ObZ-a utvrdio da je za uzdržavanje mlt. AO mjesečno potrebno oko 500,00 EUR.

21.4. Temeljem odredbe čl. 313. st. 1. i 3. ObZ-a sud je temeljem iskaza tuženika i dovodeći isti u svezu s ispravama u spisu, utvrdio da tuženik stanuje u podstanarskom stanu površine 35 m2 za koji najam plaća 370,00 EUR, a režije oko 100,00 EUR. Na hranu i ostale potrebe mimo najma i režija mjesečno troši oko 400,00 eura. U vlasništvu nema nekretnina niti pokretnina te nema zakonsku obvezu uzdržavanja drugog djeteta. Zaposlen je u MORH-u kao vozač s primanjima oko 1100,00 EUR. Iskazao je da po nekom zakonu ne može raditi ništa izvan posla.

21.5. Iz sadržaja presude P Ob-156/24 od 07. svibnja 2024. slijedi da je iznos od 200,00 EUR određen sporazumom roditelja. Mlt. ŠO je u vrijeme donošenja te odluke pohađao vrtić, dok od rujna 2025. pohađa 1. razred osnovne škole, čime su potrebe djeteta drugačije i svakako više (prehrana, školski pribor, izleti, boravak u školi) te opravdavaju povišenje iznosa uzdržavanja. Cijeneći utvrđeno imovinsko stanje tuženika, sud je istoga obvezao na plaćanje minimalnih novčanih iznosa uzdržavanja prema Odluci o tablici o prosječnim potrebama mlt. djeteta i prema platnom razredu tuženika. Time je sud naložio tuženiku da za razdoblje od 24. lipnja 2025. do 10. rujna 2025. plaća dodatni iznos od po 24,00 EUR mjesečno, a od 11. rujna 2025. do 11. svibnja 2026. dodatni iznos od po 64,00 EUR, te da od 12. svibnja 2026. pa nadalje doprinosi iznos od 264,00 EUR mjesečno. Pri donošenju odluke o uzdržavanju sud je posebno cijenio odredbu čl. 310. ObZ-a prema kojoj roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu te se svakodnevna skrb smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odluka o uzdržavanju sadržana je u točki I.IV. izreke presude, a odluka o kamati je utemeljena na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

22. Kako niti jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, sud je primjenom odredbe čl. 366. ObZ-a odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, koja je odluka sadržana u točki III. izreke.

U Zagrebu, 12. svibnja 2026. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u 5 primjeraka. O žalbi odlučuje Županijski sud. Rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog dijela presude.

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. tuženiku po pun.

3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta

3. na znanje HZSR, Područni ured Zaprešić po pravomoćnosti