Poslovni broj: Ovr-282/2026-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Trg kralja Tomislava 36

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji toga suda Ileani Bebek, na temelju prijedloga sudske savjetnice Nicole Vugrinović, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po Marini Pezer, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, radi odgode ovrhe i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 12. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe u postupku izravne naplate na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr- 8/2023-20, preinačene u točki III. presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž R-115/2025-3, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenice za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-8/2023-20, preinačene u točki III. presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž R- 115/2025-3, kao neosnovan.

III. Nalaže se ovršenici naknaditi ovrhovoditelju troškove ovog postupka u iznosu od 62,50 Eura, u roku od 8 dana.

IV. Ovrha će se nastaviti i prije pravomoćnosti ovoga rješenja.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 9. travnja 2026. ovom sudu podnijela prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa te prijedlog za odgodu ovrhe pokrenute 20. ožujka 2026. zahtjevom za izravnu naplatu novčane tražbine ovrhovoditelja NM, kojim isti potražuje prisilnu naplatu novčane tražbine u iznosu od 6.139,26 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka u iznosu od 805,45 eura, temeljem ovršne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-8/2023-20 od 18. rujna 2025., koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž R-115/2025-3 od 12. studenoga 2025.

1.1. U prijedlogu ovršenica u bitnom ističe kako je dopisom od 17. ožujka 2026. pozvala punomoćnicu ovrhovoditelja da dostavi podatke radi dobrovoljne isplate glavnice i troškova postupka, no kako ista tražene podatke nije dostavila već je umjesto toga podnijela zahtjev za izravnu naplatu Agenciji (navodeći u njemu račun ovrhovoditelja), tvrdi da je time ovrhovoditelj postupio protivno odredbi članka 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25- dalje ZPP), kojom je propisano da sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te da je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku. Ističe dodatno da je isplatu tražbine ovrhovoditelju moguće izvršiti jedino na njegov osobni račun, ne i na žiro račun punomoćnice ovrhovoditelja. Iz navedenih razloga traži da sud donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim.

2. Na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi. Slijedom toga, sud je sukladno odredbi čl. 52. st. 1. dostavio podnesak ovrhovoditeljice na očitovanju ovrhovoditelju.

3. Ovrhovoditelj je podneskom od 29. travnja 2026. osporio navode ovršenice, ističući kako je još 27. siječnja 2026. dostavio potrebne podatke za uplatu glavnice, troškova i kamata, tražeći njihovu isplatu na račun punomoćnice temeljem specijalne punomoći, kojom je izričito ovlastio punomoćnicu na primitak istih, sukladno odredbama članaka 94. i 95. ZPP-a. Navodi i kako je ovršenica poslodavac ovrhovoditelja koji ima sve potrebne podatke za plaćanje, ali odbija izvršiti isto dobrovoljnim putem. Predlaže odbiti prijedlog ovršenika kao neosnovan.

4. Prijedlog za odgodu ovrhe je neosnovan.

5. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a taksativno su navedeni razlozi (njih 11) temeljem kojih sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, pod uvjetom da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Ovršenica u prijedlogu ističe jedino da nije imala podatke ovrhovoditelja za uplatu predmetnog iznosa, te obrazlaže kako je sukladno prisilnim propisima iznos glavnice i zateznih kamata moguće izvršiti isključivo na račun ovrhovoditelja, ne i na račun njegove punomoćnice. Međutim, sud utvrđuje da takav razlog nije predviđen odredbama članka 65. OZ-a kao zakonski razlog za odgodu ovrhe. Prijedlog za odgodu ovrhe nije instrument za preispitivanje valjanosti pojedinačnih dokumenata (poput punomoći) koji ne utječu na ovršnu ispravu. Ovršna isprava – pravomoćna presuda, obvezuje ovršenicu na isplatu dosuđenog iznosa. Navedeni razlog koji ističe ovršenica ne sprječava provedbu ovrhe niti čini ovrhu protivnom zakonu u smislu koji bi opravdao njezinu odgodu. Stoga je prijedlog za odgodu ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan kao u točki I. izreke ovog rješenja, dok je posljedično tomu, temeljem odredbe čl. 65. st. 7. OZ-a, odlučeno kao u točki IV. izreke.

6. Ovršenica je, uz prijedlog za odgodu ovrhe, podnijela i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčane tražbine nedopuštenima, uz iste razloge, navodeći kako punomoć odvjetnice ovrhovoditelja sadržava odredbu da se iznos glavnice, kamata i troškova isplaćuje na račun punomoćnice, što je prema njezinom stajalištu protivno pozitivnim propisima. Prijedlog nije osnovan.

7. Prema odredbi članka 210. stavka 2. OZ-a, na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ -a o žalbi protiv rješenja o ovrsi. Razlozi zbog kojih se može pobijati rješenje o ovrsi propisani su odredbom članka 50. OZ-a.

8. Razlog koji ovršenica ističe, nepravilnost u sadržaju specijalne punomoći kojom ovrhovoditelj ovlašćuje svoju odvjetnicu na primitak glavnice, kamata i troškova, ne potpada ni pod jedan od navedenih zakonskih razloga iz članka 50. OZ-a.

9. Neovisno o navedenom, sud utvrđuje da je sadržaj specijalne punomoći u konkretnom slučaju pravno irelevantan i s aspekta provedbe pljenidbe i prijenosa. Naime, u zahtjevu za izravnu naplatu koji je ovrhovoditelj dostavio Financijskoj agenciji, kao račun za isplatu dosuđenog iznosa naveden je transakcijski račun ovrhovoditelja, a ne račun njegove punomoćnice. Ovaj zahtjev dostavljen je i ovršenici, koja je prema tome u svakom trenutku bila upoznata s tim na koji račun treba izvršiti isplatu. Stoga nije postojala nikakva zapreka, niti pravna niti faktična, za dobrovoljno ispunjenje pravomoćno dosuđene obveze izravno na račun ovrhovoditelja. Štoviše, Republika Hrvatska je kao ovrhovoditeljev poslodavac u evidenciji u svojem posjedu imala račun ovrhovoditelja, budući da mu je na taj račun isplaćivala plaću i ostale primitke.

10. Slijedom svega navedenog, ne postoji nijedan od razloga propisanih odredbom članka 50. OZ-a koji bi opravdavao proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, pa je prijedlog ovršenice valjalo odbiti kao neosnovan (točka II. izreke).

11. Kako je ovršenica u cijelosti odbijena, sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a, a u vezi s čl. 21. OZ-a, dužna je snositi troškove ovog ovršnog postupka. Ovrhovoditelju je sukladno Tbr 11. t.10. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, 107/25) priznat sastav ostalih podnesaka u ovršnom postupku ili postupku osiguranja u iznosu od 62,50 Eura (PDV uključen), što predstavlja 25 % nagrade iz Tbr. 7. t. 1., budući da je vrijednost predmeta spora 6.139,26 Eura. U preostalom dijelu odbija se ovrhovoditeljev zahtjev kao neosnovan (točka III. izreke).

.

Velika Gorica, 12. svibnja 2026.

Sutkinja

Ileana Bebek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Prijedlog odluke izradila sudska savjetnica Nicole Vugrinović.