Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-239/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv I. protustranke LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protustranke GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 12. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1954. i to počev od 1975. godine, pa do njegove smrti 13. ožujka 2026. te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagateljica HS je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je predlagateljica sa pok. TS OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je umro u [adresa] dana 13. ožujka 2026. godine, kao izvanbračni drug živjela u izvanbračnoj zajednici od početka 1975. godine pa sve do njegove smrti na prijavljenoj adresi prebivališta u [adresa]. Činjenica izvanbračne zajednice odnosno status predlagateljice kao izvanbračne supruge priznat joj je pravomoćnim rješenjem broj: O-594/26, UPP/OS-42/26-5 od 15. travnja 2026. g. u ostavinskom predmetu iza pok. TS kod Javnog bilježnika Marije Kustić iz [adresa] u kojem su pored nje kao nasljednici sudjelovala djeca ostavitelja i to sin LS i kćer GS koji su se odrekli nasljedstva temeljem zakona koje je predlagateljica prihvatila, a navedene činjenice o traženom statusu predlagateljice može potvrditi i svjedok: VS iz [adresa], snaha predlagateljice. Tom izvanbračnom zajednicom uspostavljena je emocionalna povezanost te ekonomska zajednica u kojoj su si izvanbračni drugovi međusobno pomagali, brinuli se jedno o drugome i složno živjeli kao bračni par, posjećivali prijatelje, išli u nabavu, zajedno putovali te slavili praznike, blagdane, rođendane itd., a predlagateljica je sahranila pokojnog, bila na sprovodu, stajala uz odar te platila trošak sahrane i grobno mjesto. S obzirom da predlagateljica kao izvanbračna supruga iza pok. TS koji je bio korisnik mirovine sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju (dalje: ZMO) ima pravo na obiteljsku mirovinu iza njega, to predlaže da sud, po provedenom postupku, donese rješenje kojim se utvrđuje da je HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. TS iz [adresa], OIB OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1954. i to počev od 1975. godine, pa do njegove smrti 13. ožujka 2026. te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.
2. I. i II. protustranka su na raspravi održanoj 12. svibnja naveli da se ne protive prijedlogu predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i pok. FS.
3.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka LS, GS i VS.
4.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17. st. 3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
6. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog TS proizlazi da je predlagateljica živjela i živi na adresi [adresa] od 28.9.2017. godine, te i danas ima prebivalište na istoj adresi, te je na istoj adresi imao prijavljeno prebivalište i pok. TS od 28.9.2017. do smrti 13.03.2026.
Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. TS, u periodu od 1975. sve do smrti pok. TS imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.
7.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. TS proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
8. Iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Mariji Kustić sa sjedištem u [adresa] broj: O-594/26, UPP/OS-42/26-5 od 15. travnja 2026. g. proizlazi da je zakonskom nasljednicom iza pok. TS proglašena njegova izvanbračna supruga ovdje predlagateljica HS.
9.I. prostustanka LS u svom iskazu naveo je da je on sin predlagateljice i pok. TS. Poznato mu je da su njegovi roditelji živjeli u izvanbračnoj zajednici, a i prije toga, i tako su živjeli sve do smrti pok. oca, odnosno 13.03.2026. i zajedno su organizirali njegovu sahranu.
II. protustranka GS u svom iskazu navela je kako je ona kćerka predlagateljice i pok. TS, poznato joj je da su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici i u periodu prije rođenja nje i njenog brata, i sve do smrti njihovog pok. oca, 13.03.2026. Navodi nadalje kako su oni živjeli u zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa] i njen brat, majka – ovdje predlagateljica i ona su organizirali njegovu sahranu.
Svjedok VS u svom iskazu navela je kako joj je poznato, a s obzirom da je riječ o njenom pok. svekru da su on i predlagateljica živjeli u izvanbračnoj zajednici dugi niz godina i to sve do njegove smrti 13.03.2026.,živjeli su na istoj adresi, u Ćurlovcu, u zajedničkom kućanstvu i poznato joj je da su njegovu sahranu organizirali njegova djeca, ovdje protustranke i predlagateljica.
Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je ona sa pok. TS bila u izvanbračnoj zajednici od 1975. godine, pa sve do njegove smrti 13.03.2026. Navodi kako su živjeli na istoj adresi i u toj izvanbračnoj zajednici rođeno je dvoje djece, ovdje protustranke. Ističe nadalje kako su Marinovu sahranu organizirali protustranke i ona.
10.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
11.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
12.Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su b iti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog TS.
Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
13. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog TS, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. TS tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, i o svojoj zajedničkoj djeci, te je predlagateljica zajedno sa protustrankama organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona, a i same protustranke su bile suglasne sa prijedlogom predlagateljice radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
14.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. TS tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od 1975. godine, pa do njegove smrti 13. ožujka 2026 živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdili i I. i II. protustranke i svjedok.
Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 12. svibnja 2026.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Rješenje pravomoćno dana 12.05.2026.