Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Psp-12/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja Grad Osijek, Osijek, F. Kuhača 9, OIB: 30050049642, zastupani po punomoćniku Hrvoju Kriviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Hrvoje Krivić, Margareta Krivić, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović u Osijeku, protiv I. tuženog JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženog ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tužene LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Marku Plešu, odvjetniku u Osijeku, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 24. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 12. svibnja 2026. objavio je i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, kao neosnovan, a koji glasi:

„Tuženici JG, ZG i LG iz [adresa], smetali su tužitelja Grad Osijek, Franje Kuhača 9, Osijek, u posljednjem mirnom posjedu nekretnine na adresi [adresa], upisane kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor k. o. [katastarska općina], time što su tuženici ušli u dio dvorišta koji se nalazi u posjedu tužitelja, na istom srušili pomoćni objekt i izradili temelje za izgradnju njihovog stambenog objekta te im se zabranjuje takvo daljnje ili slično smetanje.

Nalaže se tuženima uspostava ranijeg posjedovnog stanja predajom u posjed tužitelju dijela dvorišta kojeg su uzurpirali te uklanjanje postavljenih temelja kao i građevinskog materijala koji se nalazi na tom dijelu dvorišta.

Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka.“.

II. Nalaže se tužitelju Gradu Osijeku, Osijek, F. Kuhača 9, OIB: 30050049642 da I. tuženom JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženom ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tuženoj LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 750,00 EUR (sedamstopedeseteura), roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo kako je vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], i u njezinom je posljednjem mirnom posrednom posjedu. Tuženici su investitori izgradnje stambene građevine s tri stana na susjednoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište i kuća u [adresa], u vlasništvu KG. Kč. br. [katastarska čestica] k.o. i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su više od 50 godina bile fizički odijeljene kućom u vlasništvu tužitelja na koju se u dubinu dvorišta nastavljao zid. Iako se zid nalazio na dijelu kč. br. [katastarska čestica], neovisno o međi ucrtanoj u katastru, susjedne čestice je dijelio na način da je sve što se nalazilo s desne strane zida bilo u posjedu tužitelja, a dvorište s lijeve strane zida u posjedu vlasnika kč. br. [katastarska čestica]. Tužitelj je stekao pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i stupio u faktični posjed nekretnine upravo prema takvom posjedovnom stanju. Tuženici su najprije srušili zid koji se nastavljao na kuću u vlasništvu tužitelja te su 30. studenog 2023. ušli u dio dvorišta u posjedu tužitelja. Srušili su pomoćni objekt (u naravi poljski wc) koji se nalazio na južnom dijelu dvorišta te su započeti radovi na iskapanju temelja za izgradnju novog stambenog objekta, koji su u međuvremenu i izbetonirani, sve na dijelu dvorišta koji se nalazio u posjedu tužitelja. U kući u vlasništvu tužitelja stanuje najmoprimac MG koji je o ovim činjenicama izvijestio tužitelja putem e- maila.

2. Tuženici su u odgovoru na tužbu naveli kako se protive tužbenom zahtjevu u cijelosti. Protivljenje tužbenom zahtjevu utemeljeno je na sljedećim činjenicama i to sve radnje i zahvate u prostoru koje tužitelj Grad Osijek kvalificira kao činove smetanja posjeda (rušenje temelja pomoćnog objekta i izgradnja temelja stambenog objekta u vlasništvu tuženika) poduzete su temeljem pravomoćnih akata javnopravnih tijela. Pri tome se podrazumijeva izdana Građevinska dozvola Građevinska dozvola od strane Upravnog odjela za urbanizam-Grad Osijek-Klasa: UP/I-361-03/20-01/000172, Urbroj:

2158/01-12-01/02-210021 od 4. listopada 2021., na temelju izdanog pravomoćnog akta za građenje, izrađen je i elaborat iskolčenja, te su izvođači temeljem istoga počeli s radovima na temeljima budućeg stambenog objekta. Prethodno, Upravni odjel za ubranizam Grada Osijeka izdao je poziv za uvid u spis predmeta, te se mogao izvršiti uvid u spis predmeta 23. lipnja 2021. Među adresatima kojima je dostavljam navedeni poziv bio je i Grad Osijek (ovdje tužitelj), koji se međutim nije očitovao vezano za sam postupak izdavanja građevinske dozvole. Odredbom članka 22. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je kako eventualno smetanje posjeda mora biti samovlasno, kako bi se moglo sudskim putem štititi samovlasno smetan posjed. Međutim, sva radnje poduzete od strane tuženika kao investitora građevinskih radova poduzete su u skladu s pravomoćnim aktima javnopravnih tijela (odnosno tijela Grada Osijeka, te nema govora o samovlasnom postupanju tuženika, čime bi bilo ispunjena pravna kvalifikacija smetanja posjeda. Tuženici se osobito protive kondemnatornom dijelu tužbenog zahtjeva, kojim se traži uklanjanje izgrađenih temelja i građevinskog materijala koji se nalazi na dijelu dvorišta. Isti zahtjev kosi se aktualnim normama konvencijskog prava, to jest odredbama članka 6. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Konkretno, vlasnik susjedne nekretnine je tužitelj Grad Osijek, kao jedinica lokalne samouprave. Isti nije osoba privatnog prava, te u ovom konkretnom slučaju niti ne trpi bilo kakav oblik štete. Međutim, ukoliko bio sudskim rješenjem tuženicima bilo naloženo uklanjanje temelja, to bi faktički zahtijevalo i rušenje cjelokupnog objekta, što bi predstavljalo prouzročenje imovinske štete velikih razmjera na štetu tuženika. Slijedom navedenog, tuženici predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev, uz nadoknadu parničnog troška tuženicima.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis i pročitao cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to izvadak iz zemljišne knjige (stranice 5-6 spisa), naslovnu stranicu arhitektonskog projekta (stranice 7-8 spisa), izvod iz katastarskog plana (stranica 9 spisa), fotografije (stranice 10-13 spisa), elaborat iskolčenja (stranice 23-24 spisa), rješenje Državne geodetske uprave od 7.5.2021. (stranice 25-27 spisa), skica iskolčenja (stranice 28-29 spisa), tehnički opis RG, ing.geod. (stranica 30 spisa). Saslušani su II. tuženi ZG i III. tužena LG, svjedoci AG i MG, te vještak geodetske struke Predrag Ivanković, ing.geod. Proveden je očevid na licu mjesta u [adresa], uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Predraga Ivankovića, ing.geod. i to 14. ožujka 2025. (stranice 67-71 spisa), nakon čega je naprijed navedeni vještak 26. rujna 2025. izradio pisani nalaz i mišljenje, kojeg je sud pročitao (stranice 76-84 spisa).

3.1. Na ročištu održanom kod ovog suda 24. ožujka 2026., punomoćnik tuženika je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem I. tuženog JG.

4. Predmet spora je smetanje posjeda tužitelja.

5. U postupku nije sporno vlasništvo nad nekretninama tužitelja i tuženika.

6. Među strankama je sporno posljednje stanje i čin smetanja posjeda.

7. Radi utvrđenja spornih činjenica, na raspravi je saslušan II. tuženi ZG koji je iskazao kako je živio u nekretnini na adresi [adresa], do prije par godina, međutim ne zna točno do kada. Poznato mu je da je tamo bila ranije stara kuća, isto tako zna da je opunomoćio svoju majku LG, inače III. tuženicu, za sve daljnje radove na toj nekretnini. Nadalje, iskazuje kako nije upoznat s detaljima oko rušenja objekta, odnosno izgradnje nove nekretnine, jedino što može iskazati je da zna da je prije tamo bio zid, međutim ne zna detalje kada je srušen i što se s njime dogodilo. Nadalje, ističe kako je poljski wc bio na drugoj dijelu dvorišta, a vidio ga je svega par puta u životu i zna da je bio u lošem stanju, međutim ne zna kada je on srušen.

8. Saslušana na raspravi, III. tužena LG je iskazala je prvotno zid otkako su oni uselili u nekretninu bio od 1988. pa sve do 1997. godine, a na koji zid je bila naslonjena šupa koja se te godine urušila skupa sa zidom, te kada smo se obratili tužitelju, isti su iskazali kako on nije njihov, te su njezin pok. otac i svekar sagradili novi zid na postojećem i očistili dio oko tog zida. Nadalje, iskazuje kako su u svibnju 2023. prvotno rušili kuću, a potom zid, te da su pomoćni zid rušili otprilike mjesec-dva dana nakon toga, a kada su utvrdili da se isti nalazi na dijelu njihove čestice. Nadalje, iskazuje kako su prijavili uredno građevinu pri Zavodu, te zna da je prije toga arhitekt sve dogovorio budući mu je dala punomoć, te su 4.3.2020. imali sastanak u prostorijama tužitelja na kojem su bili prisutni gosp. J i ŽG, te tadašnji pročelnik za urbanizam, na kojem sastanku je dogovoreno kako će da ti suglasnost za gradnju ali samo uz uvjet da ostavimo prolaz na dijelu dvorišta, te kako je to bio prolaz od svega 6-7 kvadratnih metara, mi smo tako i postupili, te je zbog toga i rađena parcelacija nekretnine. Ističe kako taj prolaz postoji i danas kojeg su čak i uredili. Nadalje, iskazuje kako je još u srpnju 2020. godine napravljena podjela čestica, a 2021. je izdana građevinska dozvola. I ranije je postojao prolaz u dvorištu koji se i dalje koristi, ne zna koliki dio se prije točno koristio, a ne može niti točno odgovoriti da li se prije koristio veći ili manji dio dvorišta.

9. Saslušan na raspravi, svjedok AG iskazao je kako bio naručen za izradu projekta izgradnje stambene zgrade za 3 stana, a prvotno je bio na sastanku s tuženicima, a potom je sve dalje dogovarao s III. tuženom LG koja je putem punomoći odrađivala dalje posao. Nadalje, iskazuje kako je na nekretnini bila stara kuća, te je u projektu za izgradnju stambene zgrade bio i projekt rušenje iste, međutim na drugoj lokaciji zbog drugačijih gabarita. Nadalje, ističe kako se na početku radilo o jednoj čestici i to kč. br. [katastarska čestica], međutim tijekom izrade projekta došlo je do parcelacije čestice, a budući da je Grad Osijek, ovdje tužitelj, želio pravo prolaza na dijelu te čestice. Nadalje, iskazuje kako je na nekretnini bio zid, međutim ne zna točno koliki, ali mu je poznato da je dio tog zida morao biti uklonjen radi izgradnje novog stambenog objekta. Ističe nadalje kako je geodet prvotno utvrđivao međe, a on je radio po dobivenom projektu. Tužitelj je dobio poziv prije nego što se napravila izgradnja, za iskaz o izgradnji stambene zgrade, isti je uredno zaprimio poziv na koji se nisu očitovali, a navedeno im se mora dostaviti budući da su susjedi nekretnine. Nadalje, ističe kako je projekt napravljen unutar čestice, odnosno sukladno pravilima struke. Nadalje, ističe kako nema saznanja da je građevinska inspekcija izlazila na taj objekt. Prethodno je bio s III. tuženom LG u prostorijama tužitelja i to 2020. godine na sastanku, a radi parcelacije čestice tuženika baš zbog ovog projekta. Na sastanku je bilo prisutno troje ljudi od strane tužitelja i to gosp. J i ŽG, te još jedna osoba čijeg se imena sada ne sjeća, a na istom je dogovoreno da će biti napravljena parcelacija na način kako je to i učinjeno. Na novoj čestici se nalazio zid i to kčbr. [katastarska čestica], međutim ne može sa sigurnošću to tvrditi, već pretpostavlja da se radi o toj čestici, budući je ista manje površine. Nadalje, iskazuje kako zid i pomoćni objekt nisu bili u projektu rušenja ranije nekretnine, a to iz razloga jer se zid nalazi na čestici na kojoj se nalazi i kuća koja je predmet rušenja, te se on iz tog razloga ne navodi u projektu već se podrazumijeva da će se isti i rušiti. Nadalje, ističe kako pomoćni objekt nije bio naveden u projektu rušenja. Predmetni zid je bio u potpunosti na čestici koja se nalazi u vlasništvu tuženika, ističe nadalje kako mu je poznato da je predmetni zid morao djelomično biti srušen, međutim ne može znati prelazi li ta građevina preko granica nekadašnjeg zida. Građevinska dozvola ne bi bila izdana da nije po pravilima struke i prostornom planu napravljena

10. Saslušan na raspravi, svjedok MG iskazao je kako živi u [adresa] u [adresa] u najmu kod tužitelja od lipnja 2014. godine, gdje se i danas nalazi. Nadalje, ističe kako je on koristio dvorište gdje se nalazio od ranije i stari zid, a isti se nalazio do kolovoza 2023. kada je prvo zid srušen i pomoćni objekt, a nakon toga je srušena i ranija kuća kod tuženika. Prilikom rušenja kuće tuženika, i moja kuća koja je u najmu je dobila oštećenje od strane strojeva koji su vršili rušenje kuće, međutim o istome sam obavijestio tužitelja. Nadalje, iskazuje kako je u svibnju 2023. vidio mjernika kako mjeri nekretninu, te je o tome obavijestio tužitelja i to gosp. ŽG, međutim nije dobio nikakvu povratnu informaciju o tome što se radi na susjednoj nekretnini. Nadalje, iskazuje kako je 30.11.2023. obavijestio tužitelja da su počeli radovi na dijelu nekretnine. Nadalje, ističe kako su i nadalje radovi u tijeku. Pomoćni objekt je postojao, međutim nitko ga nije koristio, a ističe i kako su 30.11.2023. počela kopanja za temelje i krenuli su radovi, te je zbog toga o tome obavijestio e-mailom tužitelja. Nadalje, ističe kako je mjerio zajedno sa susjedom nekretninu budući da je vidio nacrt kuće nakon što su se počeli kopati temelji i utvrdio kako je na dijelu 170cm s dijela hodnika, te sa zadnje strane 2.70 više nekretnina otišla u dio dvorišta, a isto se nalazi više ukoso u odnosu na napravljeni projekt, te mi je na taj način djelomično onemogućen pristup dvorištu. I prije 30.11.2023. je obavijestio tužitelja, ali samo telefonskim putem i to konkretno je prvo bilo u svibnju 2023. kad je vidio mjernika, a nakon toga otprilike u kolovozu 2023. kada se rušio zid na dijelu nekretnine. Nadalje, ističe kako mu je telefonskim putem ŽG sam rekao kako će se navedeni problem rješavati. Pomoćni objekt je bio u lošem stanju, te je isti propadao, a nije se niti koristio.

11. Navedeni iskazi svjedoka AG i PG sud je cijenio na način da je utvrdio su iskazi svjedoka vjerodostojni, životni i logični.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Predraga Ivankovića, ing.geod. od 26. rujna 2025. (stranice 76-84 spisa), a nakon provedenog očevida na licu mjesta u [adresa] i to 14. ožujka 2025., uz sudjelovanje naprijed navedenog vještaka, utvrđeno je kako vještak pregledavajući detaljno obje dostupne skice izmjere, nije na njima uočio topografiran zid koji se spominje u raspravi ovog predmeta, te nije našao materijalni dokaz da je sporni zid postojao. Uvidom u Građevinsku dozvolu izdanu od strane Upravnog odjela za urbanizam - Grad Osijek - Klasa: UP/I-361-03/20- 01/000172, Urbroj: 2158/01-12-01/02-21-0021 od 4. listopada 2021. - elaborat iskolčenja broj elaborata: 442-2023 od studenog 2023. koji je izrađen u skladu sa spomenutom Građevinskom dozvolom, također nisam uočio topografiran sporni zid nego je sve nacrtano i topografirano u skladu s stvarnim stanjem na terenu. Iz svega gore opisanog, razvidno je da nije našao materijalni dokaz koji bi upućivao na postojanje spornog zida.

12.1. Nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju prihvaćen je u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

13. Saslušan na raspravi, vještak za geodeziju Predrag Ivanković, ing.geod. naveo je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 26. rujna 2025., te nije imao ništa drugo za dodati.

14. Iz izvatka iz zemljišne knjige (stranice 5-6 spisa) proizlazi kako je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], a tuženici vlasnici nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica]. U zemljišnim knjigama nije navedena nikakva zabilježba postojanja prava služnosti.

15. Iz naslovne stranice arhitektonskog projekta (stranice 7-8 spisa) proizlazi kako je predviđena izgradnja stambene građevine s tri stana na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica]. Uvidom u situaciju postojećeg stanja vidljivo je kako je postojeća građevina bila na kč. br. [katastarska čestica].

16. Iz izvoda iz katastarskog plana (stranica 9 spisa) proizlazi kako je istim na dan 12. prosinca 2023. kč. br. [katastarska čestica] cijepana na postojeće kč. br. [katastarska čestica].

17. Iz fotografija (stranice 10-13 spisa) proizlazi kako je EG **.**.2023. obavijestio tužitelja kako su započeli radovi na nekretnini u vlasništvu tuženika.

18. Iz poziva za uvid u spis predmeta od 4.6.2021. od strane Grada Osijeka (list 18-19 spisa) proizlazi kako je tužitelj pozvao III. tuženicu LG na uvid u spis u postupku izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku zgradu sa tri stana na postojećoj građevnoj čestici 2012, k. o. [katastarska općina].

19. Iz elaborata iskolčenja (stranice 23-30 spisa) proizlazi kako je za predmetnu česticu napravljena skica iskolčenja te da će se građevina nalaziti na dijelu kč. br. [katastarska čestica], a iz tehničkog opisa je vidljivo kako naručitelj nije imao specifičnih zahtjeva vezano uz izradu elaborata iskolčenja.

20. Dakle, s obzirom na izloženo, a na temelju analize svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, članak 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.–dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

21. U ovom postupku utvrđeno je sljedeće:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

- da su nekretnine fizički bile odijeljene kućom u vlasništvu tužitelja, a na koju se dubinu dvorišta nastavljao zid

[katastarska općina]

- da je tuženiku za izgradnju građevine stambene namjene, obiteljske zgrade s tri stana, izdana građevinska dozvola, a uz koji projekt je rađen i projekt rušenja

- da je srušena nekretnina u vlasništvu tuženika i da je na istoj započelo građenje 2023. stambene zgrade sa tri stana.

22. Člankom 21. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. -dalje u tekstu: ZV) je propisano koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, stavkom 3. je propisano pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Člankom 20. stavkom 4. ZV je propisano nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona. Člankom 22. stavkom 1. ZV je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, dok je stavkom 2. propisano sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Člankom 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP) propisano je da se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

23. Prvenstveno u odnosu na prigovor prekluzije od strane tuženika, odnosno da tužba nije podnijeta u roku propisanom člankom 21. stavkom 3. ZV-a, isti prigovor nije osnovan. Naime, nesamostalni posjednik, EG je na ročištu kod ovoga suda izjavio kako su 30. studenog 2023. počeli radovi kopanja za temelje i krenuli su radovi, a da je tome tako vidljivo je iz priloženog e-mail-a u spisu, o čemu je isti toga dana obavijestio i tuženika (list 10-11 spisa), pa kako je tužba podnijeta 28. prosinca 2023. vidljivo je da je ista podnijeta u propisanom roku od 30 dana. U odnosu na navod tuženika kako je već u kolovozu srušen zid ističe se kako je EG izjavio da je rušen dio zida na dijelu kuće, ali ne i predmetni zid koji se nastavljao u dubinu dvorišta. Zbog toga kada je i taj zid bio srušen, tada je (30. studenog 2023.) obavješten o svemu tuženik od strane nesamostalnog posjednika SG.

24. U ovome postupku sud je utvrdio kako je prvotno nekretnina u vlasništvu tuženika bila ranija kč. br. [katastarska čestica], te su potom tuženici 2020. radili novu izmjeru zemljišta, a na raspravi kod ovoga suda održanoj 4. listopada 2024. III. tužena LG je iskazala kako je na sastanku kod tužitelja dogovoreno da će isti dati suglasnost samo uz uvjet da ostave prolaz na dijelu dvorišta. Da je tome tako govori i u prilog činjenica da je prilikom nove izmjere zemljišta od kč. br. [katastarska čestica] sada nove kč. br. [katastarska čestica]. Ove zadnje dvije kč.br. su 2012/2 površine 7 m2, a kč. br. [katastarska čestica] površine 16 m2. Međutim provedenim vještačenjem sudski vještak Predrag Ivanković nije mogao uočiti sporni zid kojega spominje svjedok MG da su tužitelji srušili. Stoga taj dio smetanja posjeda sud smatra nedokazanim.

25. Međutim predmet ovog postupka je smetanje posjeda time što su tuženici ušli u dio dvorišta koji se nalazi u posjedu tužitelja. Zapravo se radi o smetanju posjeda na pravu služnosti. Da je tome tako govori u prilog činjenica da su II. tuženi ZG i III. tužena LG iskazali kako da je ranije postojao zid, dok je III. tužena LG iskazala kako je ranije postojao zid ali su taj zid srušili kada su utvrdili da se nalazi na njihovu dijelu čestice. Međutim ovaj sud nije mogao utvrditi gdje se predmetni zid nalazi u odnosu na nekretninu u vlasništvu tuženika, budući da za vrijeme očevida su punomoćnici parničnih stranaka pokazali ovome sudu mjesto gdje se zid nalazi, međutim provedenim vještačenjem vještak Predrag Ivanković nije mogao utvrditi gdje se taj zid nalazi u odnosu na nekretninu u vlasništvu tuženika. Međutim iako se ne može sa sigurnošću utvrditi, putem vještačenja, mjesto gdje se nalazi sporni zid iz iskaza stranaka i svjedoka PG vidljivo proizlazi kako se taj zid nalazio uz naslonjenu šupu (pomoćni objekt), a iz iskaza II. i III. tuženika jasno proizlazi kako je taj pomoćni objekt uklonjen. U odnosu na pomoćni objekt sam svjedok EG, inače korisnik nekretnine u vlasništvu tužitelja je iskazao kako se isti ne koristi, pa u odnosu na njega sud smatra kako nije dokazano smetanje posjeda, budući da isti pomoćni objekt niti nije bio u uporabi.

26. Nadalje je sud utvrdio kako su nekretninu koja se odnosi na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] tuženici izgradili u skladu sa dobivenom građevinskom dozvolom, te predmetna građevina je izgrađena na predmetnoj čestici (kč. br. [katastarska čestica]) i unutar dozvoljenih odstupanja propisanih zakonima i pravilnicima o geodetskoj izmjeri, a kako je to u svome nalazu i mišljenju naveo vještak (list 77 spisa). Zbog svega navedenog ističe se kako je zabranjeno samovlasno smetanje posjeda, dakle ne i svako smetanje, pa je tako člankom 20. stavkom 4. ZV-a propisano kako nije samovlasno smetanje posjeda koje je dopušteno odlukom tijela, a što i jeste u konkretnom slučaju. Naime tuženici su gradili na temelju građevinske dozvole izdanu od strane upravo tužitelja (Grada Osijeka), te je prilikom izdavanja takve dozvole njima rečeno kako moraju raditi novu izmjeru, a sve kako bi dobili građevinsku dozvolu i uz poštivanje uvjeta kako bi ostavili prolaz na dijelu dvorišta. Da je postojao takav dogovor navodi i svjedok AG, a koji je i naručen za izradu projekta izgradnje stambene zgrade za tri stana i koji je izjavio kako da je dogovoreno kako će biti napravljena parcelacija na način kako je i učinjeno. Iz svega sud zaključuje kako u konkretnom slučaju nije bilo samovlasnog smetanja posjeda tuženika, te da takvom smetanja u ovakvom slučaju niti nema, sukladno članku 20. stavku 4. ZV-a (tako u svojoj odluci i Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, broj Gž-1157/2025-2 od 17. prosinca 2025.).

27. Kraj ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja i sukladno citiranim zakonskim propisima, ovaj sud je utvrdio kako su tuženici izradili temelje za izgradnju stambenoga objekta na temelju dopuštenja (građevinske dozvole) pa time nije samovlasno smetao tužitelja u posjedu, a još k tome uzevši u obzir činjenicu da je upravo tužitelj zahtijevao novu izmjeru katastarskih čestica, što su tuženici i učinili i što su sudjelovali i dali odobrenje (na izgradnju a time i na projekt rušenja), to time tuženici nisu samovlasno smetali tužitelja u posjedu.

28. Iz svega navedenoga ne može se nikako raditi o smetanju posjeda izgradnjom stambenoga objekta kada je ono učinjeno na temelju odluke nadležnoga upravnog tijela i koje tijelo u svojoj nadležnosti ima upravo tužitelj (upravni odjel za urbanizam), pa je time bio i upoznat sa činjenicom da se građevinska dozvola traži upravo na nekretnini u vlasništvu tuženika i na kojem dijelu nekretnine tužitelj ima posjed, pa su zapravo novom izmjerom (sada kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) upravo te nekretnine površine 7 i 12 m2 na kojem dijelu će se zadržati pravo prolaza upravo tužitelja i u kojem postupku je i sudjelovao tužitelj ali i ujedno davao odobrenje na isto. O svemu tome je detaljno svjedočio i svjedok AG koji je iskazao kako je on upravo bio i naručen za izradu projekta izgradnje ali i rušenja, te da je bio upravo kod tužitelja na dogovoru, gdje je i dogovorena nova izmjera, što je ovlašteni geodeta i učinio, te je projekt napravljen upravo po dobivenom projektu.

29. Iz svega navedenog, sud zaključuje kako se ne radi o uzurpiranju dijela dvorišta u vlasništvu tuženika, već upravo da su tuženici izgradili objekt sukladno dobivenoj građevinskoj dozvoli i na takav način postavili i temelje, a vještačenjem provedenim u ovome postupku je potvrđeno da su ti temelji napravljeni upravo unutar dozvoljenih odstupanja i sukladno dobivenoj građevinskoj dozvoli.

30. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, valjalo je stoga iz gore obrazloženih razloga, temeljem članka 20. stavak 4. ZV, odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

31. Tuženiku je priznata naknada troška postupka i to naknada troška u visini jednokratne nagrade od 300,00 bodova, sukladno Tbr. 7. točci 2., a u svezi sa Tbr. 40. točkom 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.-dalje u tekstu: Tarifa), što s obzirom na vrijednost boda i uvećano za PDV 25%, ukupno iznosi 750,00 eura, te je stoga odlučeno kao u točci II. izreke ovog rješenja.

32. Tuženik je djelomično odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 13,27 EUR i to trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu, budući da istu nije niti platio, a ista se plaća s obzirom na uspjeh u sporu, pa je za zaključiti kako isti stoga niti neće biti pozvan na plaćanje sudske pristojbe odgovora na tužbu.

33. Tužitelj je u cijelosti odbijen za naknadu troškova ovog postupka u ukupnom iznosu od 1.301,02 eura, budući da je isti u cijelosti izgubio parnicu, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP.

34. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Osijek, 12. svibanj 2026.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke koja se stranci koja je pristupila na ročište za objavu uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu odluke (članak 335 stavak 9. ZPP). Primjerak odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje ista mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud će odluku dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave odluke (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku I., II. i III. tuženika