Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-601/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i sutkinje Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VM, zbog prekršaja iz čl. 28. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94., 114/22., 47/23.) odlučujući o žalbi tužitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VIII. policijske postaje Zagreb podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. studenog 2023., broj: Pp-16428/2023, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VIII. Policijske postaje Zagreb i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. studenog 2023., broj: Pp-16428/2023 na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.,) okrivljeni VM oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, VIII. Policijska postaja Zagreb, pravodobno je podnio žalbu, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žalbom se, u bitnom, ističe je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te da je po policijskim službenicima VIII. Policijske postaje utvrđeno da se dana 24. rujna 2023. u 00,55 sati na adresi u [adresa], iz noćnog kluba „KSET“ reproducirala glasna glazba koja je dopirala van noćnog kluba na ulicu i do okolnih stambenih zgrada čime je došlo do remećenja javnog reda i mira, a koje narušavanje javnog reda i mira okrivljeni VM kao odgovorna osoba nije spriječio, iako je isto mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili druge.

6. Nije u pravu tužitelj navodima žalbe, budući da je prvostupanjski sud pravilno i na zakonu osnovano okrivljenog VM oslobodio optužbe.

7. Naime, okrivljenom VM optužbom je stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz čl. 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Činjenični opis djela prekršaja kako ga je opisao tužitelj sadrži samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja, no nije konkretiziran na način da se navede u čemu se sastoji protupravno ponašanje okrivljenika obzirom da nije navedena konkretna radnja narušavanja javnog reda i mira koju bi onda okrivljeni kao odgovorna osoba trebao spriječiti. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. Irelevantno je naknadno činjenično navođenje takvog protupravnog ponašanja u žalbi jer je tužitelj trebao djelo pravilno činjenično opisati u optužnom prijedlogu kako bi sud po njemu mogao postupiti, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno. U tome smislu, nije u pravu tužitelj kada tvrdi da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i to u prvom redu zbog činjenice da se u fazi ispitivanja optužnog prijedloga ne utvrđuje činjenično stanje, već se ispituje optužni akt i ustanovi li se da djelo na način kako je opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj, sud će na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona donijeti presudu kojom se optuženik oslobađa optužbe, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno i učinio. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se u činjeničnom opisu jasno konkretiziraju i opišu sve odlučne činjenice. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana konkretna radnja narušavanja javnog reda i mira koja je trebala uopće biti spriječena od okrivljenika, nego je samo prepisan zakonski opis prekršaja, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 12. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.