Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9865/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SA, zbog prekršaja iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 26. lipnja 2025., broj: Pp-2418/2023, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Općinskog suda u Šibeniku od 26. lipnja 2025., broj: Pp-1341/2023, na temelju čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), stavljen je izvan snage obavezni prekršajni nalog Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 11. kolovoza 2023., klasa: 211-07/23-2/28673, urbroj: 511-13-07-23-1 (rješenje) te je, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođen optužbe okr. SA da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (presuda). U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te odluke, samo u odnosu na presudu, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijani dio odluke ukine i, ako je to moguće, neposredno donese osuđujuća odluka ili da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Osnovano je prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi (obavezni prekršajni nalog je nakon podnesenog prigovora postao optužni akt), nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

6. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja odnosno propust okrivljenika, nego se samo prepisuje jedan dio zakonske odredbe čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije uopće određeno.

7. Pogrešno smatra tužitelj u žalbi da je prvostupanjski sud, u situacijama kada ispitujući optužni akt nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, a o tome se radi u ovom predmetu, bio dužan postupiti po čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona i pozvati tužitelja da ispravi odnosno nadopuni optužni prijedlog.

8. Odredbom čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona izričito je propisano:

„Ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe“.

9. Iz prethodno citirane zakonske odredbe, jasno je da prvostupanjski sud nije dužan, a zapravo ni ovlašten, pozvati tužitelja na ispravak donosno dopunu optužnog prijedloga kada, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji, prema citiranoj zakonskoj odredbi, prvostupanjski sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Pojednostavljeno rečeno, čl. 161. st. 6. (a i čl. 161. st. 5.) Prekršajnog zakona ima prednost pred čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona odnosno primjena čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona može eventualno doći u obzir ako prvostupanjski sud ne donese odluku na temelju čl. 161. st. 5. ili st. 6. Prekršajnog zakona.

10. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima tužitelj iznosi činjenice inkriminiranog događaja navedene u izvješću o postupanju policijskog službenika, jer takav opis događaja nije naveden u činjeničnom opisu optužbe, a ispunjenje bića djela se procjenjuje isključivo i samo na temelju činjeničnog opisa optužbe. Iz navedenog razloga, ovi žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost pobijane odluke. Neosnovano se u žalbi ističe i da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir činjenice koje proizlaze iz izvješća o postupanju policijskog službenika, jer u fazi ispitivanja optužnog prijedloga prvostupanjski sud nije ovlašten izvoditi dokaze.

11. Slijedom navedenog, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, ispitujući navedeni optužni prijedlog, donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 12. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.