Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9536/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog DR, zbog prekršaja iz članka 137. stavka 2. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 89/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko od 14. listopada 2024., broj: 211-07/24-1/15679, u sjednici vijeća održanoj dana 12. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu prigovora okrivljenog DR, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela te odluci o novčanoj kazni na način da je okrivljeni DR, djelom činjenično opisanim izreci prekršajnog naloga, počinio prekršaj iz članka 137. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu se na temelju tog propisa izriče novčana kazna u iznosu 390,00 eura (tristodevedeset eura) koju kaznu je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti
II. Odbija se prigovor okrivljenog DR kao neosnovan te se pobijani prekršajni nalog potvrđuje u pobijanom, a nepreinačenom dijelu.
III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni DR obvezan je naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 30,00 eura (trideset eura) u roku 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko od 14. listopada 2024., broj: 211- 07/24-1/15679, okrivljeni DR proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan izreci, počinio prekršaj iz članka 137. stavka 2. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 520,00 eura.
1.1. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 66,36 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.
2. Okrivljenik je protiv navedenog prekršajnog naloga pravodobno podnio prigovor zbog izrečene mu novčane kazne i zaštitne mjere, slijedom čega je ovaj sud, temeljem članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
3. Prigovor nije osnovan.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li prekršajnim nalogom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
4.1. Tako je ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo, u smislu odredbe članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona, povrijedilo materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika.
4.2. Naime, prvostupanjsko tijelo je okrivljenika proglasilo krivim za počinjenje prekršaja iz članka 137. stavak 2. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, iz činjeničnog opisa djela prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim ne proizlazi da bi okrivljenik uslijed opisanog postupanja prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.
4.3. Dakle, inkriminirani prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim, prema činjeničnom opisu, predstavlja ostvarenje elemenata bića prekršaja iz članka 137. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, bez da se takav činjenični opis djela može dovesti u svezu sa člankom 293. stavkom 1. istog Zakona, kako je to prvostupanjsko tijelo pogrešno pravno označilo te je na taj način na štetu okrivljenika počinilo povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona.
4.4. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i novčanoj kazni prekršaja činjenično opisanog u izreci pobijanog naloga, kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
5. Odluka o novčanoj kazni razmatrana je uslijed odluke navedene u točki I. izreke ove presude, kao i u povodu prigovora okrivljenika koji navodi kako nije u mogućnosti platiti izrečenu mu novčanu kaznu s obzirom da je kreditno opterećen, živi sam te ističe da mu je vozačka dozvola neophodna za obavljanje posla s obzirom na rad na terenu . Iz navedenih razloga predlaže ublažavanje novčane kazne i ukidanje zaštitne mjere.
5.1. U odnosu na odluku prvostupanjskog tijela o izrečenoj novčanoj kazni treba navesti da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku izreklo novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu od 390,00 eura (uvećano za iznos od 130,00 eura na temelju članka 293. stavka 1. Zakona). Navedena kazna primjerena je stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona .
5.2. Uz navedeno, okrivljenik nije u smislu članka 237. stavka 2. Prekršajnog zakona dokazno potkrijepio vlastite navode vezane za osobne i imovinske prilike, slijedom čega ovaj sud u konkretnom slučaju ne nalazi postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne u smislu članka 37. Prekršajnog zakona.
5.3. Stoga je ovaj sud, cijeneći jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonio mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona te svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogle postići blažim kažnjavanjem.
6. Ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je odluka prvostupanjskog tijela o zaštitnoj mjeri zakonita i pravilna. Naime, inkriminirano ponašanje okrivljenika teži je oblik kršenja prometnih propisa te takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa, zbog čega je prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije. Primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.
7.1. Duljina trajanja izrečene mjere od tri mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle u gotovo zakonom propisanom minimalnom trajanju, po ocjeni ovog suda i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja.
7.2. Imajući u vidu prethodno navedeno te s obzirom da okrivljenik nije u smislu članka 237. stavka 2. Prekršajnog zakona dokumentirao vlastite navode vezane za neophodnost vozačke dozvole, to navedena okolnost nije od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela o zaštitnoj mjeri.
8. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena vrlo blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.), a s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.
9. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 12. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v.r.
Katica Lučić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Policijskoj postaji Vrbovsko u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.