Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1187/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CRR, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini od 25. studenog 2025., broj: Pp-448/2024-41, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. CRR, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini od 25. studenog 2025., broj: Pp-448/2024-41, u ponovljenom postupku, proglašena je krivom okr. CRR da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je izrečena novčana kazna 400,00 eura, koju je dužna platiti u šest jednakih mjesečnih obroka, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenica obvezna naknaditi 50,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnijela okrivljenica osobno, ne naznačujući žalbene osnove, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenica kada osporava zaključak prvostupanjskog suda da iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je okrivljenica „nesposobna za dolazak na sud“.
5. Prvostupanjska presuda donesena je nakon glavne rasprave održane 24. studenog 2025. bez nazočnosti okrivljenice, koja je bila uredno pozvana upućivanjem poziva poštom na adresu stanovanja u [adresa], kao i putem elektroničke pošte. Okrivljenica je odmah nakon zaprimanja poziva putem elektroničke pošte (pet minuta nakon što joj je poziv bio upućen) obavijestila sud da ne može doći na glavnu raspravu jer je na bolovanju zbog operacije, a prvostupanjski sud ju je pozvao da „bez odgode dostavi medicinsku dokumentaciju o bolovanju i boravku u bolnici“, što je okrivljenica i učinila (poštom je dostavila brojnu medicinsku dokumentaciju, a elektroničkim putem je 7. i 8. studenog 2025. dostavila dijelove nekih dokumenata, sve na poljskom jeziku). Prvostupanjski sud zaprimljenu medicinsku dokumentaciju nije prevodio, niti je zatražio stručno mišljenje o pitanju radi li se o takvim zdravstvenim tegobama koje okrivljenici priječe dolazak na glavnu raspravu, nego je na glavnoj raspravi donio rješenje kojim nije prihvatio prijedlog okrivljenice da se glavna rasprava dogodi zbog njenog lošeg zdravstvenog stanja, a u pobijanoj presudi je naveo da „iz te dokumentacije ne proizlazi da je ona nesposobna za dolazak na sud, a pogotovo da ne može dostaviti pisanu obranu, a ta mogućnost joj je ostavljena, te je to i učinila“.
6. Nejasan je zaključak prvostupanjskog suda da iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da je okrivljenica nesposobna za dolazak na sud jer se, prije svega, radi o medicinskoj dokumentaciji na poljskom jeziku pa nije jasno kako je prvostupanjski sud zaključio o kojoj ili kojim dijagnozama se radi i je li okrivljenica doista bila podvrgnuta operativnom zahvatu i o kakvom se operativnom zahvatu radilo. Čak i pod pretpostavkom da prvostupanjski sud ima dostatno znanje poljskog jezika te da je utvrdio o kojoj ili kojim dijagnozama se radi i je li okrivljenica doista bila podvrgnuta operativnom zahvatu i o kakvom se operativnom zahvatu radilo (što nije vidljivo iz obrazloženja prvostupanjske presude), nije jasno na temelju kojih kriterija je zaključio da je okrivljenica sposobna za dolazak na glavnu raspravu (pri čemu se radi o putovanju iz Republike Poljske) odnosno radi li se doista o tako „banalnom“ zdravstvenom problemu da se zaključak o sposobnosti okrivljenice za putovanje iz Republike Poljske u Republiku Hrvatsku na glavnu raspravu nameće gotovo notornim i bez dovoljnog stručnog znanja iz područja medicinskih znanosti.
7. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud, koji nema dovoljnog stručnog znanja iz područja medicinskih znanosti, olako donio zaključak da iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da je okrivljenica nesposobna za dolazak na sud te donio odluku o održavanju glavne rasprave bez njene nazočnosti. Takvim postupanjem okrivljenici je povrijeđeno pravo obrane i time počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona. Po ocjeni ovog suda, navedena povreda je počinjena neovisno o činjenici da je okrivljenica dostavila pisanu obranu, što se navodi u obrazloženju pobijane presude, jer se njeno pravo obrane ne iscrpljuje samo u pravu da iznese sve činjenice i dokaze koji joj idu u korist, nego i u pravu da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji je terete. U ovom prekršajnom postupku su svjedoci CR i KR ispitani 9. kolovoza 2022. u PP Kutina i 20. rujna 2023. izvanraspravno na prvostupanjskom sudu, dakle oba puta su ispitani bez nazočnosti okrivljenice pa je očito da okrivljenica nije imala priliku upoznati se s personalnim dokazima koji je terete i očitovati se o njima. Konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenika prema kojem on barem jednom u postupku mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe što u ovom prekršajnom postupku okr. CRR nije omogućeno. Ovo tim više što oboje svjedoka u svojim iskazima koje su dali u PP Kutina neposredno nakon inkriminiranog događaja ni izravno niti neizravno ne opisuju da je kod žrtve nasilja (sada pokojne CR) nastupila neka od zakonom propisanih posljedica, a ispitani izvanraspravno pred prvostupanjskim sudom nakon više od dva mjeseca od inkriminiranog događaja oboje svjedoka navode da je žrtva nasilja bila uznemirena, iz čega proizlazi da o ovoj odlučnoj činjenici njihovi iskazi nisu konzistentni (o čemu će prvostupanjski sud voditi računa u ponovljenom postupku, imajući na umu da za donošenje osuđujuće presude sve odlučne činjenice moraju biti utvrđene izvan svake razumne sumnje).
8. S obzirom da je, dakle, počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu je bilo potrebno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama. Pritom će prvostupanjski sud, voditi računa da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi, pa bi, u slučaju eventualnog donošenja osuđujuće presude i u novom postupku, naročitu pozornost trebao obratiti iznošenju razloga zašto smatra da izgovorene riječi koje se okrivljenici stavljaju na teret predstavljaju grubo uznemiravanje takvog intenziteta i agresivnosti da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se CR smatralo žrtvom nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
