REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 15

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-204/2020-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Marini Vučetić, u pravnoj stvari tužitelja ŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Jugoviću, odvjetniku iz Nove Gradiške protiv tuženih AI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], RI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i NI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Miji Kladariću, odvjetniku iz Slavonskog Broda, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 9. travnja 2026. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika te trećetuženika i punomoćnika i rasprave održane 12. svibnja 2026. na kojoj je objavljena odluka, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima AI iz [adresa], RI iz [adresa] i NI iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete platiti iznos od 3.318,07 eura sa zateznim kamatama koje teku od 20. listopada 2020. kao dana podnošenja tužbe, do isplate".

II. Nalaže se tužitelju ŽI iz [adresa], da tuženima ZI [adresa], RI, iz [adresa] i NI, iz [adresa], naknadi trošak postupka u iznosu od 2.100,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

1.1. U tužbi je navedeno da tuženici tužitelja učestalo i opetovano prijavljuju raznim službama. Tuženici također izjavljuju žalbe protiv rješenja gore navedenih tijela kojima su njihove prijave i pritužbe odbijene te pišu razne dopise u kojima prozivaju tužitelja za nezakonit rad, omalovažavaju njegov rad i njega osobno. Tuženici prijavljuju tužitelja kao vlasnika obrta ili kao fizičku osobu. Zbog navedenih prijava te učestalih kontrola raznih institucija koje se vrše na kućnoj adresi tužitelja istom je narušeno zdravstveno stanje te su mu povrijeđeni čast, ugled i dostojanstvo. Postupanjem tuženika je tužitelju ugled koji uživa u društvu i u svezi navedenog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka obveže tužene na naknadu štete u iznosu od 3.318,07 eura sa zateznim kamatama koje teku od 20. listopada 2020. kao dana podnošenja tužbe.

2. U odgovoru na tužbu tuženi su naveli da je nesporno da je tužitelj prvi susjed sa tuženima. Tužitelj naveo da tuženici učestalo i opetovano prijavljuju tužitelja raznim službama. Doista neki od tuženika su podnosili prijave, ali sadržaj kojih je vezan za obavljanju na susjednom domaćinstvu kod tužitelja, a takvo postupanje nije protupravno. Tužitelj tvrdi da opetovane prijave tuženika protiv tužitelja nanose tužitelju štetu jer mu je zbog kontrola javnopravnih tijela RH izazvane pažnje susjeda i prolaznika narušeno zdravlje, čast, ugled i dostojanstvo. Tužbeni zahtjev je neosnovan, tužitelj je bio dužan u tužbu dostaviti sve dokaze i navesti činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i to protiv svih tuženika. Nije na sudu da pribavlja dokaze za tužitelja. Tužbe i tužbeni zahtjev su neosnovani zbog nedostatka protupravnosti ,nedostatka stupnja krivnje kao namjere prouzročenja štete, nespojivosti zahtjeva tužitelja sa svrhom instituta naknade štete, a podredno nedostatka uzročnosti i promašene pasivne legitimacije.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje od 25. travnja 2026. iz kojeg je vidljivo da je tužitelj tada bio vlasnik obrta (str. 5 do 7 spisa). Uvidom u rješenjem Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostava Nova Gradiška od 5. studenog 2019. je odbačen prijedlog za obnovu postupka pravomoćne dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine od 15. svibnja 2019. koji je podnio ĐI (str. 8 do 12 spisa) i na rješenje ĐI, RI i OI su uložili žalbu (str. 13 do 17 spisa) koja je odbijena rješenjem Ministarstva graditeljstva od 17. ožujka 2020. jer susjedi nemaju ovlasti, budući da nisu stranke u postupku, izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine (str. 18 do 19 spisa). Uvidom u zapisnik od 24. travnja 2019. je vidljivo da je isti sastavljen po držanom inspektoratu i postupaju po prijavi, ali nije navedeno čijoj i naloženo je tužitelju da otkloni otpad koji je imao na svojoj nekretnini (str. 20 do 22 spisa). Uvidom u Zapisnik od 10. svibnja 2019. je vidljivo da je to bio planirani nadzor i naloženo je tužitelju ponovo da ukloni otpad sa nekretnine i otpatke od rezanja drva, ambalažu od papira i kartona miješanu ambalažu (str. 23 do 24 spisa). Ponovo je bio nadzor Državnog inspektorata 31. srpnja 2019. u obrtu tužitelja i navedeno je podnesena prijava se od buke strojeva, prašine i smrada laka nije moguće živjeti u ulici, ali nije navedeno tko je podnio prijavu (str. 25 do 28 spisa) i utvrđene su nepravilnosti u radu obrta i prostora u kojem se nalazi, i naloženo je tužitelju da iste ispravi. Nadalje ugodom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru je vidljivo da je isti obavljen kao kontrola provedbe obveza određenih zapisnikom od 1. srpnja 2019. i da je tužitelj izvršio svoju obvezu utvrđenu prijašnjim nadzorom i to skladištenje otpada (str. 29 do 30 spisa). I u ostalim zapisnicima koje dostavio tužitelje je vidljivo da ih je napravio državni inspektorat prilikom redovnog obavljanja svog posla i provjeravali su dali tužitelj ima zaposlenih djelatnika, da li radi sam, da li radi ili nije na bolovanju, količinu buke, da li poštuje sanitarne propise, da li zakonito posluje i tome slično, dakle uobičajene kontrole svih obrta u RH od strane Državnog inspektorata (str. 31 do 69 spisa). Tužitelj je dostavio sudu i medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo da ima dijagnozu poremećaja prilagodbe, PTSP-a, anksiozno-depresivnog poremećaja, uznemiruju da lažne prijave susjeda (nije navedeno kojih) unatrag šest godina (str. 69 do 72 spisa). Iz dopisa Agencije za zaštiti osobnih podataka od 24. ožujka 2020.je vidljivo da je od tužitelja zatraženo očitovanje u svezi postavljenog video-nadzora postavljenog na objektu na lokaciji [adresa] (str. 73 do 74 spisa) i u svezi navedenog je i obavljen inspekcijski nadzor (str. 75 do 77 spisa). Sud je izvršio i uvid u medicinsku dokumentaciju za RI iz koje je vidljivo da ista ima ostali miješani anksiozni poremećaj i da ima probleme sa susjedom jer ne podnosi buku i uznemiravanje od susjeda radi čega je nekoliko puta bila na hitnoj pomoći (str. 100 do 123 spisa). Iz zapisnik od 30. siječnja 2021. je vidljivo da je Državni inspektora postupao po prijavi ali nije navedeno čijoj kada je bio u nadzoru (str. 162 do 163 spisa). Tužitelj je sudu dostavio i prijave u kojim je navedeno ih šalje TI koji je prilikom saslušanja naveo da ih on nije poslao, što je utvrdila policija jer tužitelj je protiv njega podnio prijavu (str. 170 do 183 spisa) i svezi navedenog sud i nije prihvatio te prijave kao dokaz jer nema dokaza da ih uputio tuženik. Uvidom u zk.zl.broj 547 k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] je vidljivo da je tužitelj upisan kao samovlasnik nekretnine (str. 184 spisa). Sud je provjerio i službenim putem zatražio podatke od Carinske uprave i dobio podatak da jesu primili prijavu 11.ožujka 2019, ali ne od tuženika (str. 205 i 206 spisa), TI jer prigovorio nalazu koji se odnosi na buku (str. 121 spisa). Što se tiče ostalih dokaza koji su u prilogu ovog spisa u kuverti sud ih nije pojedinačno analizirao, jer je iz istih ponovo vidljivo da su navedene osobe koje su prijavljivale tužitelja, a to nisu tuženici i nalazi inspekcijskih kontrola. Uvidom u parnični predmet broj Pn-353/2015 je vidljivo da je ŽI bio podnio tužbu protiv NI radi toga parkiranja vozila tužitelja, pred kućom tuženika u [adresa] i taj predmet je pravomoćno okončan (spis se nalazi u prilogu ovog spisa, sud nije posebno analizirao iskaz III-tuženika u ovom postupku, koji je u tom postupku bio tuženik i koji je naveo da je prijavio tužitelja radi buke jer je to naveo i sam III-tuženik u ovom postupku). Saslušan je tužitelj kao stranka u svrhu dokazivanja i III-tuženik TI je dao svoj iskaz.

3.1. Iz iskaza tužitelja je utvrđeno da je ima otvorena dva obrta na adresi [adresa]. Tužbu je podnio radi obrta [obrt] i nakon 2020. se nastavilo s prijavama, ali u smanjenom obliku, to je utjecalo na njegovo psihofizičko stanje i poslovanje neke prijave su bile potpisane neke anonimne. On je prvi susjed s tuženima, više nisu u dobrim odnosima, smatra da je to utjecalo na njegovo poslovanje, jer su mušterije vidjele policiju ispred obrta.

3.2. Iz iskaza tuženika TI je utvrđeno da on od 2017. živi u [adresa], prije toga je živio u [adresa]. Osobno nije pisao prijave protiv tuženika osim kada se njegova majka liječila, napisao su je radi buke, a tada je vlasnica obrta bila II, roditelji mu nisu mogli izaći iz kuće. To je bilo 2015. On 2020 nije podnio nikakve prijave protiv tužitelja. On strane punomoćnika tužitelja je prijavljen u policiji Zagrebu i policija mu je pregledala mobitel, pretresla stan i nisu ništa našli, bio je i priveden. Prijavljen je bio za tri kaznena djela i to zbog nametljivog ponašanja, nedozvoljene upotrebe osobnih podataka i sve su te prijave odbačene, niti nema Internet, ima samo stari mobitel. Zna da se je njegov otac žalio na odluku o prenamjeni,. Stolarski obrta tuženika je prvi puta otvoren 1990. nikada nije bio uređen poslovni prostor, nekoliko je puta to bilo otvoreno pa zatvoreno. Postoji nekakva radiona od 40m2 koju je koristio otac od tužitelja. Nije mu poznato da li inspekcije dolaze tužitelju. e Prijavu sanitarnoj inspekciji je podnio on na prijedlog dr. Ž koji mu je rekao da mu je majka životno ugrožena, druge prijave nisu slali. Prijavu Obrtničkoj komori, Agenciji za zaštitu podataka nije on slao, policija je i to istraživala. Nikada nije anonimno prijavio tužitelja, prijavio je policiji radi parkiranja, jer su automobili parkirani pred njegovom kućom, on bi fotografirao i donio te fotografije policiji, i onda bi oni postupali po tome, nije bilo prijava mailom. Tužitelj je protiv njega podnio ukupno 6 kaznenih prijava i sve su odbačene.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je odlučio kao u izreci presude.

5. Tijekom postupka je utvrđeno kao nesporno da:

- su stranke susjedi,

- su odnosi između stranaka narušeni,

- na adresi [adresa] su radili obrti tužitelja, a to je u biti obiteljska kuća s radionicom od 40 m[2] ,

- sud je provjerio službenim putem i utvrdio u obrtnom registru da je tužitelj bio vlasnik obrta [obrt] od 16. svibnja 1992. do 5. svibnja 2004 i bio je vlasnik obrta [obrt] od 2. svibnja 2018. do 2. siječnja 2026.,

- rješenjem od 25. travnja 2016. Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostava Nova Gradiška od 5. studenog 2019. je odbačen prijedlog za obnovu postupka pravomoćne dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine od 15. svibnja 2019. koji je podnio ĐI i na rješenje su ĐI,

RI i OI uložili žalbu (str. 13 do 17 spisa) koja je odbijena rješenjem Ministarstva graditeljstva od 17. ožujka 2020. jer susjedi nemaju ovlasti, budući da nisu stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine i to jedini put da se navode imena sva tri tuženika.

6. Tijekom postupka je bilo sporno:

- to što tužitelj potražuje štetu od tuženika radi prijava tuženika, a tuženi su naveli da ističu prigovor promašene pasivne legitimacije i da ne postoji protupravnost u ponašanju tuženika.

7. Na temelju čl. 100. st.1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; dalje

– ZV-a) Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. St. 3. Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti.

7.1. Na temelju čl. 110. st. 1. ZV-a Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). St. 2. Vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. St. 3. Iznimno, od stavka 2. ovoga članka, kad prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje.

8. Sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, jer isti nesporno nije osnovan. Osnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika jer podnošenje samo jedne žalbe na odluku u upravnom postupku, od strane sva tri tuženika nije dovoljno da bi tužitelj radi toga mogao potražiti bilo kakvu štetu, to je bilo zakonsko pravo tuženika. Okolnosti što je tužitelj dostavio mailove kao dokaz prijava od strane II-tuženika NI, za koje po njegovoj prijavi niti policija nije utvrdila da ih on poslao, nije dokaz pasivne legitimacije nijednog od tuženika. Osim toga kao što su to osnovano i naveli tuženici nema zakonske zabrane podnošenja prijava niti je reguliran broj prijava koje se mogu podnijeti protiv nekoga. Pa pored toga što nema dokaza da su tuženici poslali veći broj prijava protiv tužitelja nema niti protupravnosti jer podnošenja prijava nije nedopušteno. Okolnost što su dolazile inspekcije u kontrolu kod tužitelja je dokaz da su iste vršile svoje poslove, jer radi toga i postoje i nesporno je ne dolaze samo po prijavama nego i po službenoj dužnosti. Nesporno je da svi imaju pravo na dom. I tužitelj i tuženi. Pravo na dom nije samo pravo stanovanja nego mir i dostojanstvo življenja, regulirano citiranom odredbom iz čl. 100. ZV-a. Svaki susjed mora uvažavati to pravo kako vlastito tako i susjedovo, na temelju citiranog čl. 110. ZV-a . Dakle niti jedan od susjeda ne smije vršiti bilo kakve radnje na štetu susjeda, a to podrazumijeva i radove u obrtu, koji se moraju odvijati u zatvorenoj, zvučno izoliranoj hali, bez širenja prašine i mirisa iz iste, radi poštivanja susjeda i njihovog prava na zaštitu od bilo kakvih imisija od strane vlasnika obrta. Okolnost što je Državni inspektorat prilikom vršenja svog nadzora našao nepravilnosti u radu tužitelja kao vlasnika obrta nesporno nije krivnja tuženika nego samog tužitelja.

9. Na temelju čl. 154. st.1. (Zakona o parničnom postupku Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) tužitelj je u obvezi tuženima naknaditi troškove postupka jer su tuženi u cijelosti uspeli u postupku.

9.1. Tuženima je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (tbr. 7.t.1. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025; dalje – OT),trošak sastava podneska od 23. travnja 2021. u iznosu od 200,0 eura (tbr. 8.t.1.OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 3. svibnja 2021. u iznosu od 100,00 eura (tbr. 9.t2.OT), trošak sastava podneska od 14. svibnja 2021. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 17. svibnja 2021. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 6. veljače 2026. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), trošak zastupanja na ročištu održanom dana 10. travnja 2026. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (tbr. 9.t.1OT). uvećano za zastupanje više osoba (tbr. 40. OT) u iznosu od 280,00 eura, pripadajući porez iznosi 420,00 eura što ukupno iznosi 2.100,00 eura, kako je to i navedeno u izreci presude.

10. Sud je odbio prijedlog tužitelja za provođenje dokaza i to saslušanje svjedoka BI državne inspektorice jer kako je to već navedeno tužitelj nije dokazao pasivnu legitimaciju tuženika, pa nema osnove provoditi taj dokazni prijedlog. Odbijen je i prijedlog za informatičko vještačenje IP adresa kako bi se utvrdilo odakle su poslane prijave. Policija je utvrdila da ih nije poslao III tuženik TI, pa nema osnove da sud još jednom provjerava ako TI to nije poslao tko je. Sud je odbio i prijedlog da provjerava gdje je sve bio zaposlen tuženik TI kako bi se eventualno utvrdilo da li isti šalje prijave s radnog mjesta, jer je to sigurno obavila policija koja je odbacila prijavu tužitelja protiv III-tuženika. Onaj tko ih je poslao htio je da izgleda da ih je poslao III-tuženi, imao je i njegove osobne podatke i zlorabio ih je, što je po ocjeni ovog suda nesporno. Sud je podatak o boravištu i prebivalištu svezi tuženika pribavio iz Izvoda evidencije građana MUP-a i pročitao te podatke na ročištu, ali tužitelj se o istima nije niti na koji način očitovao. Sud je i dobio i prijedlog tuženika da se sasluša svjedok ĆI na okolnosti štetnih imisija koje dolaze iz dvorišta tužitelja MI na okolnosti buke koje proizvodi objekt tužitelja, da sud izvede dokaz vještačenjem buke, jer isti nisu osnovani. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete tužitelja na okolnosti prijava tuženika, a ne dokazivanje štetnih imisija tužitelja prema tuženika pa nema osnove izvoditi dokaze predložene po tuženima, po ocjeni ovog suda. Sud nije saslušano I. i II. tuženika jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i bez njihovog saslušanja.

Slavonski Brod, 12. svibnja 2026.

Sudac

Marina Vučetić

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po pun.

2. Tuženici po pun.