Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Posl. br. Gž 1765/2025-4

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E SU D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Filke Pejković sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Svjetlane Pražić i Kristine Vukelić Aničić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivici Urek odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje d.d., Zagreb, Martićeva br. 71., OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćnicima iz OD Mađarić & Lui odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelj ice, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj Pn 25/2024 od 10. listopada 2025., u sjednici vijeća 12. svibnja 2026.

p r e s u d i o  je

I.Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice VČ, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj Pn 25/2024 od 10. listopada 2025. u točki II. izreke, te u odluci o parničnom trošku u točki III izreke u dijelu u kojem tužiteljici nije dosuđen preostali zatraženi parnični trošak.

II.Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja poslovni broj Pn 319/22 od 13. listopada 2023., točkom I. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici na ime za pretrpljene neimovinske i tuđe pomoći iznos od 20.157,30 eur sa zateznim kamatama od 31. kolovoza 2022. pa nadalje, točkom II. izreke odbijena je tužiteljica sa zahtjevom za naknadu neimovinske štete i tuđe pomoći u iznosu od 14.350,62 eur sa pripadajućim kamatama i zahtjevom za zatezne kamate na dosuđenu štetu za razdoblje od 10. prosinca 2021. do 30. kolovoza 2022, točkom III. izreke odbijena je tužiteljica sa zahtjevom za naknadu imovinske štete u iznosu od 972,46 eur sa pripadajućim zateznim kamatama, točkom IV. izreke naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.663,61 eur sa zateznim kamatama od 13. listopada 2023.

2.Presudom ovog suda poslovni broj Gž 1091/2023 od 22. veljače 2024., točkom I. izreke potvrđena je prvostupanjska presuda u točki I. izreke u dosuđujućem dijelu za iznos od 4.711,79 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, u točki II. izreke u dijelu u kojem je odbijena tužiteljica sa zahtjevom za zatezne kamate za 10. prosinca 2021., u točki III. izreke u odbijajućem dijelu za iznos od 972,46 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Nadalje, su točkom II. Izreke ovosudne presude, djelomično uvažene žalbe stranaka, te je preinačena prvostupanjska presuda u točki I. izreke u preostalom dosuđujućem dijelu za iznos od 6.400,00 eur sa dosuđujućim zakonskim zateznim kamatama, u točki II. izreke u odbijajućem dijelu za zatezne kamate za razdoblje od 11. prosinca 2021. do 30. kolovoza 2022., te je ujedno naloženo tuženiku da tužiteljici na iznos dosuđene neimovinske i imovinske štete u iznosu od 18.757,30 eur isplati zakonske zatezne kamata za razdoblje od 11. prosinca 2021. do 30. kolovoza 2022. Rješenjem istog suda, uvažene su žalbe stranaka, te je ukinuta presuda suda prvog stupnja u točki II. izreke u preostalom odbijajućem dijelu, kao i u odluci o parničnom trošku sadržanoj u točki IV. izreke, te je u tom dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3.Presudom suda prvog stupnja poslovni broj Pn 25/2024 od 10. listopada 2025., točkom I. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici na ime pretrpljene neimovinske štete iznos od 8.000,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama počam od 12. prosinca 2021. do isplate, točkom II. izreke odbijena je tužiteljica s dijelom zahtjeva za isplatu iznosa od 7.500,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, točkom III. izreke naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.661,33 eur sa zateznim kamatama od 10. listopada 2025. do isplate.

4.Protiv citirane presude, točke II. izreke, te odluke o trošku sadržane u točki III. izreke u dijelu u kojem tužiteljici nije dosuđen preostali zatraženi parnični trošak, žalbu izjavljuju tužiteljica, iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a).

5.Odgovor na žalbu nije podnesen.

6.Žalba tužiteljice nije osnovana.

7.Ocjenjujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u granicama žalbenih razloga tužiteljice, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP -a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a, kao ni postupovna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2.t.11. ZPP-a, jer prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

8.Nisu osnovani navodi tužiteljice kojima upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni pogrešne primjene materijalnog prava u odnosu na odluku sadržanu u točki II. izreke.

9.Naime, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi pored ostalog:

-da je između stranaka nesporno da je tužiteljica nastradala u prometnoj nezgodi koja se desila 15. kolovoza 2021. u ..., a koju je skrivilo vozilo inozemnih registarskih oznaka,

-da tužiteljica ni na koji način nije doprinijela nastanku tog štetnog događaja,

-da je tužiteljici na ime štete pretrpljene u ovom štetnom događaju, u mirnom postupku isplaćen iznos od 9.290,60 eur,

-da je vještačenjem po sudskom vještaku psihijatrijske struke, prim. Gordanu Makarić, utvrđeno da je tužiteljica na psihičkom planu razvila simptomatiku PTSP -a, budući da je nakon štetnog događaja bila izložena situaciji stretogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što da je uz liječenje i zaostale trajne posljedice dovelo i do razvoja psihičkog poremećaja, te da se aktuelnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi opisana simptomatika. Pored toga, iz navedenog nalazi proizlazi i to da između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno- posljedična veza, zbog čega da je kod tužiteljice došlo do povrede duševnog zdravlja, slijedom čega da će ista trpjeti duševne bolove zbog smanjenja životnog aktiviteta u omjeru od 10% u kojem opsegu da će morati ulagati pojačane napore u svom životu,

-da je obzirom na prethodni nalaz, vještak kirurške struke je uvažavajući svoju procjenu smanjenje životnog aktiviteta s kirurškog gledišta, objedinio ocjenu umanjenja životnog aktiviteta u ukupnom opsegu od 42%,

-da je tužiteljica podneskom od 25. ožujka 2025., a nakon provedenog dodatnog medicinskog vještačenja, postavila konačni zahtjev, na način da je zatražila naknadu neimovinske štete u iznosu od 38.547,90 eur (po kriteriju pretrpljenih tjelesnih bolova iznos od 3.700,00 eur, pretrpljenog straha u iznosu od 3.000,00 eur, smanjenja životnog aktiviteta u iznosu od 26.500,00 eur, te naruženja u iznosu od 3.000,00 eur), te naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznos od 1.947,90 eur, a što je umanjila za nesporno isplaćeni ukupni iznos od 23.047,90 eur, odnosno 15.500,00 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

10.Polazeći od ovakvih utvrđenja, prvostupanjski je sud prihvatio ranije navedene nalaze vještaka medicinske struke, te vodeći računa o tome da je tužiteljici na ime umanjenja životnog aktiviteta već dosuđen iznos od 11.000,00 eur, djelomično osnovanim smatra zahtjev za naknadu neimovinske štete po ovom kriteriju. Naime, stav je suda prvog stupnja da uvažavajući prilike na strani tužiteljice u vrijeme štetnog događaja (bila majka djeteta starog 5,5 mjeseci, da je po zanimanju medicinska sestra, da ne može do kraja stiskati kvačilo, ne može voziti bicikl zbog ograničenih pokreta u lijevom laktu, ne može plivati, a da je upitno i da li će moći raditi na odjelu s pacijentima), zaključuje da joj na ime povrede prava osobnosti na duševno zdravlje po ovom kriteriju pripada ukupna naknada u iznosu od 19.000,00 eur. No, kako je ranije citiranom presudom, tužiteljici po ovom kriteriju dosuđena naknada od 11.000,00 eur, to sud smatra da tužiteljici pripada daljnji iznos neimovinske štete u iznosu od 8.000,00 eur, sukladno čl. 19. st.2. u svezi čl. 1100. st.2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005 i dr., dalje: ZOO - a), dok odluku o zateznim kamatama na dosuđenu glavnicu sud temelji na čl. 1103. ZOO-a i čl. 12. st.4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/2005 i dr.), kao i čl. 29. ZOO-a.

Nastavno tome, neosnovanim drži prvostupanjski sud dio zahtjeva tužiteljice za naknadu neimovinske štete u preostalom zatraženom iznosu od 7.500,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Odluku o trošku sud temelji na čl. 154. st.2. ZPP-a.

11.1.U kontekstu prethodno iznesenog, neutemeljenim drži ovaj sud žalbene tvrdnje tužiteljice kojima pobija pravilnost stava suda prvog stupnja o neosnovanosti dijela tužbenog zahtjeva po kriteriju smanjenja životnog aktiviteta, ističući da joj je ranijom presudom po kriteriju smanjenja životnog aktiviteta dosuđena ukupna naknada u iznosu od 21.100,00 eur.

Međutim, kako i sama tužiteljica navodi u historijatu žalbe, prednje navedeni iznos se odnosio na sveukupnu naknadu neimovinske štete (po kriteriju pretrpljenih tjelesnih bolova, pretrpljenog straha, smanjenja životnog aktiviteta, naruženja), kao i na naknadu imovinske štete (zbog tuđe pomoći i njege), a ne isključivo na naknadu po kriteriju smanjenja životnog aktiviteta. Slijedom navedenog, ta činjenica prema uvjerenju ovog suda, nije sama po sebi ni na koji način od utjecaja na ishod ovog postupka, odnosno na pravo na određeni daljnji iznos naknade neimovinske štete, koja pripada tužiteljici po kriteriju smanjenja životnog aktiviteta, dosuđen točkom I. izreke presude.

11.2.Slijedom takvog stanja stvari, pravno irelevantnim drži ovaj sud žalbene navode tužiteljice u dijelu u kojem analizira raniju kako prvostupanjsku, tako i presudu ovog suda, dakle koliko je suđeno, za koliko je prvostupanjska odluka preinačavana.

12.Rukovodeći se do sada iznesenim razlozima, ne mogu se prihvatiti ni navodi tužiteljice da je daljnji iznos kojeg je pobijanom presudom, točnije točkom I. izreke, u visini od 8.000,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sud prvog stupnja dosudio tužiteljici, izrazito i bitno prenizak.

Suprotno tome, pravilno je prema prosudbi ovog suda, sud prvog stupnja, odlučujući o dijelu zahtjeva tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, po kriteriju smanjenja životnog aktiviteta, uzeo u obzir sve pravno relevantne okolnosti, dakle kako prilike same tužiteljice, težinu zadobivenih povreda, težinu posljedica koje su kod iste zaostale, te shodno tome utvrdio da istoj osim već dosuđenog iznosa od 11.000,00 eur, pripada i daljnji iznos od 8.000,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Posljedično tome, ni prema uvjerenju ovog suda, nije osnovan zahtjev tužiteljice za dosudu preostalog iznosa od 7.500,00 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, budući da činjenična utvrđenja koja proizlaze iz rezultata dokaznog postupka, ni prema prosudbi ovog suda, ne predstavljaju valjano pravno uporište za udovoljenje preostalog dijela zahtjeva u ranije navedenom iznosu, sukladno čl. 1100. st.1. i 2. ZOO-a.

13.Shodno prednje izloženom, nije u pravu tužiteljica kada pobija odluku o trošku u dijelu u kojem joj nisu dosuđeni preostali parnični troškovi, smatrajući da je u ovoj situaciji o troškovima trebalo odlučiti primjenom čl. 154. st.5. ZPP-a, a ne čl. 154. st.2. ZPP-a, kako je to ispravno učinio prvostupanjski sud.

Ovo stoga, što je iz stanja u spisu vidljivo da je u konačnici tužiteljici dosuđeno sveukupno na ime neimovinske i imovinske štete iznos od 21.757,00 eur, a da je odbijena sa dijelom tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 14.872,46 eur, što nepobitno upućuje na zaključak da se radi o djelomičnom uspjehu tužiteljice u ovoj parnici u omjeru u kojem je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, te nastavno tome, da je o troškovima postupka trebalo je odlučiti upravo pozivom na čl. 154. st.2. ZPP -a.

14.Budući da je sud prvog stupnja prema stajalištu ovog suda, utvrdio bitne činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti tužbenih zahtjeva tužiteljice, to suprotno ocjeni provedenih dokaza, interpretaciji istih izvršenih po tužiteljici u žalbi nema uporišta u činjeničnim utvrđenjima koja proizlaze iz tih dokaza, pa se nastavno tome ni interpretacija istih te osobni zaključci tužiteljice u odnosu na postojanje određenih pravno relevantnih činjenica, ne mogu prihvatiti kao utemeljena, iz razloga što se očigledno radi o subjektivnom iznošenju mišljenja koje objektivno nema uporišta u sadržaju prvostupanjskog postupka odnosno u načinu ocjene provedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda, te na osnovi toga utvrđenih relevantnih činjenica. Slijedom svega izloženog, ističe se da se pravna stajališta navedena u presudi suda prvog stupnja u pobijanom dijelu zasnivaju na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.

15.Zbog svih do sada iznesenih razloga, valjalo je odbiti žalbu tužiteljice, te potvrditi presudu suda prvog stupnja u točki II. izreke, te u odluci o parničnom trošku sadržanoj u točki III. izreke u dijelu u kojem tužiteljici nije dosuđen preostali zatraženi parnični trošak, primjenom čl. 368. st.1. ZPP-a.

16.Tužiteljici nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka jer ista nije uspjela u žalbenom postupku, pa je stoga primjenom čl. 166. st. 1. ZPP -a odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

17.Presuda suda prvog stupnja u točki I. izreke, kao i u odluci o parničnom trošku sadržanoj u točki III. izreke u dosuđujućem dijelu kao nepobijana ostaje neizmjenjena.

U Rijeci, 12. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković