Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4287/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene RŠ, zbog prekršaja iz članka 54. stavka 3. u vezi stavka 1. točke 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ br. 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13., 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenice, protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 27. ožujka 2026.., broj: Pp-597/2023, na sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene RŠ i potvrđuje se pobijana presuda.
II. Na temelju čl. 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. RŠ je dužna naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 60,00 EUR (šezdeset eura), u roku petnaest dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. LŠ je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 54. stavka 3. u svezi stavka 1. točke 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koje djelo joj je uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 eura, koju je dužna platiti u roku šezdeset dana od dana pravomoćnosti odluke, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne.
1.1. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 20,00 eura i troškove toksikološkog vještačenja u iznosu 145,99 eura, te su joj je na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i čl. 76.a Prekršajnog zakona trajno oduzete 2 (dvije) papirnate vrećice u kojima se nalazi opojna droga Psilocibinska gljiva, sveukupne mase 13,21 g prema Potvrdi Policijske postaje Gospić o privremenom oduzimanju predmeta, ser. broj: [serijski broj] i sadržaju Zapisnika o vještačenju sačinjenom po RH MUP Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ od 28. veljače 2023
3. Protiv te presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnost stanja te zbog odluke o kazni. Žaliteljica predlaže da se njezina žalba prihvati i prvostupanjska presuda ukine te vrati na ponovno odlučivanje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Što se tiče žalbenih navoda koji se odnose na kontradiktornosti u presudi, proturječnost izreke i razloga te razloga i dokaza te na nedostatak razloga o odlučnim činjenicama koji se odnose na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona ovaj sud ocjenjuje da je izreka pobijane prvostupanjske presude razumljiva i sadrži sve bitne elemente sukladno čl. 183. Prekršajnog zakona, tako da je iz činjenica i okolnosti koje čine obilježja djela razvidno za koje je djelo okrivljenica proglašena krivom. Suprotno tvrdnji žaliteljice, prvostupanjski sud je korektno prenio bitan sadržaj dokaznog materijala predmeta i dao jasno određenje o vrednovanju dokaza i njihovoj konfrontaciji s obranom, dajući jasne razloge za odlučne činjenice, tako da pobijana presuda u pogledu utvrđenja prekršajne odgovornosti i prekršajno pravne sankcije sadrži razumljive i dostatne razloge. Dani razlozi nisu u suprotnosti s dokazima na kojima sud temelji svoju odluku.
7. Neosnovano žaliteljica upire na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona navodeći da je povrijeđeno njezino pravo na obranu u smislu čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona, jer da nisu bili ostvareni zakonski uvjeti za održavanje rasprave 17. ožujka 2026. u njezinoj odsutnosti. Iz stanja predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno održao raspravu i sve potrebne dokaze, sukladno čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona. Naime, na tu raspravu okrivljenica je uredno pozvana, a kako je prethodno dostavila u predmet pisanu obranu, to je prvostupanjski sud pravilno smatrao da njezino ispitivanje nije nužno i od utjecaja za zakonito donošenje presude i da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke. Budući da je okrivljenica uz optužni akt zaprimila i obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, to je bila upozorena o pravima i dužnostima u postupku, pa je tako bila upozorena i da se rasprava može održati u njezinoj odsutnosti i donijeti presuda. Prema tome, urednim pozivanjem na raspravu za dan kada su izvedeni dokazi na kojima se temelji pobijana presuda, omogućeno je sudjelovanje u postupku sukladno odredbama Prekršajnog zakona i smatra se da je imala mogućnost očitovati se o svim činjenicama i dokazima koji ju terete i da iznese sve činjenice i dokaze koje joj idu u korist. Bez uspjeha žaliteljica navodi da je izostanak s rasprave ispričala i opravdala medicinskom dokumentacijom te zatražila odgodu rasprave, budući da iz stanja predmeta proizlazi da je na dan rasprave sudu dostavila potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad da je očekivano trajanje bolovanja 7 dana, na temelju koje se ne može zaključiti o opravdanosti izostanka, pa je prvostupanjski sud pravilno odbio prijedlog za odgodu rasprave, jer je ranije dostavila pisanu obranu i nije predlagala provođenje drugih dokaza. Zbog navedenih razloga, ovog sud je mišljenja da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, kako to ističe žaliteljica.
8. Ne može se prihvatiti tvrdnja žaliteljice da se odluka o njezinoj odgovornosti temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i da je odluka arbitrarna, budući da je prvostupanjski sud proveo dostatne dokaze za pravilno i potpuno razjašnjenje stanja stvari, u obrazloženju jasno navodeći da ne prihvaća obranu okrivljenice iz razloga što nije u skladu sa činjenicama utvrđenim na temelju dokaznog postupka, pravilno prihvaćajući materijalnu dokumentaciju predmeta, iz koje proizlazi da je inkriminirane prilike posjedovala opojnu drogu. Naime, i sama žaliteljica ne dovodi u pitanje događaj i posjedovanje vrećica koje su joj oduzete prilikom kontrole vozača i vozila, a iz sadržaja Izvješća RH MUP-a od 3. lipnja 2022. sačinjenog na autocesti A-1 nesporno proizlazi da je vrijeme inkriminiranog događaja 3. lipnja 2022. u 20,00 sati na odmorištu Lički Osik, kako to navodi i okrivljenica u svojoj obrani. Bez uspjeha žaliteljica ističe da nije znala za sadržaj vrećica, budući da je pravilnom ocjenom navedenog Izvješća utvrđeno da je na upit ima li kakve zakonom zabranjene predmete, dobrovoljno predala dva papirnata paketića koje je izvadila iz kofera u prtljažnom prostoru, pa se ne može opravdati tvrdnjom da nije imala svijest o djelu. Žaliteljica je bez prigovora potpisala i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, toksikološkim vještačenjem kojih je utvrđeno da se radi o drogi Psilocibinska gljiva, koja sadrži psilocin / psilocibin i nalazi se na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Iako je u pravu žaliteljica da na dijelu materijalne dokumentacije koji joj je uručen uz obavijest o počinjenom prekršaju naznačen dan 3. svibnja 2022., iz stanja predmeta proizlazi da se radi o pogrešci u pisanju koja je i otklonjena u dokumentaciji prvostupanjskog spisa predmeta, te je suprotno tvrdnji žaliteljice, u tom smislu prvostupanjski sud u točki 9. svog obrazloženja i odgovorio na njezin prigovor o razlici u datumu te precizirao i pravilno utvrdio vrijeme počinjenja prekršaja. Ovaj sud smatra da je sud prvog stupnja proveo sve potrebne dokaze, pravilno ih i s potrebnom kritičnošću ocjenjivao svaki za sebe i međusobno ih uspoređujući te osnovano zaključio da obrana okrivljenice nije osnovana, o čemu je naveo logične razloge u pobijanoj presudi koje prihvaća i ovaj sud.
8.1. Slijedom navedenog, s obzirom da navodi žalbe ne ukazuju na postojanje novih činjenica u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona niti žaliteljica dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
9. Pogrešno žaliteljica ističe povredu materijalnog prava, upirući na tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava koja bi proizlazila iz primjene odredaba prekršajnog prava na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, u kojem smislu se ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz članka 194. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona. Postojanje povrede materijalnog prekršajnog prava ocjenjuje se u okviru činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud i koje je opisano u izreci presude, pa kako je ovaj sud činjenično utvrđenje iz izreke pobijane presude prihvatio pravilnim, to nije ostvarena niti povreda materijalnog prekršajnog prava, kako se sugerira žalbom.
10. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe da je ista pogrešna, ovaj sud je utvrdio da je za počinjeni prekršaj izrečena kazna u zakonom propisanim granicama (od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana) te da s obzirom na težinu i značaj djela, stupanj krivnje počiniteljice i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjski sud u dovoljnoj mjeri cijeneći utvrđene olakotne okolnosti i njezinu raniju neosuđivanost kaznu odmjerio uz primjenu instituta ublažavanja iz članka 37. Prekršajnog zakona, u značajnoj mjeri ispod posebnim zakonom propisane najniže mjere kazne, smatrajući da će se i ublaženom kaznom djelovati na buduće ponašanje počiniteljice i ostalih da na čine takve prekršaje, odnosno da će se postići svrha specijalne i generalne prevencije. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud, dok žaliteljica ne ističe (i ne dokumentira) nikakve nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje odluke o kazni.
11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (odgovarajući iznos u eurima sukladno fiksnom tečaju konverzije), s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice.
12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 12. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.