Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog PČ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. 114/22. i 47/23., odlučujući o žalbi drugookrivljenika ĆČ, protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 24. veljače 2026. poslovni broj: Pp-2133/2022, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe drugookrivljenog ĆČ, a po službenoj dužnosti, te po službenoj dužnosti u odnosu na prvookrivljenog PČ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. ĆČ je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu prvookrivljeni PČ i drugookrivljeni ĆČ proglašeni su krivima, da su, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima javnog reda i mira, te su kažnjeni novčanim kazna u iznosu od 79,63 eura svaki, a koje kazne su dužni platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne.

1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 60,00 eura, svaki.

2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je drugookrivljeni ĆČ, putem braniteljice Leopoldine Špice, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o., u Slavonskom Brodu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Iz razloga pobijane presude u točki 9. proizlazi da prvostupanjski sud svoju odluku temelji i na „policijskom zapisniku o ispitivanju osumnjičenika“ ĆČ, međutim iz stanja prvostupanjskog predmeta proizlazi da je okr. ĆČ pred policijom ispitan u svojstvu svjedoka (list 8 spisa) zbog istog događaja i prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, iako prvostupanjski sud pogrešno taj zapisnik naziva zapisnikom o ispitivanju osumnjičenika. U ovom prekršajnom postupku okr. ĆČ može imati samo jedu procesnu ulogu, i to okrivljenika. Budući da je analizirajući provedeni dokazni postupak, prvostupanjski sud vršio usporedbu obrane okr. ĆČ sa iskazom koji je on dao 17. lipnja 2022. u PP Slavonski Brod u svojstvu svjedoka, to je u predmetu imao dvije procesne uloge.

6. Ista osoba u nekom prekršajnom predmetu ne može imati više procesnih uloga, jer Prekršajni zakon i Zakon o kaznenom postupku, različito reguliraju prava i dužnosti okrivljenika i svjedoka u pogledu njihovog iskazivanja. Upozorenja okrivljeniku se bitno razlikuju od upozorenja svjedoku upravo u pogledu dužnosti istinitog iskazivanja. Dakle, procesna uloga i pozicija svjedoka i okrivljenika su potpuno drugačije, a miješanje procesnih uloga jedne osobe, do čega je svakako došlo time što je prvostupanjski sud koristio obranu okrivljenika koju je dao pred sudom i iskaz u svojstvu svjedoka pred policijom, nije dopušteno. Razlog zabrane kumulacije funkcije okrivljenika i svjedoka jest inkompatibilnost njihovih procesnih uloga, tako da ista osoba ne može u istom prekršajnom postupku biti i okrivljenik i svjedok. Iz navedenog razloga, takva saznanja ne mogu biti korištena kao dokaz i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal.

7. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer je time presudu temeljio na nezakonitom dokazu. Iz navedenog razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

8. Budući da je, u povodu žalbe okr. ĆČ utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. PČ koji nije podnio žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti, na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takva žalba postoji.

9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 12. svibnja 2026.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 6 otpavaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.