REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-2038/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Monike Golub, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŽG, kojeg brani Davor Pavičić, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb broj 211-07/25-4/14672, nakon provedenog žurnog postupka, 12. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenik ŽG, sin Ž i J, rođen **.**.1962. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, prometni tehničar, zaposlen, ostvaruje naknadu za bolovanje od 280,00 eura mjesečno, oženjen, bez djece, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

oslobađa se od optužbe

da bi 23. kolovoza 2024. u 14.55 sati, u Zagrebu, upravljao motociklom registarske oznake [registarska oznaka] desnom prometnom trakom zapadnog kolnika autoceste A3 na 9. km + 800 m, na dionici između prometnog čvora Sveta Nedjelja i prometnog čvora Zagreb zapad, u smjeru jugoistoka, a dolaskom do 9. km + 800 m mijenjao prometnu traku, prelazeći iz desne prometne trake u prometnu traku namijenjenu za zaustavljanje vozila u nuždi, te se tom prilikom nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tome računa o položaju i smjeru kretanja svog vozila kao ni o položaju drugih vozila uslijed čega je na stražnji desni bočni dio motocikla naletio prednjim lijevim bočnim dijelom osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao JG, a koji se kretao prometnom trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, a od naleta je vozač motocikla ŽG zajedno sa motociklom odbačen na desnu prometnu traku zapadnog kolnika autoceste A3, dok je osobni automobil u nastavku nekontroliranog kretanja u smjeru juga prednjim desnim bočnim dijelom vozila naletio na meta lnu zaštitnu ogradu sa južne strane kolnika a u prometnoj nesreći je tjelesne ozljede zadobio ŽG,

te da bi time počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. kažnjivo po članku 43. stavku 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb pod brojem 211-07/25-4/14872 izdala je 10. veljače 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljen ik je u otvorenom zakonskom roku, uložio prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom člankom 244. stavkom 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak .

2. Okrivljenik je u obrani iskazao da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navedene zgode upravljao je motociklom registarske oznake [registarska oznaka] te se kod mjesta Sveta Nedjelja uključio u promet na autocestu A3 i njome se kretao u pravcu Zagreba. Kako se tog dana na autocesti dogodila teža prometna nesreća u oba smjera su bile velike kolone vozila, te se cijelo vrijeme od uključivanja na autocestu kretao desnom prometnom trakom. Bilo je jako vruće i puno vozila na kolniku i u jednom trenutku je osjetio slabost te je skrenuo u prometnu traku namijenjenu za zaustavljanje vozila u nuždi nakon što je provjerio prometnu situaciju i nije vidio da se iza njega kreće nego drugo vozilo. Drugih vozila nije bilo niti u zaustavnoj traci. Kada se našao na zaustavnoj traci isključio je motor, podigao vizir kacige koju je imao na glavi u namjeri da popije malo vode kako bi se pribrao i nalazio se još uvijek na motociklu koji je bio ugašen kada je u jednom trenutku začuo zvuk kočenja, a osobno vozilo koje se kretalo zaustavnom trakom je naletjelo na s tražnji dio motocikla. Od siline tog udarca se podigao u zrak nakon čega je pao na tlo na zaustavnoj traci, dok je motocikl odbačen u lijevu stranu na desnu prometnu traku autoceste. Cijelu dinamiku prometne nesreće je vidjela i još jedna vozačica motocikla koja se kretala lijevom prometnom trakom autoceste, te se sjeća da mu je odmah prišla i ponudila pomoć, dala mu bocu vode. Ustao je, ali kako je osjećao jake bolove u donjem dijelu leđa, ponovno je legao na tlo, a zatim je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu gdje je utvrđeno da je zadobio ozljede u vidu prijeloma križne kosti (os sacrum). Nakon prometne nesreće osobno vozilo se zaustavilo u zaustavnoj traci budući je naletjelo na metalnu zaštitnu ogradu, budući je uslijed kočenja došlo do zanašanja osobnog vozila. Djelatnicima policije je vozač osobnog vozila rekao da se zaustavnom trakom kretao brzinom od oko 70 km/h koju je smatrao primjerenom, jer nije vozio prebrzo. Predlaže da se kao svjedok ispita KG, kao svjedok očevidac navedene prometne nesreće, jer smatra da je isključivi krivac za prometnu nesreću vozač osobnog vozila koji je naletio na motocikl te koji se kretao zaustavnom trakom, iako to nije dozvoljeno.

2.1. U tijeku postupka okrivljenik je kao branitelja opunomoćio odvjetnika Davora Pavičića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Pavičić i partneri d.o.o.

3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci KG i JG, u nazočnosti okrivljenika i njegovog branitelja.

3.1. Svjedokinja KG je iskazala da se sjećala prometne nesreće koja se dogodila 23. kolovoza 2024. jer se tog dna kretala na motociklu iz smjera Bregane u pravcu Zagreba. Bila je velika gužva na autocesti i vozila u obje prometne trake autoceste. Kolona se kretala vrlo sporo sa povremenim zastojima. U jednom trenutku vidjela je da u zaustavnoj traci autoceste motocikl koji je bio zaustavljen, a na motociklu je sjedio vozač, a u sljedećem trenutku je vidjela da po zaustavnoj traci nailazi drugo osobno vozilo koje je prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio zaustavljenog motocikla, te je od siline tog naleta motocikl odbačen na kolnik autoceste, dok je vozač bio podignut u zrak nakon čega je pao na tlo. U tom trenutku je odmah skrenula u zaustavnu traku iz desne prometne trake kojom se do tada kretala, ugasila motocikl i prišla vozaču da vidi da li je ozlijeđen, dok su motocikl pomakli mladići koji su se zatekli u blizini i izašli iz jednog od vozila, te pretpostavlja da su oni i pozvali policiju i hitnu pomoć. Vidjela je da je vozač motocikla bio ozlijeđen te je ležao na tlu ali mu je prišla i pokušala pružiti pomoć i podršku, iako je bila svjesna da u koliko je zadobio neku ozljedu kralježnice da je bolje da ga se što manje pomiče. Skinuli su mu kacigu koju je imao na glavi. Kako je bila na putu za Sarajevo nije mogla čekati dolazak hitne pomoći pa je otišla prije njihovog dolaska, ali zna da je vozač motocikla ostao sa drugim ljudima koji su se također zatekli na mjestu prometne nesreće. Na daljnji upit suda da li je u trenutku prometne nesreće bila zaustavljena u koloni vozila ili se kretala, iskazala je da se polako kretala, zbog sporog kretanja kolone vozila ispred nje, a motocikl kojim je upravljao okrivljenik je u trenutku naleta bio odbačen na zaustavnu prometnu traku autoceste desno od mjesta gdje je prethodno bio zaustavljen, a sve se to događalo u neposrednoj blizini mjesta gdje se ona nalazila. Na daljnji upit suda iskazala je da osobno vozilo koje je naletjelo na motocikl nije mogla vidjeti sve do samog trenutka naleta na motocikl tako da ne može reći na kojoj udaljenosti i kojom brzinom se to vozilo kretalo zaustavnom trakom. Na poseban upit suda da li se kretala kolnikom autoceste od slovenske granice ili se negdje kasnije uključila na kolnik autoceste svjedokinja iskazuje da se kretala autocestom od granice sa Republikom Slovenijom. Na daljnji upit suda da li je svjedokinja vidjela na koji način se kretao vozač motocikla kolnikom autoceste svjedokinja iskazala je da vozača motocikla nije vidjela na kolniku autoceste već ga je vidjela da je bio zaustavljen u zaustavnoj traci autoceste neposredno prije naleta osobnog vozila na motocikl. Na daljnji upit suda da li se sjeća je li u trenutku prometne nesreće na kolniku autoceste bilo i teretnih vozila u prometu svjedokinja iskazuje da je bilo i nekoliko teretnih vozila jer joj se čini da su se odvijali radovi na autocesti zbog čega je i došlo do usporavanja prometa i stvaranja kolone vozila. Svjedokinja pojašnjava da je od trenutka kada je vidjela zaustavljen motocikl u zaustavnoj traci do trenutka naleta osobnog vozila na motocikl prošlo svega dvije ili tri sekunde. Branitelj okrivljenika i okrivljenik nisu imali drugih pitanja i primjedbi na iskaz ispitane svjedokinje.

3.2. Svjedok JG je iskazao da se sjećao događaja od 23. kolovoza 2024. jer se tog dana oko 15.00 sati kretao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], te se na kolnik autoceste A3 uključio na prometnom čvoru Sveta Nedjelja. Kretao se najprije prometnom trakom koja je namijenjena za uključivanje vozila na autocestu, nakon čega se uključio u desnu prometnu traku kolnika autoceste, ali kako je vozač vozila ispred kojeg se uključio bio time nezadovoljan te mu je davao svjetlosne signale (blicao) odlučio je skrenuti u prometnu traku za zaustavljanje vozila u nuždi jer mu je namjera bila zaobići još neka vozila koja su bila u koloni te se ponovno uključiti u desnu prometnu traku. Ističe da su obje prometne trake autoceste bile zauzete kolonom vozila koja se polako kretala, a kasnije je doznao da je razlog tome bila prometna nesreća koja se dogodila na autocesti. Zaustavnom trakom se kretao po njegovoj procjeni do 500 metara, ali ne može reći kojom brzinom se kretao odnosno u kojem stupnju brzine se nalazilo vozilo kojim je upravljao. Kada je postigao određenu brzinu kretanja vozila, zaustavnom trakom kretao se otprilike 15-20 sekundi, a kada je vidio da se iz desne prometne trake autoceste prestrojava motocikl kojim je upravljao okrivljenik u zaustavnu traku, pokušao je kočenjem i skretanjem u desno izbjeći nalet na motocikl, ali nije uspio već je prednjim lijevim dijelom osobnog vozila naletio na stražnji desni dio motocikla, a desnom bočnom stranom vozila je naletio na metalnu zaštitnu ogradu koja se nalazila sa desne strane kolnika. Od siline naleta motocikl kojim je upravljao okrivljenik je bio odbačen na desnu prometnu traku te se nekontrolirano kretao i nakon toga se prevrnuo, dok je vozač motocikla nakon naleta osobnog vozila na motocikl napravio salto unazad i pao pored lijevog kotača osobnog vozila na tlo, ali ne može reći je li pao na leđa ili na neki drugi dio tijela jer se toga zbog šoka koji je tada doživio nije mogao sjetiti. Svjedok pojašnjava da je u trenutku prometne nesreće odnosno naleta na motocikl sa vozilom malo pogurao motocikl prema naprijed, a sjeća se da je neposredno prije samog kontakta vozač motocikla glavu okrenuo unazad prema njemu, te nakon što je došlo do kontakta sa motociklom vozač motocikla je digao ruke sa volana, napravio salto unazad i pao na tlo dok se motocikl nastavio nekontrolirano kretati prema desnoj prometnoj traci, nakon čega se prevrnuo na tlo. Nakon sudara zbog činjenice da je bio u šoku, ostao je u vozilu 4 ili 5 sekundi ali je vidio da se vozač motocikla sam digao sa tla, prošao ispred njegovog vozila i došao do zaštitne ograde nakon čega je izašao iz vozila te mu prišao i pitao ga da li je ozlijeđen odnosno da li ima bolove te da li želi da pozove hitnu pomoć. On se u vezi pozivanja hitne pomoći nije izjašnjavao ali mu je rekao da ga boli donji dio leđa te je ipak odlučio pozvati hitnu pomoć. Svjedok nadalje iskazuje da je bio sam u vozilu, a isto tako i vozač motocikla na motociklu, ali da je par minuta nakon prometne nesreće došla jedna ženska osoba koja je upravljala motociklom te se ona zaustavila na mjestu prometne nesreće, a isto tako i jedan čovjek iz osobnog vozila, te su zajedno pomaknuli motocikl sa kolnika da bi se mogao odvijati promet. Nakon prometne nesreće došla je hitna pomoć koja je odvezla vozača motocikla, a zatim djelatnici policije kako bi napravili očevid prometne nesreće i vučna služba jer je vozilo kojim je upravljao bilo oštećeno u prometnoj nesreći i nije bilo u voznom stanju, pa se on odvezao sa vozačem vučne službe koja je odvezla i njegovo vozilo. Ne zna tko je došao po motocikl nakon prometne nesreće. Na poseban upit suda da li je svjedok siguran da se nakon prometne nesreće motocikl nekontrolirano kretao u desnoj prometnoj traci ili zaustavnoj traci svjedok iskazuje da je siguran da se motocikl kretao desnom prometnom trakom i da se u desnoj traci prevrnuo jer ga je on zajedno sa još osoba koje su se zatekle na mjestu prometne nesreće pomicao sa desne prometne trake.

3.2.1. Na poseban upit branitelja okrivljenika da li svjedok zna koja je bila dopuštena brzina kretanja vozila na tom dijelu autoceste svjedok iskazuje da ne zna. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li svjedok može procijeniti kakav je bio intenzitet kočenja kojim je upravljao neposredno prije prometne nesreće svjedok iskazuje da je kočio naglo i intenzivno. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li može procijeniti na kojoj odaljenosti se nalazio od mjesta gdje se okrivljenik prestrojavao po njegovoj izjavi u zaustavu traku svjedok iskazuje da tu udaljenost ne može procijeniti, iskazao je da je dio autoceste kojom se kretao ravan, odnosno nema vizualnih prepreka ili nekih drugih ograničenja u smislu uočavanja potencijalne opasnosti. Na daljnji upit branitelja okrivljenika u kojem položaju se nalazio motocikl u odnosu na njegov pravac kretnja, odnosno da li je bio okrenut bočno i li u pravcu kretanja svjedok je iskazao da se toga ne sjeća. Na daljnji upit branitelja okrivljenika u koji dio motocikla je udario, svjedok je iskazao da je udario u stražnji desni dio motocikla. Svjedok pojašnjava da je naletio na stražnji desni više bočni dio motocikla jer su se na auspuhu motocikla mogli vidjeti tragovi žute boje prenesen sa vozila kojim je on upravljao. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li se povodom ovog događa protiv svjedoka vodi neki postupak svjedok je iskazao da se vodi prekršajni postupak koji još nije dovršen zbog izazivanja prometne nesreće, ali da nije nikakvu novčanu kaznu u vezi toga platio. Branitelj nije imao drugih pitanja, već je prigovorio iskazu ispitanog svjedoka u cijelosti, a posebice u dijelu u kojem navodi drugačije kretanje motocikla nakon samog sudara od onoga koje proizlazi skice policije. Iz skice mjesta prometne nesreće proizlazi da je motocikl odmah pao i počeo sa struganjem. Prigovara i u vezi položaja mo tocikla u trenutku udarca jer je motocikl bio paralelan sa osi ceste i dobio je udarac u stražnji dio uslijed čega je došlo do oštećenja stražnje tablice motocikla dok je eventualna strugotina s desne strane došla u sekundarnom kretanju vozila, a udarac se dogodio u desni dio motocikla jer su nastale ozljede i desne noge.

3.3. Radi potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja provedeno je prometno vještačenje po vještaku prometne struke AG, na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće i utvrđivanja odgovornosti okrivljenika za istu, koji je u svom nalazu i mišljenju iskazao da je do nesreće je došlo 23. kolovoza 2024. u 14.55 sati na zapadnom kolniku autoceste A3 na 9.km + 800 m. U nesreći je sudjelovao ŽG koji je upravljao motociklom marke Suzuki VZ 800 reg istarske oznake [registarska oznaka] i oštećenik JG koji je upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] marke Seat. Na motociklu je naletom osobnog vozila udarno oštećen stražnji dio više desno bočno, a lijevi bok je oštećen padom. Na osobnom vozilu je teže udarno oštećen prednji lijevi dio i početak lijevog boka s prednjim lijevim kotačem koji je oštećenjem pneumatika nalegao naplatkom na kolnik. Na mjestu nesreće pronađeni su tragovi struganja motocikla, vožnje oštećenog prednjeg kotača osobnog vozila, materijalni tragovi u vidu krhotina laka i plastike otpalih sa vozila i položaj osobnog vozila dok je motocikl maknut s kolnika. Gledano u smjeru kretanja sudionika nesreće najprije je zabilježen trag struganja motocikla koji se nalazi na lijevoj strani zaustavne trake dužine 17,4 metara nakon čega je prekid te počinje trag vožnje prednjeg lijevog kotača osobnog vozila dužine 15,1 metara, time da se na površini zaustavne trake neposredno iza početka ovog traga nalaze tragovi krhotina kojih ima u nastavku i na desnoj strani desne vozne trake autoceste, da bi se u nastavku nalazili tragovi struganja motocikla po desnoj strani desne vozne trake osobnog vozila, koje se zaustavilo usmjereno desno na zaustavnoj traci tako da je došlo u kontakt sa metalnom zaštitnom ogradom. Iz međusobne podudarnosti oštećenja proizlazi da se dogodio nalet prednjeg krajnjeg lijevog dijela i početka lijevog boka osobnog vozila sa stražnjim više desnim bočnim dijelom motocikla koji je, s obzirom na ekscentričnost sudara, trebao biti odbačen na lijevu stranu i pasti na lijevi bok pri čemu su se neposredno morale odvajati krhotine i pasti na kolnik iza mjesta kontakta i iza mjesta početka traga vožnje oštećenog prednjeg lijevog kotača osobnog vozila. Iz skice mjesta prometne nesreće policije proizlazi da se najprije na mjestu nesreće nalazi duži trag struganja motocikla, a onda trag oštećenog prednjeg lijevog kotača osobnog vozila i neposredno iza toga krhotine. Sudarni proces bi se trebao odvijati na način da oštećenjem prednjeg lijevog kotača dođe do pojave tragova vožnje po kolniku i da nakon odmah nakon toga uslijede tragovi krhotina, a da se lijevo, na desnoj strani desne trake, nalaze tragovi od pada motocikla, koji se prevrnuo na lijevi bok. U ovakvoj konfiguraciji odvijanja naletnog procesa trag struganja koji je zabilježen kao prvi trag u nizu ne zadovoljava po svom nastanku sam nalet osobnog vozila na motocikl jer bi prema svom položaju ovaj trag nastao guranjem motocikla ispred osobnog vozila što se prema oštećenjima na vozilima nije dogodilo. Prema tome navedeni trag uzročno posljedično se ne može pripisati predmetnom štetnom događaju. S obzirom da je navedeno da je mjesto naleta osobnog vozila na motocikl, lijevo od sredine zaustavne trake kada je motocikl bio na lijevoj polovici širine zaustavne trake, a osobno vozilo u kretanju po zaustavnoj traci. Tragovi prednjeg lijevog kotača opisani su kao tragovi vožnje s time da motocikl ne bi odmah pao na kolnik već bi bio potisnut u lijevo prema desnoj voznoj traci te tek onda strugao po kolniku. Budući da iz tragova vožnje ne možemo zaključiti o usporenju koje je osobno vozilo ostvarilo, kao i činjenice da su tragovi struganja motocikla na desnoj voznoj traci vrlo kratki, a jedino su oni dokaz da je na tome mjestu motocikl strugao kolnikom, ali je s kolnika maknut, a ne zna se da li se zaustavio na završetku navedenog traga ili negdje iza njega, to se tehničkim putem na siguran način ne može utvrditi da li je motocikl u trenutku naleta straga bio zaustavljen ili je bio u kretanju nekom brzinom. S obzirom na ranije navedeno postoje dvije mogućnost nastanka prometne nesreće, a to je da se okrivljenik kretao po zaustavnoj traci kada je došlo do naleta straga na njega ili se prestrojio na istu uz mogućnost zaustavljanja dok je u svakom slučaju osobno vozilo za sve to vrijeme bilo u vožnji po zaustavnoj traci. Ako se okrivljenik prestrojio na zaustavnu traku neposredno prije nesreće bilo da se kretao ili zaustavio tada je do nesreće došlo zato jer nije propustio osobno vozilo oštećenika koje se već kretalo po zaustavnoj traci. Ako se okrivljenik prestrojio na zaustavnu traku i na njoj boravio najmanje tri sekunde, tada je do nesreće došlo zato jer vozač osobnog vozila nije na vrijeme zaustavio osobno vozilo iza motocikla. Budući da iz stanja spisa proizlazi da je desna traka bila zauzeta kolonom, jer da nije bila zauzeta, tada je nesreću mogao izbjeći prestrojavanjem u desnu traku, a pogotovo se nesreća ne bi dogodila da se nije kretao zaustavnom trakom.

3.3.1. Na upit branitelja okrivljenika o ograničenju brzine na mjestu nesreće navodi da se ista ne odnosi na zaustavnu traku već samo za vozne trake, a to iz razloga kao što govori i naziv same trake, da se radi o traci namijenjenoj za zaustavljanje a ne kretanje vozila. Ako se vozilo već kreće ili se mora kretati tom trakom onda je to pažljivo, minimalnom brzinom i s uključenim pokazivačima smjera. Na daljnji upit branitelja okrivljenika navodi da ne može sa sigurnošću tvrditi ili konstatirati da bi osobno vozilo nakon sudara snažno kočilo. Možda je osobno vozilo bilo snažno kočeno prije sudara no kako nema traga kočenja ne može tvrditi gdje se to dogodilo. Iz izgleda traga vožnje prednjeg lijevog kotača nedostaju određeni pokazatelji da bi prednji lijevi kotač naglim kočenjem bio blokiran pa da bi se pneumatik na njemu okretao zbog dodira s površinom kolnika i na taj način oštetio. Fotografije pokazuju da se pneumatik rotirao zajedno sa naplatkom bez pomaka pa ako bi snažno kočenje postojalo prije naleta onda je moralo prestali neposredno s naletom. To je i razlog zašto dozvoljava mogućnost da je okrivljenik u trenutku naleta straga mogao biti zaustavljen ili imati neku manju brzinu. Kada bi imao dokaz o tragovima kočenja od mjesta naleta pa do mjesta zaustavljanja osobnog vozila bi bio siguran da je motocikl u trenutku naleta bio u kretanju. Na daljnji upit branitelja okrivljenika u svezi iskaza svjedokinje KG da je vidjela okrivljenika zaustavljenog na zaustavnoj traci dvije do tri sekunde, na to vrijeme mora se onda dodati i vrijeme prestrojavanja okrivljenika s desne trake na zaustavnu traku što je onda svakako iznad dvije ili tri sekunde. Prometna logika kaže da je vozačima tri sekunde vremena dovoljno da se zaustave ako se kreću uobičajenim brzinama koje bi se mogle očekivati u ovakvim situacijama, ne ekstremima pa na te dvije do tri sekunde stajanja treba dodati i vrijeme prestrojavanja. Budući da se okrivljenik nije mogao samo tako pojaviti na zaustavna traka jer mora ostvari određeni bočni pomak to bi onda proizlazio zaključak da bi pravovremenim kočenjem za neku brzinu koja je odgovarajuća mjesnim prilikama oštećenik mogao izbjeći nesreću. Samo u slučaju ekstremno velikih brzina kretanja oštećenik ne bi mogao izbjeći nalet. Branitelj i okrivljenik nisu imali pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

3.4. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, bolničku prijavu za okrivljenika i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenika iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije pravomoćno prekršajno osuđivan unazad tri godine, te je razgledao fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće i skicu mjesta prometne nesreće. Branitelj okrivljenika i okrivljenik nisu prigovarali izvedenim dokazima i drugih dokaznih prijedloga nisu imali.

3.5. U završnoj riječi branitelj okrivljenika je iskazao da u cijelosti ostaje kod obrane koju je okrivljenik iznio tijekom postupka, te smatra da na temelju provedenog dokaznog postupka kako personalnih tako i materijalnih dokaza koji prileže spisu te provedenog prometnog vještačenja se ne može nedvojbeno utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te predlaže da ga sud oslobodi od optužbe. Okrivljenik se u cijelosti pridružio završnoj riječi svog branitelja, te nije imao ništa za dodati.

4. Na temelju obrane okrivljenika, te provedenog dokaznog postupka, sudac nije mogao isključiti obranu okrivljenika koji je poricao da bi navedene zgode prouzročio prometnu nesreću sa ozlijeđenom osobom na način da bi se nepažljivo prestrojavao iz desne prometne trake autoceste A3 na zaustavnu traku, te da bi to bio razlog zbog čega je osobno vozilo koje se kretalo zaustavnom trakom naletjelo prednjim lijevim bočnim dijelom na stražnji desni bočni dio motocikla, već se u trenutku prometne nesreće nalazio zaustavljen na zaustavnoj traci sjedeći na motociklu. Naime, iz iskaza svjedokinje KG proizlazi da je motocikl na kojem je okrivljenik sjedio u trenutku prometne nesreće bio zaustavljen na zaustavnoj traci autoceste, što je mogla dobro vidjeti jer se i ona sporo kretala desnom prometnom trakom autoceste A3 u koloni vozila, dok iz iskaza svjedoka MG proizlazi da se u trenutku prometne nesreće okrivljenik na motociklu prestrojavao iz desne prometne trake autoceste u zaustavnu traku kojom se on kretao, te usprkos poduzetoj radnji kočenja i pomicanja vozila u desno, nije uspio izbjeći nalet prednjeg lijevog dijela osobnog vozila na stražnji desni dio motocikla kojim je upravljao okrivljenik, pri čemu je od siline naleta motocikl pogurao unaprijed, zbog čega je okrivljenik pao sa motocikla, a motocikl se nastavio nekontrolirano kretati prema desnoj prometnoj traci nakon čega se prevrnuo na kolnik. Također iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, nakon što su dovedene u međusobnu vezu podudarnosti oštećenja pronađena na vozilu, proizlazi da se dogodio nalet prednjeg krajnjeg lijevog dijela i početka lijevog boka osobnog vozila sa stražnjim više desnim bočnim dijelom motocikla koji je, s obzirom na ekscentričnost sudara, trebao biti odbačen na lijevu stranu i pasti na lijevi bok pri čemu su se neposredno morale odvajati krhotine i pasti na kolnik iza mjesta kontakta i iza mjesta početka traga vožnje oštećenog prednjeg lijevog kotača osobnog vozila. Iz skice mjesta prometne nesreće policije proizlazi da se najprije na mjestu nesreće nalazi duži trag struganja motocikla, a onda trag oštećenog prednjeg lijevog kotača osobnog vozila i neposredno iza toga krhotine. Sudarni proces bi se trebao odvijati na način da oštećenjem prednjeg lijevog kotača dođe do pojave tragova vožnje po kolniku i da nakon odmah nakon toga uslijede tragovi krhotina, a da se lijevo, na desnoj strani desne trake, nalaze tragovi od pada motocikla, koji se prevrnuo na lijevi bok. U ovakvoj konfiguraciji odvijanja naletnog procesa trag struganja koji je zabilježen kao prvi trag u nizu ne zadovoljava po svom nastanku sam nalet osobnog vozila na motocikl jer bi prema svom položaju ovaj trag nastao guranjem motocikla ispred osobnog vozila što se prema oštećenjima na vozilima nije dogodilo. Prema tome navedeni trag uzročno posljedično se ne može pripisati predmetnom štetnom događaju. S obzirom da je navedeno da je mjesto naleta osobnog vozila na motocikl, lijevo od sredine zaustavne trake kada je motocikl bio na lijevoj polovici širine zaustavne trake, a osobno vozilo u kretanju po zaustavnoj traci. Tragovi prednjeg lijevog kotača opisani su kao tragovi vožnje s time da motocikl ne bi odmah pao na kolnik već bi bio potisnut u lijevo prema desnoj voznoj traci te tek onda strugao po kolniku. Budući da iz tragova vožnje ne možemo zaključiti o usporenju koje je osobno vozilo ostvarilo, kao i činjenice da su tragovi struganja motocikla na desno j voznoj traci vrlo kratki, a jedino su oni dokaz da je na tome mjestu motocikl strugao kolnikom, ali je s kolnika maknut, a ne zna se da li se zaustavio na završetku navedenog traga ili negdje iza njega, to se tehničkim putem na siguran način ne može utvrditi da li je motocikl u trenutku naleta straga bio zaustavljen ili je bio u kretanju nekom brzinom. S obzirom na ranije navedeno postoje dvije mogućnost nastanka prometne nesreće, a to je da se okrivljenik kretao po zaustavnoj traci kada je došlo do naleta straga na njega ili se prestrojio na istu uz mogućnost zaustavljanja dok je u svakom slučaju osobno vozilo za sve to vrijeme bilo u vožnji po zaustavnoj traci. Ako se okrivljenik prestrojio na zaustavnu traku neposredno prije nesreće bilo da se kretao ili zaustavio tada je do nesreće došlo zato jer nije propustio osobno vozilo oštećenika koje se već kretalo po zaustavnoj traci. Ako se okrivljenik prestrojio na zaustavnu traku i na njoj boravio najmanje tri sekunde, tada je do nesreće došlo zato jer vozač osobnog vozila nije na vrijeme zaustavio osobno vozilo iza motocikla. Budući da iz stanja spisa proizlazi da je desna traka bila zauzeta kolonom, jer da nije bila zauzeta, tada je nesreću mogao izbjeći prestrojavanjem u desnu traku, a pogotovo se nesreća ne bi dogodila da se nije kretao zaustavnom trakom. Iz izgleda traga vožnje prednjeg lijevog kotača nedostaju određeni pokazatelji da bi prednji lijevi kotač naglim kočenjem bio blokiran pa da bi se pneumatik na njemu okretao zbog dodira s površinom kolnika i na taj način oštetio. Fotografije pokazuju da se pneumatik rotirao zajedno sa naplatkom bez pomaka pa ako bi snažno kočenje postojalo prije naleta onda je moralo prestali neposredno s naletom. To je i razlog zašto dozvoljava mogućnost da je okrivljenik u trenutku naleta straga mogao biti zaustavljen ili imati neku manju brzinu. Kada bi nedvojbeno bili utvrđeni o tragovi kočenja od mjesta naleta pa do mjesta zaustavljanja osobnog vozila moglo bi se zaključiti da je motocikl u trenutku naleta bio u kretanju. Kako je i svjedokinja KG iskazala da je vidjela okrivljenika zaustavljenog dvije do tri sekunde prije sudara na zaustavnoj traci, smatra da se na to vrijeme mora dodati i vrijeme prestrojavanja okrivljenika sa desne trake na zaustavnu traku što je onda svakako iznad dvije ili tri sekunde. Prometna logika kaže da je vozačima tri sekunde vremena dovoljno da se zaustave ako se kreću uobičajenim brzinama koje bi se mogle očekivati u ovakvim situacijama. Obrana okrivljenika i iskaz svjedoka MG bili kontradiktorni u pogledu dinamike nastanka prometne nesreće , dok je svjedokinja KG iskazivala sukladno obrani okrivljenika, a sud nije imao razloga sumnjati u istinitost njezinog iskaza, budući je svjedokinja iskazivala životno i uvjerljivo, te s obzirom da ne poznaje okrivljenika nije mogla biti pristrana. Kako niti nakon provedenog dokaznog postupka sudac nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi do prometne nesreće došlo na način kako se to okrivljeniku stavlja na teret jer tragovi kočenja od mjesta naleta osobnog vozila na motocikl do mjesta zaustavljanja osobnog vozila nisu bili usklađeni sa oštećenjem prednjeg lijevog pneumatika osobnog vozila koji se rotirao zajedno s naplatkom, te bi u slučaju naglog kočenja osobnog vozila kočenje trebalo prestati u trenutku naleta, što ne proizlazi iz materijalnih tragova pronađenih na mjestu prometne nesreće. Sud je stoga okrivljenika na temelju zakonskih odredbi citiranih u izreci presude, oslobodio od optužbe, primjenom načela "in dubio pro reo".

5. Kako je okrivljenik oslobođen od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

6. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu 12. svibnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Monika Golub

Kornelija Adamec

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku ŽG, [adresa],

2. Branitelju Davor Pavičić, OD Pavičić i partneri d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 20,

3. Tužitelju II. Postaja prometne policije Zagreb,

4. Pismohrana.