Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: P Ob-272/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci po sutkinji Lani Hess Vukoša, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice FĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćniku Željku Štafeku, odvjetniku iz [adresa] protiv tuženika 1. AĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnici Ivi Zlatić, odvjetnici iz [adresa], 2. BĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnici Andrei Fosin, odvjetnici iz [adresa], 3. SĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnici Tihani Miletić, odvjetnici iz [adresa], 4. RĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćniku Aleksandru Crnkoviću, odvjetniku iz [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, na glavnoj raspravi održanoj 30. siječnja 2026. uz prisutnost tužiteljice osobno uz punomoćnika Željka Štafeka, odvjetnika iz Karlovca i zamjenika punomoćnika 1. -4. tuženih JĆ, odvjetnice iz [adresa], **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] bračna stečevina između pok. ZĆ i njegove supruge MĆ.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica FĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) suvlasnica 1/2 idealnog dijela nekretnine upisane u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 338427 Omišalj

– [adresa].

III. Ovlašćuje se tužiteljica FĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da u Zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] izvrši uknjižbu prava suvlasništva u 1/2 idealnog dijela na ime tužiteljice.

IV. Svaka stranka snosi svoj prouzročeni parnični trošak.

r i j e š i o  j e

Odbija se donošenje privremene mjere koja glasi:

"1. Zabranjuje se otuđenje i opterećenje nekretnine upisane u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa].

2. Nalaže se Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk zabilježba zabrane iz točke 1. ovog rješenja na nekretnine označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa].

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem P Ob- 272/2024."

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž-820/23 od 18. travnja 2024. ukinuta je presuda i rješenje Općinskog suda u Crikvenici od 11. studenoga 2022., poslovni broj P-203/2019 kojom je odlučeno da nekretnina upisana kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu pok. ZĆ i njegove pok. supruge MĆ, da je tužiteljica suvlasnica u ½ idealnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i ovlaštena je tužiteljica da u zemljišnim knjigama naslovnog suda izvrši uknjižbu prava suvlasništva u omjeru i nekretnini opisanoj u točki II kao i privremena mjera kojom se zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] (koja odgovara k. č. [katastarska čestica]/G, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku zabilježba zabrane iz točke I u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina]- [adresa], koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl. br. P-203/2019 i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, te je odlučeno da će se o troškovima odlučiti u konačnoj odluci.

2. U ponovljenom postupku tužiteljica je ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva kao i navoda kako je nekretnina upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] imovina bračna stečevina pokojnih roditelja tužiteljice, oca SĆ i majke MĆ, te da upis u Zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju jer je kao vlasnica iste bila upisana UĆ, a naknadno RĆ.

2.1. Predmetna nekretnina kao bračna stečevina pokojnih roditelja tužiteljice stečena je na način da su roditelji tužiteljice 1970. kupili zemljište na otoku Krku i u kupoprodajnom ugovoru su kao kupci navedeni majka tužiteljice i njezin pokojni brat GĆ, iako je stvarni kupac i vlasnik bio otac tužiteljice ZĆ koji je želio da kupci budu njegova supruga i njegov sin GĆ koji je tada imao 27 godina, bio je student koji izdržava vojni rok i bez prihoda dok su tužiteljica i njezina sestra bile u dobi od 8 godina. Nakon kupnje predmetnog zemljišta otac tužiteljice ZĆ koji je bio privatni poduzetnik građevinar sagradio je vikendicu isključivo svojim sredstvima.

2.2. Nakon što je preminula majka tužiteljice u ostavinskom postupku otac tužiteljice se odrekao svog nasljedstva u korist djece, te je dogovoreno u obitelji da kuća u [adresa] ostaje u vlasništvu tužiteljice u 1/2 dijela i njezinog brata DĆ u 1/2 dijela.

2.3. Tužiteljičin brat GĆ preminuo je 2013., te su 2. – 4. tuženici njegovi nasljednici.

2.4. U daljnjem tijeku postupka tužiteljica je navela kako je tužbeni zahtjev postavljen sa ciljem utvrđenja da je nekretnina odnosno njezini dijelovi dijelom bračna stečevina kako bi postala dio ostavinske mase pokojnih roditelja tužiteljice, a da su ona i njezin pokojni brat GĆ suvlasnici navedene nekretnine svaki u 1/2 dijela.

2.5. Tužiteljica smatra kako je aktivno legitimirana za vođenje ovog postupka iz razloga što je zakonska nasljednica prvog nasljednog reda iza svojih pokojnih roditelja MĆ (ŠĆ) i ZĆ i na toj činjenici zasniva postojanje aktivne legitimacije za vođenje ovog postupka, te nije od utjecaja okolnost da tužiteljica u ostavinskim postupcima koji su vođeni iza njezinih pokojnih roditelja nije istaknula postojanje izvanknjižnog vlasništva svojih roditelja nad spornom nekretninom.

2.6. Prema stavu tužiteljice predmet ostavinskog postupka može biti zemljišno knjižno pravo vlasništva na nekretnini, ali i izvanknjižno pravo vlasništva nad nekretninama zbog čega tužiteljica kao dijete svojih roditelja i izvanknjižnih vlasnika ima aktivnu legitimaciju za vođenje postupaka radi utvrđenja bračne stečevine u odnosu na spornu nekretninu koja je predstavljala izvanknjižno vlasništvo roditelja tužiteljice.

2.7. Tužiteljica drži kako pasivna legitimacija na strani 1. -4 tuženika proizlazi iz činjenice što su iste nasljednice iza pok. GĆ brata tužiteljice, a sina pokojne MĆ (ŠĆ) i ZĆ, te su tužiteljica i pokojni GĆ jedini nasljednici prvog zakonskog nasljednog reda iza svojih roditelja, a tužene su zakonske nasljednice prvog zakonskog nasljednog reda iza pok. GĆ zbog čega su sve pasivno legitimirane u ovoj pravnoj stvari.

2.8. Tužena 4. je u Zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica sporne nekretnine temeljem presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku posl.br. P-645/19 u kojem postupku tužiteljica nije sudjelovala niti kao stranka niti kao umješač zbog čega ne može biti vezana predmetnom pravomoćnom presudom. Tužiteljica je postupak radi utvrđenja da je sporna nekretnina bračna stečevina pokrenula 9. srpnja 2015. prije pokretanja postupka koji se vodio kod Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku pod poslovnim brojem P-645/2019, te je 23. veljače 2016. u Zemljišnim knjigama na spornoj nekretnini izvršen upis zabilježbe vođenja ovog postupka pod posl.br. Z-1251/16.

2.9. Iz navedenog proizlazi kako je tužena 4. u Zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica sporne nekretnine temeljem prav vlasništva koje je stekla nakon što je prijedlog za zabilježbu ovog spora zaprimljen kod Zemljišnog knjižnog suda te je u Zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasnica temeljem prijedloga za uknjižbu od 13. siječnja 2021.pod posl.br. Z-402/21.

2.10. Sukladno odredbi čl. 86.st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod Zemljišnog knjižnog suda.

2.11. Sukladno odredbi čl. 124.st.1. Zakona o nasljeđivanju kojim je propisano da i nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju nasljednik može izjaviti zahtjev da se raspravi naknadno pronađena ostavinska imovina koja nije obuhvaćena ranije donesenim rješenjem o nasljeđivanju, te da za postavljanje zahtjeva za raspravljanjem naknadno pronađene imovine nije propisan rok smatra se da je tužiteljica pravovremeno podnijela predmetnu tužbu.

2.12. Tužiteljica je sukladno uputi Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž- 820/23 od 18. travnja 2024. precizirala tužbeni zahtjev u pisanom podnesku od 4. rujna 2024. na način kao u izreci.

3. U ponovljenom postupku 1. -4. tužene su ostale kod svih navoda istaknutih u dosadašnjem tijeku postupka navodeći kako su iste nasljednice iza pok. brata tužiteljice GĆ koji je bio stvarni vlasnik sporne nekretnine i koji je kupio zemljište na kojem je nekretnina izgrađena, ishodio građevinsku dozvolu, bio investitor izgradnje predmetne kuće i koji je održavao utuženu nekretninu i plaćao račune za istu.

3.1. Tužene 1.-4. su osporile da je predmetna nekretnina bračna stečevina pokojnog SĆ i MĆ koji istu nisu stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, a osim toga potrebno je utvrditi doprinos pojedinog bračnog druga nastanku zajedničke imovine. Kako predmetna nekretnina nije bila suvlasništvo MĆ i ZĆ, svakog u 1/2 dijela slijedom čega niti tužiteljica ne može biti suvlasnica u 1/2 dijela.

3.2. Tužene 1.-4. su ustrajale kod istaknutog prigovora promašene aktivne legitimacije obzirom da tužiteljica nije aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kojom se nastoji utvrditi bračna stečevina njezinih roditelja jer Obiteljski zakon kao i prethodni zakoni i obitelji jasno propisuju da imovinsko pravni odnosi proistječu isključivo između bračnih drugova koji na toj pravnoj osnovi mogu ostvarivati prava dok su ostali članovi obitelji i druge osobe iz tog kruga isključeni. Stoga dijete ne može biti aktivno legitimirano za vođenje postupaka kojim se nastoji utvrditi bračna stečevina u odnosu na nekretninu na kojoj roditelji nikada nisu bili upisani kao vlasnici niti je ista bila predmet ostavinske mase.

3.3. Tužene 1.-4. su također ustrajale kod prigovora pasivne legitimacije 1., 2. i 3. tužene obzirom da iste nisu vlasnice predmetne nekretnine čije suvlasništvo tužiteljica potražuje.

3.4.Tužena 1. je navela kako je tužiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku iza svoje pokojne majke MĆ i pokojnog oca ZĆ i nije predložila da se sporna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo utvrdi kao njihova ostavinska imovina, te je u odnosu na njezin tužbeni zahtjev nastupila zastara prava da se predmetna nekretnina utvrdi bračnom stečevinom prednika tužiteljice jer je u odnosu na istu donesena pravomoćna presuda P-645/2019 od 20. listopada 2020. te je 4. tužena utvrđena vlasnicom te nekretnine.

3.5. Tužena 2. je navela kako je došlo do promjene u Zemljišnim knjigama, te prvotno utužena katastarska čestica je promijenila oznaku i više ne postoji u zemljišnim knjigama. Isto tako, smatra kako je potrebno utvrditi da li je bio valjan brak sklopljen između roditelja tužiteljice.

3.6. Tužena 3. je navela da u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala pravni temelj i istinit način svog stjecanja, pogotovo u odnosu na 4. tuženicu RĆ, koja je upisana kao vlasnik predmetne nekretnine na temelju sudske presude P-645/2019.

3.7. Tužena 4. je navela kako tužiteljica nije dokazala pravni temelj i istinit način svoga stjecanja da bi mogla biti smatranom vlasnikom nekretnine u odnosu na 4. tuženu koja je na temelju pravomoćne presude upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik sporne nekretnine.

3.8. Tužene 1.-4. su ustrajale kod prigovora da tužiteljica nije dokazala postojanje niti jedne zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o privremenoj mjeri jer nije dokazala da bi iste otuđile ili opteretile predmetnu nekretninu niti da bi tužiteljici nastala nenadoknadiva šteta ili nasilje, a niti je dokazala vjerojatnost postojanja tražbine, te je rješenje nepotpuno i neodredivo i neprovedivo u zemljišnim knjigama.

3.9. Stoga su tužene 1.-4. predložile odbacivanje tužbe i tužbenog zahtjeva, te odbijanje istog uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

4. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u Izvadak iz Zemljišne knjige (list 5, 67, 68, 100-105, 350-355, 363, 424-425 i 1289 spisa), Rješenje posl.br. O-1248/04 UPP/OS-210/04 (list 6 spisa), građevinsku dozvolu (list 7, 8 i 27-31 spisa),

Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu posl.br. O-370/83 (list 6 spisa), Kupoprodajni ugovor (list 10-12 spisa), Zapisnik UP/I-04-15-325-87 (list 13 spisa), Molbu (list 25 spisa), Rješenje br. UP/1-07-233/85 (list 26 spisa), Rješenje Klasa: UP/I- 325-08/97-14/3742 ur. broj: 374-3303-2-97-1 (list 32 spisa), uplatnice (list 45-49 i 154- 302 spisa), Zapisnik Općinskog suda u Karlovcu posl.br. O-2405/15 od 13. listopada 2015. (list 56 spisa), Povijesni izvadak iz Zemljišne knjige (list 64 -66 spisa), Rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji posl.br. Z-8047/17 (list 69-70 spisa), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Krku, posl.br. O-11/86 (list 73-86 spisa), Rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Zemljišno knjižni odjel posl.br. Z-402/21 (list 99 spisa), presudu Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku posl.br. P-654/19 (list 100-101 spisa), Izvadak iz Katastra (list 106-108, 121- 122 i 1288 spisa), Zapisnik Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Zemljišno knjižni odjel posl.br. Z-2710/2011/6031 (list 109-111 i 304-306 spisa), Rješenje Općinskog suda u Crikvenici posl.br. P-203/19 od 25. studenog 2021. (list 112-114 spisa), dokumentacija (list 148-152 spisa), dokumentaciju (list 320-326, 380- 393, 399-411, 426-455, 467-982 spisa), Prijedlog (list 356-360 spisa), Presudu Županijskog suda u Puli-Pola posl.br. Gž-1006/21 od 13. rujna 2021. (list 456-465 spisa), Rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Zemljišno knjižni odjel posl.br. Z-18499/21 (list 1068 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Crikvenici posl.br. Ovr-483/22 i P-203/19, te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke (list 1044-1048 spisa), 1. tužene (list 1048-1050 spisa), 2. tužene (list 1050-1051 spisa), 3. tužene (list 1097-1098 spisa) i 4. tužene (list 1051-1052 spisa) kao stranaka, te svjedoka FĆP (list 1072-1073 spisa), HĆ (list 1073-1074 spisa), EĆ (list 1074 spisa), VĆ (list 1075 spisa), OĆ (list 1075-1076 spisa), KĆ (list 1092-1093 spisa), NĆ (list 1094-1095 spisa), LĆ (list 1096-1097 spisa).

5. Predmet spora je zahtjev da se utvrdi kako je nekretnina upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] bračna stečevina između pok. ZĆ i njegove supruge MĆ i da je tužiteljica kao njihova nasljednica suvlasnica u 1/2 dijela te nekretnine, pa se ovlašćuje tužiteljica u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu prava suvlasništva na toj nekretnini.

6. U uputi Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž-820/23 od 18. travnja 2024. navedeno je kako katastarska čestica nekretnine koja je označena u trenutku donošenja odluke ne postoji u zemljišnim knjigama. Naime, čl. 11. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 63/19 i 128/22, dalje ZZK) propisano je da odluke sudova i drugih vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o broju i površini katastarske čestice, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi, te da sporna nekretnina s oznakom kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne postoji u zemljišnim knjigama, pa imajući u vidu citiranu odredbu čl. 11. st. 3. ZZK-a, izreka pobijane presude je nejasna i neprovediva u zemljišnim knjigama.

6.1. Stoga je ovaj sud sukladno naprijed citiranoj uputi Županijskog suda prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice preciziran u pisanom podnesku od 4. rujna 2024. dopunjen na glavnoj raspravi održanoj 19. rujna 2025., te je u ponovljenom postupku raspravljao o tako postavljenom tužbenom zahtjevu.

7. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja je uzeo u obzir uputu Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž-820/23 od 18. travnja 2024. u kojoj je navedeno kako će u ponovljenom postupku sud utvrditi odlučne činjenice koje su potrebne za utvrđenje je li tužbeni zahtjev osnovan ili nije, kako je to u ovom rješenju navedeno odnosno da izreka sudske odluke bude jasna i provediva. Potom će, nakon pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovisno o utvrđenim činjenicama, sud prvog stupnja ocjenom izvedenih dokaza, uz pravilnu primjenu materijalnog prava donijeti novu i zakonitu odluku.

8. Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužiteljice cijenio temeljem odredbe članka 10. stavak 1. Osnovnog zakona o braku (Službeni list FNRJ br. 29/1946., 36/1948, 44/1951, 18/1955, Službeni list SFRJ br. 12/1965, Narodne novine br. 52/1971, 11/1978) kojim je propisano da je zajednička ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom u toku braka, dakle, tijekom trajanja bračne zajednice.

8.1. Sukladno odredbi članka 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998) imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

8.2. Ovaj sud je uzeo u obzir pravnu uputu Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž-820/23 od 18. travnja 2024. kako je tužiteljica nasljednica iz oba roditelja, pa nije bitno u kojem je omjeru navedena nekretnina vlasništvo oca ili majke tužiteljice, kada tužiteljica nasljeđuje 1/2 dijela te nekretnine. Zbog navedenog ovaj sud nije utvrđivao omjer u kojem su roditelji tužiteljice suvlasnici u navedenoj nekretnini.

9. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim:

- kako su pok. ZĆ i MĆ (Dragica) Gidak bili u braku od 1942. do smrti MĆ **.**.1983. u kojem braku je rođeno 2 djece i to **.**.1943. GĆ, prednik tuženih, a 18. studenog 1962. tužiteljica, te da su oni jedini nasljednici svojih roditelja (dokumentacija na listu 975-976 spisa),

- kako je **.**.2013. umro brat tužiteljice GĆ, te su 1.-4. tužene njegove zakonske nasljednice i to 1. tužena AĆ, kao izvanbračna supruga, a 2.-4. tužene BĆ, SĆ i RĆ (ranije SĆ), kao njegove kćeri (dokumentacija na listu 447-449 i 897-899 spisa),

- kako u ostavinskim postupcima iza pok. roditelja tužiteljice sporna nekretnina u [adresa] nije bila raspravljena kao ostavinska imovina pok. oca i majke tužiteljice (dokumentacija na listu 5-6, 9, 897-899 spisa),

- kako u ostavinskom postupku iza pok. prednika tuženih, a brata tužiteljice GĆ, predmetna nekretnina nije raspravljena kao ostavinska imovina (dokumentacija na listu 447-449, 450-467 i 897-899 spisa),

- kako je nekretnina upisana u Zemljišnim knjigama kao kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kupljena 1970. (iskaz tužiteljice list 1044-1048 spisa, 1. tužene list 1048-1050, 2. tužene list 1050-1051, 3. tužene list 1097-1098 i 4. tužene list 1051-1052 spisa),

- kako su u Kupoprodajnom ugovoru od 12. rujna 1970. kao kupci predmetne nekretnine navedeni ŠĆ i GĆ, majka i brat tužiteljice , a prodavatelj nekretnine bio je IĆ iz [adresa] (dokumentacija na listu 10-12 spisa),

- kako je građevinska dozvola za gradnju obiteljske stambene kuće na predmetnoj nekretnini izdana na ime ŠĆ i DĆ, kao investitora izgradnje

(dokumentacija na listu 7-8 spisa),

- kako je molbu odnosno zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnio GĆ kao podnositelj **.**.1972. uz priložen Izvadak iz Zemljišne knjige u kojem je bila kao vlasnica nekretnine upisana ŽĆ (dokumentacija na listu 25 spisa),

- kako je GĆ prednik tuženika u vrijeme kupnje predmetnog zemljišta i početka gradnje obiteljske kuće bio student koji je diplomirao u prosincu 1972., bio na odsluženju vojnog roka u Nišu, obavljao je pripravnički staž za polaganje stručnog ispita u Novom Mestu koji stručni ispit je položio 1975., te je 1974. zasnovao obitelj (dokumentacija na listu 876., 890 i 892 spisa),

- kako je na kupljenoj nekretnini izgrađena obiteljska kuća do 1975. i nakon toga nije dograđivana ((iskaz tužiteljice list 1044-1048 spisa, 1. tužene list 1048-1050, 2. tužene list 1050-1051, 3. tužene list 1097-1098 i 4. tužene list 1051-1052 spisa),

- kako od izgradnje kuće na predmetnoj nekretnini svi računi za komunalne usluge, električnu energiju i vodu za predmetnu nekretninu glase na pok. GĆ, prednika tuženih (dokumentacija na listu 148-302, 390, 941-967 spisa),

- kako je u vrijeme podnošenja tužbe kao vlasnica predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/G kuća i dvor površine 252 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana UĆ

Spicijarić (dokumentacija na listu 5 spisa),

- kako je 4. tužena kao predlagateljica 2013. podnijela prijedlog radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na k. č. br. [katastarska čestica]/G kuća i dvor površine 252 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je zatražila da se upiše kao vlasnica navedene nekretnine, te da je navedeni prijedlog rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. Z- 8047/17 od 29. svibnja 2017. odbijen kao neosnovan i ista je upućena da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak (dokumentacija na listu 64, 74, 96-98 i 771-772 spisa),

- kako je 4. tužena u prijedlogu radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka priložila izjavu BĆ, SĆ i AĆ od 21. listopada 2013. u kojoj su navele da je predmetna nekretnina bila isključivo vlasništvo njihova oca odnosno supruga pok. GĆ, te da su suglasne da ista pripadne u vlasništvo 4. tuženoj (dokumentacija na listu 788 spisa),

- kako je presudom ovoga suda, posl. br. P-654/2019 od 20. listopada 2020. donesenom u parničnom postupku koji se vodio između tužiteljice RĆ i tužene UĆ, kao odsutne i nepoznata boravišta, zastupane po privremenom zastupniku, utvrđeno da je pogrešan upis prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] (što odgovara staroj k. č. [katastarska čestica]/G zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), prema kojem je ista upisana kao vlasništvo UĆ pok. NĆ, [adresa] (točka I izreke presude), te da je u točki II izreke presude naloženo zemljišnoknjižnom odjelu da po pravomoćnosti presude ispravi upis prava vlasništva na način da nekretninu k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] (koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica]/G zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) upiše kao samovlasništvo 4. tužene RĆ,(dokumentacija na listu 73-82 i 100-111 spisa),

- kako se temeljem ovosudne presude posl.br. P-654/2019 od 20. listopada 2020. 4. tužena nakon podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari upisala kao vlasnica predmetne nekretnine temeljem rješenja Zemljišno knjižnog odjela od 24. siječnja 2021. posl.br. Z-402/21 (list 96-98 spisa),

- kako je u postupku osnivanja Zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] – [adresa] utvrđeno da predmetna čestica odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] površine 247 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] u kojoj je upisana kao vlasnica 4. tužena (dokumentacija na listu 1347-1349 spisa),

- kako je temeljem prijedloga od 23. veljače 2016. i tužbe podnesene u ovome predmetu, zabilježeno postojanje ovoga spora na navedenoj nekretnini pod posl.br. Z-

1251/16 (dokumentacija na listu 1338-1341 spisa),

- kako iz povijesti promjena na katastarskim česticama od 12. studenoga 2021. za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je 1967. u posjedovnom listu broj 1339 kao posjednik bio upisan TĆ iz [adresa], prodavatelj nekretnine iz Kupoprodajnog ugovora iz 1970., a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k.o. općina [adresa] – [adresa] (dokumentacija na listu 121-122 spisa),

- kako u izvodu iz popisnog lista broj 3914 k. o. [katastarska općina] – [adresa] od 5. listopada 2016. su kao korisnici predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa], u vrijeme izdavanja navedene isprave, bili upisani tužiteljica i GĆ, prednik tuženih, svaki u udjelu od 1/2, a prema stanju od 4. listopada 2021. 4. tužena se upisala kao korisnica navedene nekretnine (dokumentacija na listu 106-107 spisa),

- kako je nakon smrti pok. Ladislava Gidaka 2013. došlo do sukoba tužiteljice i tuženih u svezi ostavinske mase odnosno nekretnina i to kuće u [adresa] i sporne nekretnine kao i do prekida poslovne suradnje tužiteljice i 2.-4. tužene koje su dale otkaz u firmi u kojoj je tužiteljica bila direktorica,

- kako se kod Općinskog suda u Karlovcu vodio postupak u svezi utvrđenja prava vlasništva nekretnine u Karlovcu u kojem postupku je utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica u 1/2 dijela predmetne nekretnine ( iskaz tužiteljice na listu 1044-1048 spisa).

10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe članka 8. u svezi sa odredbom članka 7. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP-a) ovaj sud drži kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

11. Ovaj sud nije prihvatio prigovor promašene aktivne legitimacije iz razloga što je tužiteljica kao nasljednica iza svojih roditelja pokojnih ZĆ i MĆ sukladno odredbi članka 8. u svezi članka 5. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) aktivno legitimirana za vođenje ovog postupka.

11.1. Naime, sukladno naprijed citiranim odredbama nasljednici su osobe koje nasljeđuju ostavitelja po zakonu, a djeca su u prvom nasljednom redu. Ostavinska imovina prelazi na nasljednike smrću ostavitelja, a nasljednici mogu pokrenuti postupak radi utvrđenja prava na imovinu uključujuću i utvrđenje bračne stečevine.

11.2. Iz navedenog proizlazi da tužiteljica kao zakonska nasljednica ima pravni interes i ovlaštenje pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja da nekretnina pripada bračnoj stečevini pokojnih roditelja, te ima pravni interes za ishođenje odluke o svom deklaratornom tužbenom zahtjevu za utvrđenjem da je predmetna nekretnina bračna stečevina i da je suvlasnica iste u ½ dijela (obzirom da je njezin pokojni brat GĆ nasljednik iza svojih roditelja u ½ dijela) jer se takvom deklaratornom odlukom utvrđuje pitanje udjela u bračnoj stečevini neovisno o tome tko je zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine koja je kupljena i izgrađena novčanim sredstvima koja predstavljaju bračnu stečevinu, te takva odluka proizvodi pravne učinke samo između stranaka u postupku.

12. Sukladno naprijed citiranim odredbama članka 8 u svezi članka 5. Zakona o nasljeđivanju ovaj sud nije prihvatio prigovor promašene pasivne legitimacije 1. -3. tuženih jer su tužene 1.-4. nasljednice iza pok. GĆ, te okolnost što je sporazumom sporna nekretnina samovlasništvo samo 4. tužene temeljem Sporazuma 1.-4. tuženih kao nasljednica pok. GĆ ne utječe na njihovu pasivnu legitimaciju.

13. Ovaj sud nije prihvatio prigovor presuđene stvari obzirom da je tužiteljica postupak koji se vodi pod gornjim poslovnim brojem radi utvrđenja da je predmetna nekretnina bračna stečevina njezinih pokojnih roditelja pokrenula 9. srpnja 2015., te je na spornoj nekretnini izvršen upis zabilježbe vođenja ovog spora Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Krk pod poslovnim brojem Z - 1251/2016, a 4.-tužena se u Zemljišnim knjigama upisala kao vlasnica sporne nekretnine temeljem Presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku od 20. listopada 2020. poslovni broj P-645/19 Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižnog odjela Krk pod poslovnim brojem Z-402/21.

13.1. Odredbom članka 86. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22 u daljnjem tekstu: ZZK) zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod Zemljišno knjižnog suda.

14. Ovaj sud je prihvatio dio iskaza tužiteljice (list 1044-1048 spisa) kako su 1970. njezini roditelji od TĆ kupili zemljište u [adresa], te iako je imala 8 godina se sjeća da je bila sa roditeljima u kući prodavatelja TĆ, da je otac pregovarao o kupoprodajnoj cijeni, da je njezina majka bila protiv kupnje jer se bojala da će ostati bez novaca, a njezin brat GĆ tada bio u dobi od 27 godina student, na odsluženju vojnog roka u Nišu koji je odslužio 1971. i nije prisustvovao tim pregovorima niti sklapanju kupoprodajnog ugovora.

14.1. U svojem iskazu tužiteljica je također navela kako je njezin otac nakon što je kupio zemljište, ishodio građevinsku dozvolu 1972. i iduće ljeto na predmetnoj nekretnini počeo graditi obiteljsku kuću - vikendicu, a objekt da je stavljen pod krov 1974. ili 1975., kada su završeni grubi radovi. Kupoprodaja zemljišta izvršena je na ime majke MĆ (ŠĆ) i brata GĆ iz razloga jer je njezin otac privatni poduzetnik, građevinar i iz poreznih razloga je želio da kao kupci nekretnine budu njegovi supruga i sin GĆ, koji je tada bio punoljetan, u dobi od 27 godina.

14.2. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetno zemljište kupljeno novcem njezinih roditelja, a novac za kupnju zemljišta prodavatelju TĆ predao je njezin otac. Njezini roditelji su financirali i gradnju kuće u [adresa], a njezin otac pok. ZĆ je gradio kuću.

14.3. Navodi tužiteljice pokrijepljeni su iskazima saslušanih svjedoka i to: FĆP (list 1072-1073 spisa), HĆ (list 1073-1074 spisa), EĆ (list 1074 spisa), VĆ (list 1075 spisa), OĆ (list 1075 - 1076 spisa), KĆ (list 1092-1093 spisa), NĆ (list 1094-1095 spisa) i ĆĆ (list 1096-1097 spisa) iz kojih iskaza proizlazi da je u vrijeme kupnje zemljišta i gradnje kuće u [adresa] obitelj Gidak bila dobrostojeća obitelj, f inancijski imućna, da je pok. ZĆ u to vrijeme bio iskusni majstor koji je obavljao zidarske i ostale građevinske i obrtničke poslove, da je radio dobro plaćene poslove na visinama, te da je i svoga sina GĆ, naučio da obavlja te poslove, a pamte ih, posebno ZĆ, kao iznimno vrijedne ljude, izvođače radova na sakralnim objektima tj. zvonicima crkava i drugim objektima.

14.4. Iz iskaza svjedoka HĆ (list 1072-1074 spisa) i EĆ (list 1074 spisa) neposrednih susjeda u [adresa], koji su bili prisutni i u vrijeme gradnje predmetnog objekta, proizlazi da je pok. ZĆ uglavnom radio građevinske radove na predmetnoj kući što je potkrijepio i svjedok HĆ (list 1073-1074 spisa),

14.5. Iz iskaza svjedoka EĆ (list 1074 spisa) proizlazi da je ZĆ gradio kuću, da je gradio uglavnom sam, da bi ga znao viđati i rano ujutro da zida, uz lampu, da je bio po struci fasader, a da mu je pomagao i njegov sin GĆ u poslovima koje nije mogla obaviti jedna osoba što je potkrijepio i svjedok HĆ (list 1072-1074 spisa).

14.6. Iz iskaza tužiteljice (list 1044-1048 spisa) koji nije u suprotnosti sa iskazima svjedoka HĆ (list 1072-1074 spisa) i EĆ (list 1074 spisa) proizlazi kako je njezin brat GĆ koji je studirao i diplomirao na građevinskom fakultetu, izradio nacrt kuće, da je u vrijeme kada se gradila kuća pomagao ocu, da je dolazio u vrijeme godišnjeg odmora jer je radio u Novom Mestu u Sloveniji kao pripravnik gdje je iznajmio stan, te se i oženio, odnosno zasnovao obitelj, a da je u izgradnji kuće i ona pomagala.

14.7. Iz iskaza svjedoka HĆ (list 1072-1074 spisa), EĆ (list 1074 spisa), VĆ (list 1075 spisa) proizlazi kako nemaju saznanja tko je financirao izgradnju predmetne kuće, te su sve potrebne radove izvodili ZĆ i njegov sin GĆ.

14.8. Svjedok KĆ (list 1092-1093 spisa) je naveo kako su mu GĆ i ĐĆ govorili da financiraju izgradnju predmetne kuće u [adresa] gdje je on dolazio tijekom ljetnih mjeseci kada vrijedi zabrana gradnje.

14.9. Iz iskaza svjedoka NĆ (list 1094-1095 spisa) i LĆ (list 1096-1097 spisa), prijatelja i vjenčanih kumova pok. GĆ i ĐĆ proizlazi da su predmetnu kuću u [adresa] zajedno gradili ZĆ i GĆ, da su sve dogovarali i zajednički donosili odluke o gradnji, da su 70% građevinskih radova izvršili sami, da je GĆ išao u [adresa] i sve radio zajedno sa ocem ZĆ od prvoga dana, a da je obitelj ZĆ u vrijeme gradnje kuće bila dobrostojeća jer je ZĆ bio obrtnik koji je uvijek imao posla, te da je materijal za gradnju kuće vjerojatno kupio ZĆ, te da je GĆ nešto financirao iako je u vrijeme gradnje te kuće u [adresa] bio student, ali da je i kao student radio nacrte .

14.10. Iz iskaza svjedokinje PĆ (list 1075-1076 spisa) proizlazi da je u vrijeme gradnje predmetne kuće GĆ bio student, a ZĆ uspješan građevinski poduzetnik.

14.11. Iz iskaza svjedokinje CĆ (list 1072-1073 spisa) proizlazi kako joj je poznato da je ZĆ sagradio kuću u [adresa] i prije toga u Karlovcu, da se bavio adaptacijom crkava i tornjeva, da je obavljao dobro plaćene poslove na visinama, pa da je tako radio i zaradio za gradnju kuće u [adresa] i u [adresa].

15. Iz iskaza 1. tužene (list 1048-1050 spisa), 2. tužene (list 1050-1051 spisa), 3. tužene (list 1097-1098 spisa) i 4. tužene (list 1051-1052 spisa) proizlazi kako nikada u obitelji ZĆ nije bilo sporno da je predmetna nekretnina u [adresa] vlasništvo njihova oca GĆ, da su se iznenadile kada su pripremajući papire za ostavinu vidjele da njihov prednik GĆ nije bio upisan kao vlasnik i da vlasništvo nije riješeno i da smatraju kako niti njihov otac nije znao da predmetna nekretnina ne glasi na njegovo ime.

15.1. Tužene 1.-4. su navele kako je došlo do razmirica između tužiteljice i njezina brata GĆ na ostavinskoj raspravi iza njihovog pokojnog oca ZĆ i tužiteljica je prekinula kontakte sa bratom i njegovom obitelji, te više nije dolazila na druženje i ljetovanje sa njima u [adresa], a pokojni GĆ zaustavio je obnovu kuće u [adresa].

15.2. Iz dokumentacije priležeće spisu i to molbe za izdavanje građevinske dozvole sa prilozima, te građevinske dozvole (list 5, 7-8, 10-12, 13 i 25 spisa) ovaj sud drži utvrđenim kako je GĆ molbi priložio važeći vlasnički list, te mu je bilo poznato da predmetna nekretnina ne glasi na njegovo ime.

16. Odmjera je ovog suda kako na temelju tako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je nekretnina upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] koja odgovara nekretnini upisanoj u staru izmjeru kao kč. br. [katastarska čestica]/G upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bračna stečevina između pok. ZĆ i njegove supruge MĆ, te su isti svojim sredstvima stečenim za vrijeme braka (koji se sklopljen 1942. i trajao je do smrti MĆ **.**.1983.) kupili zemljište 1970. koje je tada bilo upisano u Zemljišnim knjigama kao kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojem su nakon ishodovanja građevinske dozvole sagradili kuću koju su u cijelosti dovršili.

16.1. Pri tome ovaj sud nije prihvatio navode istaknute u postupku kako je kupac predmetnog zemljišta i investitor gradnje kuće sagrađene na istom bio pokojni GĆ kao stvarni vlasnik sporne nekretnine koji je navedenu nekretninu održavao i plaćao račune za istu obzirom da je tijekom postupka utvrđeno kako je u vrijeme kupnje predmetnog zemljišta i izgradnje obiteljske kuće koja je u cijelosti dovršena 1975. bio student koji je diplomirao u prosincu 1972., bio je na odsluženju vojnog roka u Nišu, obavljao je pripravnički staž za polaganje stručnog ispita u Novom Mestu koji je stručni ispit položio 1975., a 1974. zasnovao je obitelj.

16.2. Isto tako, ovaj sud drži kako u konkretnom slučaju nije utvrđeno da bi pokojni ZĆ i njegova supruga MĆ kupili predmetno zemljište i sagradili na njemu kuću isključivo za svojeg sina GĆ jer iz provedenog dokaznog postupka i iskaza saslušanih svjedoka proizlazi kako su u predmetnoj kući boravili i pokojni roditelji tužiteljice, te tužiteljica i GĆ sa svojim obiteljima dolazeći u istu na ljetovanje. Pri tome okolnost da su svi računi glasili na GĆ ne utječe na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

17. Stoga je ovaj sud odlučio kao u točkama I. do III. izreke presude.

18. Ovaj sud je prijedlog tužiteljice za donošenje privremene mjere cijenio sukladno odredbi članka 346. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.; u nastavku: OZ) kojim je propisano da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, zakonodavac je propisao da se kumulativno moraju ispuniti dva uvjeta za određivanje privremene mjere: vjerojatnost postojanja tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje te iste tražbine, time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

18.1. Prema odredbi članka 346. stavak 2. OZ, u svezi sa odredbom članka 344. stavak 2. OZ, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

19. U konkretnom slučaju tužiteljica kao predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine opisane u izreci postavljenog tužbenog zahtjeva, ali nije dokazala i opasnost da će bez takve mjere tužene 1.-4. kao protivnice osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, time što bi promijenile postojeće stanje.

19.1. Obzirom da iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka ne proizlazi utvrđenim da bi 1.-4. tužene, a niti 4. tužena svojim postupanjem na bilo koji način spriječila ili znatno otežala ostvarivanje tražbine niti proizlazi da bi se na bilo koji način promijenilo postojeće stanje ovaj sud drži kako tužiteljica nije dokazala kumulativno ispunjenje pretpostavki iz odredbi članka 346. koje bi opravdavale donošenje privremene mjere.

20. Stoga je ovaj sud odlučio kao u izreci rješenja.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 366. ObZ-a.

21.1. Ovaj sud je uzeo u obzir kako je tužiteljica uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom, ali je odbijena sa prijedlogom za donošenjem privremene mjere, te su i tužiteljica i 1.-4. tužena svojim postupanjem doprinijele dužini trajanja ovog postupka.

21.2. Naime, uspjeh u parnici se ne može mjeriti samo kvantitativno već i kvalitativno, a u smislu odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a kod uspjeha tužitelja u parnici sud utvrđuje jedino visinu njegovog parničnog troška te mu dosuđuje pripadajući iznos tog troška, a obzirom da su i 1.-4. tužena uspjele u svojim prigovorima na isti način im pripada naknada njihovog parničnog troška, pri čemu bi uzimanje u obzir i troška kojeg je imala tužiteljica i troška kojeg su imali 1. -4. tužena, a nakon toga prebijanje troškova stranaka prema stavu ovog suda značilo povredu načela prema kojoj je ona stranka koja je svojim držanjem prije parnice uzrokovala potrebnu njezinog vođenja dužna i u slučaju uspjeha protivne strane u sporu naknaditi istom parnični trošak.

22. Stoga je ovaj sud odbio zahtjev tužiteljice i zahtjev 1.-4. tužene za dosudu prouzročenog parničnog troška i odlučio da svaka stranka snosi svoj prouzročeni parnični trošak slijedom čega je odučeno kao u točci IV. izreke presude.

U Rijeci, 11. svibnja 2026.

Sudac:

Lana Hess Vukoša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istih. Žalba se podnosi pisano ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. 1. tužene

- pun. 2. tužene

- pun. 3. tužene

- pun. 4. tužene