Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: R1 Ob-749/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice ED, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 11. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ED, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] , i sada pokojnog ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim mjestom prebivališta u [adresa], koja je trajala od kolovoza 1991. godine pa sve do njegove smrti dana 29. rujna 2021., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog ŽD, temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 26. rujna 2025. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim OD. Navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim OD od kolovoza 1991, na sadašnjoj adresi [adresa], a prijavu prebivališta je napravila na istoj adresi 10.3.1995., na kojoj adresi je živjela sve do njegove smrti, a i nakon smrti. U tom periodu nisu prekidali izvanbračnu zajednicu, te su funkcionirali kao bračni par. Rješenjem o nasljeđivanju ostvaruje pravo na ¾ nekretnine na adresi na kojoj ima prebivalište i gdje je nastavila živjeti nakon smrti supruga ŽD. Predlaže da sud donese rješenje, a kako bi ostvarila pravo na dio obiteljske mirovine. Uz prijedlog je dostavila smrtni list Matičnog ureda Osijek na ime ŽD, izvadak iz matice rođenih na ime ŽD i na ime predlagateljice, uvjerenje o prebivalištu na ime predlagateljice, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Krešimira Milasa iz Osijeka, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Osijeku u ostavinskom predmetu iza pok. OD broj O-2736/2021-4 od 3.11.2021. i rješenje Općinskog suda u Osijeku ZK Odjel od 9.11.2021..

2. Na ročištu održanom 11. svibnja 2026. predlagateljica je ostala kod prijedloga radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. OD, a radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine iza pok. izvanbračnog supruga, dok se protustranka MD nije protivila prijedlogu predlagateljice i potvrđuje da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa njezinim ocem pok. OD od kolovoza 1991., pa do smrti oca ŽD **.**.2021.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: smrtni list Matičnog ureda Osijek na ime ŽD, izvadak iz matice rođenih na ime ŽD i na ime predlagateljice, uvjerenje o prebivalištu na ime predlagateljice, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Krešimira Milasa iz Osijeka, kao sudskog povjerenika OS OS u ostavinskom predmetu iza pok. OD broj O-2736/2021-4 od 3.11.2021., rješenje OS OS ZK Odjel od 9.11.2021., te su saslušani predlagateljica, protustranka i svjedoci UD i ĐD. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023,156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

5. Iz smrtnog lista Matičnog ureda Osijek utvrđeno da je ŽD umro dana **.**.2021. u Osijeku, upisan u matici umrlih matičnog područja Osijek za 2021. godinu pod rednim brojem 02190.

6. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime predlagateljice, utvrđeno je da je predlagateljica rođena **.**.1960. u [adresa], od oca E i majke M, da je zaključila brak u Osijeku dana **.**.1980. s TD, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj PS-316/1990-4 od 29.12.1990., dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime ŽD utvrđeno da je isti rođen **.**.1956. u [adresa], od oca Ž i majke O, da je zaključio brak u Osijeku dana **.**.1978. s DD, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj PS-91/1991-14 od 20.6.1991., da je isti preminuo dana **.**.2021. u Osijeku.

7. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-2736/2021-4 od 3.11.2021., po javnom bilježniku Krešimiru Milasu iz Osijeka, kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Osijeku, u ostavinskom postupku iza pokojnog ŽD, utvrđeno je da njegovu ostavinsku imovinu čine nekretnine i pokretnine, da se njegovim nasljednikom utvrđuje kćer MD, i ED, kao njegova izvanbračna supruga.

8. Na ročištu održanom 11. svibnja 2026. saslušana predlagateljica je iskazala da je sa sada pokojnim ŽD živjela u izvanbračnoj zajednici od kolovoza 1991. , a poznavali su se od 1979.g., a prije toga je bila u braku i to od 1980.-1990., a koji brak je prestao razvodom i u istom braku je rođen sin U. Znala je da je i ŽD bio ranije u braku koji je također prestao razvodom, a u istom braku je rođeno jedno dijete kćer MD, ovdje protustranka. Sa ŽD je živjela u [adresa] u obiteljskoj kući koju je on naslijedio, sa njima je živio i njen sin U, dok je njegova kćer MD živjela sa svojom majkom, koja ih je redovno posjećivala i išla s njima na godišnje odmore i bili su u dobrim odnosima, kao i sada. Pokojni ŽD i ona nisu imali djece, nisu se vjenčali, jer im to nije bilo bitno, dobro su se slagali, međusobno poštovali, pomagali, imali su zajedničke financije, ona je bila zaposlena, kao i ŽD. Njihova zajednica je bila kontinuirana, stabilna i emocionalna, živjeli su u izvanbračnoj zajednici kao da su u braku. ŽD se teško razbolio od karcinoma kože pa je učestalo bio u bolnici, ponekad i po dva mjeseca, ona ga je posjećivala, kao i kćer MD, nosila mu sve što je potrebno, a kada se vratio kući, također je vodila brigu o njemu, teško je prihvatio bolest, a isto tako je bio vezan za svoju majku, pa kada je ista preminula, pao je u depresiju i izgubio volju za bilo čim, nedugo je i preminuo **.**.2021., a njegov pokop je ona financirala uz pomoć djece i MORH-a. pokopan je u obiteljskoj grobnici u [adresa]. U ostavinskom postupku je sudjelovala kao njegova izvanbračna supruga, te MD, kao njegova kćer, i sada živi u kući u kojoj je živjela sa pok. ŽD, prima mirovinu u iznosu od 462 eura, živi sama i od navedenog iznosa teško preživljava, te se obratila nadležnom HZMO kako bi se informirala o pravu na dio obiteljske mirovine iza pok. izvanbračnoj supruga ŽD, te je upućena na pokretanje ovog postupka, a radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice sa pok. OD. Navodi da je imala, kao i sada prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

8.1. Na istom ročištu saslušana protustranka je iskazala da je kćer pokojnog ŽD. Rođena je u braku roditelja koji su se razveli u vrijeme kada je bila u dobi od 10.g., a nakon razvoda braka ostala je živjeti sa majkom, a sa ocem je imala redovne kontakte, bila je sa njim u dobrim odnosima. Za vrijeme Domovinskog rata, sa majkom je otišla u Njemačku, a otac je ostao u Osijeku, bio je zaposlen i poznato joj je da je tada 1991.g. počeo živjeti sa ED, ovdje predlagateljicom. Nakon 3 mjeseca se sa majkom vratila u Osijek i redovno je posjećivala oca i predlagateljicu, živjeli su u kući prabake, a nakon smrti bake, kuću je naslijedio njezin otac. Otac i predlagateljica su živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je po obilježjima kao i bračna zajednica, zajedno su živjeli, brinuli se jedno o drugom, sa njima je živio sin U iz prvog braka predlagateljice. Njezin otac i predlagateljica su Đ i nju vodili na more, svi su se dobro slagali. Predlagateljica je kontinuirano živjela sa njezinim ocem sve do njegove smrti 24.9.2021., a njih dvoje nisu imali zajedničke djece. Otac je imao rak kože i teško se nosio sa tom bolešću, kao i gubitkom majke, te je pao u depresiju i nedugo je nakon toga i preminuo. Njegov pokop je organizirala i financirala ED, a nešto su financijski pomogli i MORH, obzirom da je otac bio branitelj, a pokopan je u obiteljsku grobnicu u [adresa]. U ostavinskom postupku koji se vodio iza smrti oca, kod javnog bilježnika Krešimira Milasa, njegovim nasljednicima su proglašene ona, kao njegova kćer i predlagateljca ED, kao njegova izvanbračna supruga. Otac je prije smrti ostvario pravo na mirovinu.

8.2. Na istom ročištu saslušani svjedok UD je iskazao da je predlagateljica živjela sa njegovim sada pokojnim bratom OD od 1991.g., pa do njegove smrti 24.9.2021., nisu imali zajedničke djece, s tim da je brat iz prvog brata imao kćer MD, ovdje protustranku, a predlagateljica iz prvog braka ima sina Đ, koji je živio sa predlagateljicom i pok. ŽD za vrijeme njihove izvanbračne zajednice, dok je MD živjela sa svojom majkom. Predlagateljica i ŽD su živjeli u [adresa], radilo se o obiteljskoj kući, a koje je kasnije nakon smrti roditelja brat ŽD postao samovlasnik. On je živio, a i sada živi u dvorištu iste kuće, bio je u dobrim odnosima sa bratom i predlagateljicom, sa kojom je i sada u dobrim odnosima, međusobno su se posjećivali, a oni su živjeli u izvanbračnoj zajednici, a kao da su i u braku, oboje su bili zaposleni, međusobno se pomagali, zajedno se brinuli o svemu što je potrebno, zajedno su odlazili na godišnje odmore. Kada se brat razbolio, nije dugo bolovao, a preminuo je u KBC Osijek. Njegov pokop je organizirala i financirala predlagateljica, a bio je i Hrvatski branitelj, pa je dio financirala i vojska. Navodi da su predlagateljica i brat ŽD kontinuirano živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1991.g., pa do njegove smrti.

8.3. Na istom ročištu saslušana svjedokinja ĐD je iskazala da je predlagateljicu i pokojnog ŽD upoznala prije 10-tak g., a pok. ŽD je bio član udruge umirovljenika, kao i ona, često je dolazio u udrugu, kao i njegova izvanbračna supruga gđa. ED. Poznato joj je da su isti živjeli u izvanbračnoj zajednici i lijepo su se slagali, živjeli su kao i da su u braku, znam da su ih često zadirkivali zašto se ne vjenčaju, ali oni su rekli da im papir ništa ne znači. Poznato joj je da su živjeli u kući u vlasništvu ŽD u [adresa]. Poznato joj je da su oboje bili ranije u braku iz kojih brakova su imali djecu koju su okupljali kod sebe, dok oni nisu imali zajedničke djece. Poznato joj je da se ŽD razbolio i nije prihvaćao svoju bolest, ona i članovi udruge su ga došli posjetiti, a o njemu je skrbila ED, kada je preminuo došli su izraziti sućut u kući je bila cijela obitelj, gđa. ED, njegova kćer, ovdje protustranka, sin predlagateljice. Poznato joj je da predlagateljica i nakon smrti ŽD živi u kuću u [adresa], u kojoj su i njih dvoje zajedno živjeli.

9. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi utvrđenim da je predlagateljica ED živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim OD od kolovoza 1991., koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti sada pokojnog ŽD **.**.2021. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, protustranke, kao i svjedoka, koji su ih posjećivali, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog ŽD. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih i umrlih pokojnog ŽD, nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status razvedene žene i razvedenog muškarca, da su do njegove smrti živjeli na istoj adresi i to [adresa], na kojoj adresi predlagateljica i sada stanuje, da je ista u ostavinskom postupku iza pokojnog ŽD, pored njegove kćeri, ovdje protustranke, proglašena njegovom nasljednicom, kao njegova izvanbračna supruga. Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o faktičnoj zajednici predlagateljice ED i sada pokojnog ŽD, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.

10. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

11. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

12. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica ED i sada pokojni ŽD živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od kolovoza 1991., pa do njegove smrti 24. rujna 2021.

13. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ED ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim OD, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog ŽD, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Osijeku, 11. svibnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. Protustranci