Posl. broj: P-849/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

STALNA SLUŽBA U OPATIJI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Vesni Kišić, uz sudjelovanje Kristine Jelovica kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe „Rotor usluge" d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe BM, zbog prekršaja iz članka 98. stavka 1. podstavak 1. i stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14,94/18, 96/18), odlučujući u povodu prigovora na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Službe za nadzor zaštite na radu, klasa: UP/I-116-04/24-01/1358, Ur.broj: 443-02-02-09-24-7 od 09. prosinca 2024., nakon provedene rasprave, na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona, dana 11. svibnja 2026., objavio i

p r e s u d i o  j e

I okrivljena pravna osoba "ROTOR USLUGE" d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB 36402179581, prekršajno nekažnjavana,

II okrivljena odgovorna osoba BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa],

k r i v i  s u

I.što, dana 28. listopada 2024. godine na mjestu rada – bistro Filodrammatica, Rijeka (Grad Rijeka), Korzo 28, koji posluje u sastavu prvo okrivljene pravne osobe, nisu procijenili rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu te Procjena rizika nije bila dostupna radnicima na mjestu rada, što je protivno članku 18.Zakoa o zaštiti na radu,

čime su počinili djelo prekršaja iz članka 98. stavka 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o zaštiti na radu,

pa im se na temelju cit propisa uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

I-okr. pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.800,00 eura (tisuću osamsto eura),

II-okr. odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 350,00 eura (tristo pedeset eura)

Na temelju čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko I okrivljena pravna osoba i II okrivljena odgovorna osoba u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se na temelju odredbe članka 183. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I i II okrivljenik su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) – SVAKI, u korist Državnog proračuna i to u roku određenom za plaćanje novčane kazne, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1.Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zaštite na radu, klasa: UP/I-116-04/24-01/1358, Ur.broj: 443-02-02-09-24-7 od 09. prosinca 2024., izdao je prekršajni nalog protiv okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, koji je povodom prigovora okrivljenika stavljen van snage te je proveden redovni prekršajni postupak.

2. Branitelj okrivljenika je u spis dostavio pisanu obranu okrivljenika u kojem ističu kako uvodno označeni pobijani prekršajni nalog nije podoban za daljnje postupanje, obzirom da isti ne sadrži sve konstruktivne elemente prekršajnog djela koji se optuženicima stavlja na teret. Naime, prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret predstavlja specijalni prekršaj, u ovom slučaju prekršaj koji može počiniti samo poslodavac. Slijedom navedenog, u pobijanom prekršajnom nalogu, svojstva okrivljenika kao poslodavca i odgovorne osobe u poslodavcu trebalo je biti jasno naznačeno, a što je ovlašteni tužitelj propustio učiniti.

Obzirom da svojstvo poslodavca u odnosu na okrivljenike nije niti utvrđeno, niti navedeno u pobijanom prekršajnom nalogu, isti zbog nedostatka svojstva koje je potrebno za počinjenje istog, ne mogu počiniti prekršaj koji im se stavlja na teret, odnosno radnja navedena u prekršajnom nalogu nije niti može predstavljati prekršaj. Slijedom navedenog, okrivljenici predlažu da sud sukladno odredbi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, donese oslobađajuću presudu, obzirom da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret ne predstavlja prekršaj. U prilog navedenom dostavlja se i relevantna sudska praksa.

"Naime, u činjeničnom opisu prekršaja u izreci pobijane presude, kao niti u činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, nije navedeno svojstvo počinitelja a budući da inkriminirani prekršaj sukladno članku 75. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, može počiniti samo pravna osoba koja ima status investitora, vlasnika građevine koncesionara ili druga osoba za koju se po posebnom propisu izrađuje projekt odnosno izvode radovi, dok iz činjeničnog opisa djela u izreci pobijane presude kao niti optužnog prijedloga nije navedeno ovo bitno obilježje prekršaja, opisano djelo nije prekršaj.

Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

Na navedeni način ostvarena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe, jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavane presude nije prekršaj. Slijedom navedenoga ovaj Sud je u povodu žalbi okrivljenika, po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj."

Izvor:-presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Ppž- 2861/2024,09.04.2025. godine.

Podredno i opreza radi, u slučaju da sud ne prihvati prednje istaknute navode, okrivljenici u cijelosti osporavaju učin prekršaja koji im se uvodno označenim prekršajnim nalogom stavlja na teret te ustraju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv pobijanog prekršajnog naloga.

1.okrivljenik je u vrijeme provođenja inspekcijskog nadzora, sukladno važećim kogentnim normama imao izrađene procijene rizika te su iste bile učinjene dostupnim radnicima na radnom mjestu, međutim iste nisu mogle biti predočene inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, obzirom da se u tom trenutku odgovorna osoba za ugostiteljski objekt "Filodramatica" nije nalazila u istom.

U tom se smjeru okrivljenici ističu kao 2.okrivljenik nije odgovorna osoba za 1.okrivljenika već zastupnik iste po zakonu, pa se u odnosu na istog predlaže donijeti oslobađajuću presudu.

Sukladno odredbi članka 61. Prekršajnog zakona, odgovorna osoba u smislu istog predstavlja fizičku osobu kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe, a obavljanjem kojih bi ista mogla počiniti prekršaj. U ovom slučaju odgovorna osoba je ona osoba kojoj je povjereno upravljanje ugostiteljskim objektom "Filodramatica", a koje poslove 2.okrivljenik u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora uopće nije bio u istom.

U prilog navedenom se dostavlja i relevantna sudska praksa koja potvrđuje da sama činjenica da je osoba zastupnik pravne osobe po zakonu, nije dovoljna da se ista vodi kao odgovorna osoba, obzirom da navedeno prilikom izdavanja prekršajnog naloga mora utvrditi ovlašteni tužitelj.

"Okrivljenik u svojoj pisanoj obrani poriče počinjenje djela prekršaja koji mu se stavlja na teret navodeći da je član Uprave zajedno sa još jednim članom u pravnoj osobi F.Z. d.o.o., te da nije odgovorna osoba za dostavu traženih podataka jer da nije u djelokrugu njegovih dužnosti zaduženje za vozila. Ovaj sud je prihvatio obranu okrivljenika, kada kaže da on u navedeno vrijeme nije bio odgovorna osoba u pravnoj osobi za davanje traženih podataka jer činjenica da je isti evidentiran u Sudskom registru kao osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe sama po sebi ne povlači prekršajnu odgovornost okrivljenika. U sudskom registru evidentirana je i I.M. također kao član Uprave, prema tome ni M.J., ni I.M. ne mogu biti odgovorni za navedeno djelo prekršaja već osoba kojoj je povjereno obavljanje tih poslova, dakle, osoba koja je ovlaštena za davanje takvih podataka. Prema članku 61. stavku 1. Prekršajnog zakona odgovorna osoba definirana je kao fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja pravne osobe. Ovlašteni je tužitelj prije izdavanja obaveznog prekršajnog naloga bio dužan zatražiti od okrivljene pravne osobe, koja je osoba odgovorna za navedeni dio poslova tj. odavanje podataka, a što je isti propustio učiniti. S obzirom na propust ovlaštenog tužitelja, a imajući u vidu navedeni Izvadak iz Sudskog registra ovaj sud nije utvrdio da bi se u ponašanju okrivljenika ostvarila obilježja djela prekršaja koji mu se stavlja na teret." Izvor: - presuda Općinskog suda u Splitu, Pp-8786/2022,11.listopada 2022. godine.

Slijedom svega navedenog predlaže se naslovnom sudu donijeti oslobađajuću presudu.

3. U toku dokaznog postupka ispitan je svjedok RM, viši inspektora rada, koji je iskazao da je bio u nadzoru Bistroa Filodrammatica te je zatražio od II- okrivljenika da mu na uvid da procjenu rizika za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničnom obliku što mu isti nije mogao predočiti, odnosno nije mu istu dao, niti u pisanom niti u elektroničnom obliku, a iz tog je zaključeno da ta procjena rizika nije dostupna ni radnicima na mjestu rada jer je on bio na mjestu rada gdje rade radnici koji su trebali imati procjenu rizika dostupnu. Odgovornu osobu je odredio prema Izvodu iz sudskog registra gdje je II-okrivljenik BM član uprave koji društvo zastupa samostalno i pojedinačno. On je u tom nadzoru usmenim rješenjem naredio okrivljenicima da izrade procjenu rizika u pisanom obliku i da je učine dostupnom radnicima, te je 25. veljače 2025. u njegov ured pristupio BM i dostavio mu je procjenu rizika u pisanom obliku koja da je izrađena u listopadu 2024. sa danom završetka izrade procjene rizika 28. listopada 2024. iz čega je zaključio da kako je i napisao u prekršajnom nalogu da okrivljenici nisu imali u toku njegovog nadzora izrađenu procjenu ni u pisanom ni u elektroničnom obliku, a niti je ista bila dostupna radnicima. Dodao je da procjenu rizika nije moguće izraditi u roku od 24 sata te da su okrivljenici istu imali na dan njegovog nadzora 28.10.2024. mogli su mu je predočiti no ponovio je nisu.

4. Izvršen je uvid i pročitan Izvod iz sudskog registra, pisana obrana, te punomoć za zastupanje.

5. Slijedom navedenog, razmotrivši optužni prijedlog, te cijeneći iskaz ispitanog svjedoka kao vjerodostojan i istinit, Sud je zaključio da okrivljenici nisu u vrijeme inspekcijskog nadzora imali propisanu procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koji odgovara postojećim rizicima rada i u vezi s radom, slijedom čega ista i nije bila dostupna radnicima na mjestu rada.

6. Sud kao otklon od prekršajne odgovornosti nije uzeo navod obrane da su okrivljenici imali u toku nadzora procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, jer da je isti izrađen tog dana. Iz službene zabilješke Službe za nadzor zaštite na radu, Državnog inspektorata utvrđeno je kako je na izrađenoj procjeni koju je drugo okrivljenik dostavio inspektoru, naveden kao dan završetka izrade dan nadzora 28. listopada 2024. U toku nadzora istog dana B nije bilo u poslovnom prostoru, isto je naknadno dostavljeno inspektoru, a navod obrane da u toku nadzora nije bilo odgovorne osobe koja da je trebala Procjenu dati inspektoru na uvid, nije od značaja, jer između ostalog svrha Procjene je da ista mora biti dostupna radnicima u toku rada, a kako je to propisano člankom 18. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu, što nije bila, a što je u toku nadzora uočio i sam inspektor.

7. Nadalje sud nije prihvatio obranu u dijelu u kojem navode da drugo okrivljena odgovorna osoba BM nije odgovoran za prekršaj za koji se tereti. Sud je uvidom u izvod iz sudskog registra utvrdio da je drugo okrivljenik jedini član uprave koji tvrtku zastupa pojedinačno i samostalno, iz čega proizlazi da je on jedini koji odgovara za zakonitost rada tvrtke, pa tako u ovom postupku za prekršaj za koji se tvrtka i on terete.

8.Stoga ih je sud proglasio krivima, međutim im u konkretnom slučaju nije izrekao kazne propisane Zakonom, već im je imajući u vidu dosadašnju nekažnjavanost za istovrsne prekršaje, da prekršajem nisu nastupile štetne posljedice i da su Procjenu rizika za život i zdravlje radnika i osoba na radu ishodili, ublažio kazne, primjenjujući odredbu članka 37. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona smatrajući da se s obzirom na postojanje olakotnih okolnosti svrha kažnjavanja može postići i blažim kaznama od propisanih i da će one dovoljno utjecati na okrivljenike da se ubuduće klone ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

9.Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.

U Opatiji, 11. svibnja 2026.

Sudac

Vesna Kišić,v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog suda na adresu Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Maršala Tita 4, 51410 Opatija, pozivom na gornji broj.

Dostaviti:

1. I. okr. pravnoj osobi,

2. II. okr. odgovornoj osobi,

3. Branitelju,

4. Tužitelju,

5. u spis.