Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-2940/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ZK, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točaka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Policijske I. postaje Rijeka, klasa: 211-07/23-5/23356, urbroj: 511-09-23-23-1 od 24. kolovoza 2023., nakon glavne i nejavne rasprave održane dana 08. svibnja 2026. godine u prisutnosti okrivljenice i odsutnosti tužitelja, dana 11. svibnja 2026. godine objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika

p r e s u d i o  j e

I Okrivljena ZK, kći Z i L rođ. G rođ. **.**.1966. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa],državljanka RH, primatelj invalidske mirovine, s mjesečnim primanjima od cca 289,00 eura , SSS, udana, majka 2 punoljetne djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana – prema vlastitoj izjavi, protiv koje se ne vodi drugi kazneni ili prekršajni postupak,

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

kriva je

što je

dana 02. kolovoza 2023. u 21:00 sati, u [adresa], u vidno alkoholiziranom stanju (izmjerena koncentracija alkohola u organizmu od 1,74 g/kg), počinila fizičko i psihičko nasilje u obitelji prema suprugu LK koji se nalazio u krevetu u svojoj sobi gdje je spavao, i to u trenutku kada je na upit LK je li je pila, okrivljenica je počela vikati i galamiti riječima: "Pa ti si pijan…“, na što joj je on odgovorio: „ista si svoja mater“ da bi nakon kraćeg vremena okrivljenica je ljutito došla do LK u sobu i primijenila fizičku silu na način da ga je udarila otvorenim dlanom po glavi u predjelu čela, nakon čega je LK u obrani uhvatio okrivljenicu za ruku i povukao je na krevet te ju pokušao smiriti, da bi se okrivljenica otrgnula iz njegovog naručja i izašla iz stana. Navedeno ponašanje okrivljenice je kod supruga LK izazvalo uznemirenost, osjećaj, straha i povredu dostojanstva.

dakle, počinila fizičko i psihičko nasilje u obitelji na način da je kod žrtve prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva

čime je počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. i 3. ZZNO-a,

pa se na temelju članka 22. stavka 1. ZZNO-a uz primjenu članka 38. stavka 2. točke 1. PZ-a

OSLOBAĐA OD KAZNE

II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. PZ okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,62 eura (četrdeset eura i šezdeset i dva centa) koje je dužna uplatiti u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko goranska, I. policijska postaja Rijeka dana 24. kolovoza 2023. godine podnijelo je sudu optužni prijedlog protiv okrivljenice radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanoga u izreci ove presude.

1.1. Od počinjenja prekršaja izmijenjen je ZZNO Zakonom o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 114/2022, 36/24) koji za optuženi prekršaj propisuje niže novčane kazne pa je sud primijenio kasniji zakon kao blaži.

2. Ročište na glavnu raspravu održano je dana 08. svibnja 2026. godine, a na njemu je okrivljenica navela da se za prekršaj koji joj se u ovom postupku stavlja na teret ne smatra krivom.

2.1. U svojoj obrani okrivljenica je navela kako su ona i suprug inače složni, a inkriminiranog dana je popila alkohola, a za njega ne zna što je pio. Sjedila je u kuhinji, a njezin suprug u spavaćoj sobi te je on cijelo vrijeme nešto pričao pa ga je ona pitala što to priča. Mislila je kako joj je suprug opsovao majku, a njezina majka je umrla samo mjesec i pol ranije. Tada mu je prišla te ga je prstima odgurnula po čelu, a on je nju uhvatio za ruke i bacio na krevet iako je bila friško operirana. Rukama joj je krenuo prema glavi te je ona mislila da će je početi daviti, što on nije učinio, ali je to navela policiji jer je bila ljuta. U odnosu na navod o udarcu otvorenim dlanom po glavi u predjelu čela, okrivljenica je sudu navela kako mu je dlan prislonila na čelo i odgurnula ga te ga samo upitala: „Zašto mi psuješ mater?". Sa suprugom se pomirila istoga dana te joj je on rekao da joj nije psovao majku, već joj je rekao: „Zašto nisi ista svoja majka", što se odnosilo na činjenicu da njezina majka nikada nije pila. Okrivljenica smatra kako nema problema s alkoholom i inače ne pije, a taj dan je iznimno popila pivu, te joj iz tog razloga nije potrebno liječenje od ovisnosti. Navela je kako nije bilo nasilja ni prije ni poslije ovog događaja.

2.2. U dokaznom postupku saslušan je svjedok - oštećenik (žrtva) LK, suprug okrivljenice, koji je prethodno upozoren na pravo da kao bračni drug okrivljenice nije dužan svjedočiti u smislu odredbe članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona i odredbe članka 285. Zakona o kaznenom postupku, te se odrekao blagodati nesvjedočenja i izjavio da u ovom postupku želi iskazivati.

2.3. Svjedok - oštećenik LK iskazao je sudu kako je udarac teška riječ i da to za njega ne predstavlja udarac, već da se radilo o odguravanju prstima ili dlanom, te da od tog navodnog udarca nije pao jer je sjedio na krevetu. Tome je prethodilo pitanje okrivljenice: „Zašto mi psuješ mater?", a on joj je odgovorio da joj nije psovao. Nakon odguravanja on je okrivljenicu povukao za ruku, a ona je legla ili pala na krevet pored njega — čega se ne sjeća pouzdano. Govorio joj je da se smiri i htio je pomilovati po glavi, ali je ona u dvije sekunde ustala i izašla iz stana. Ostao je sjediti na krevetu i plakao je jer mu je bilo žao radi cijele situacije, a nije on bio taj koji je zvao policiju. Iskazao je sudu kako ga supruga nikad prije, a ni poslije nije udarila, te da se ne sjeća da je prije pila. Čekao je okrivljenicu nakon ispitivanja kod policije, zagrlio je i rekli su da idu kući. Pomirili su se te je to bio izolirani slučaj. Zamolio je sud da se upiše kako on svoju suprugu voli, da bez nje ne bi mogao te da se ovo više nikada neće dogoditi. Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je svjedok izrazito emotivno iskazivao, plakao te bio izuzetno iskren i potresen cijelim događajem.

2.4. Zatim su u dokaznom postupku pročitani slijedeći dokazi: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 5 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 9-11 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 12 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 13-15 spisa), izvješće o uhićenju (list 18-19 spisa), službenu zabilješku (list 23 spisa), te izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenicu od 28. travnja 2026. (list 25-26 spisa).

2.5. Okrivljenica nije imala primjedbe na pročitane isprave niti daljnje dokazne prijedloge ili što navesti u završnoj riječi.

2.6. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 5 spisa) proizlazi da je okrivljenica ima koncentraciju alkohola u krvi od 1,74 g/kg.

2.7. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka (list 9-11 spisa), proizlazi da je žrtva odmah nakon događaja iskazivala na policiji da ga je nakon verbalne prepirke okrivljenica udarila otvorenim dlanom po čelu te da joj je on u obrani uhvatio ruku i povukao ju na krevet da bi ju smirio nakon čega se ona otrgnula iz naručja i izašla iz stana. U usporedbi sa svjedočenjem na glavnoj raspravi, svjedok je sudu pojasnio kakav je taj "udarac" dlanom bio te sud nije utvrdio da bi svjedok iskazivao značajno drugačije pred policijom i pred sudom.

2.8. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 12 spisa) proizlazi da je i žrtva imala u krvi koncentraciju alkohola od 0,44 g/kg.

2.9. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 13-15 spisa), proizlazi da je intervenciju policije zatražila okrivljenica navodeći da ju je suprug davio, a stan je bio uredan.

2.10. Iz službenu zabilješku (list 23 spisa), proizlazi kako je okrivljenica bila vidno alkoholizirana te se zbog toga nije mogla uzeti izjava o osumnjičeniku.

2.11. Iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenicu od 28. travnja 2026. (list 25-26 spisa) vidljivo je kako okrivljenica nije prekršajno kažnjavana.

2.12. Sud je također izvršio uvid u obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (listovi 21 i 22) na kojem je policijski službenik neposrednim opažanjem utvrdio kako se žrtvi LK jako tresu ruke prilikom davanja izjava. Time je sud utvrdio i da je žrtva bila uznemirena u trenutku počinjenja prekšaja.

3. Sud smatra dokazanim da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret.

3.1. Iz članka 10. točke 1. ZZNO-a slijedi kako je fizičko nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a iz točke 3. da je psihičko nasilje ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Iz članka 22. stavka 1. ZZNO-a slijedi da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

3.2. Na temelju provedenih dokaza, a osobito iskaza svjedoka-žrtve LK na glavnoj raspravi, sud utvrđuje da je dana 02. kolovoza 2023. između okrivljenice i njezinog supruga došlo do fizičkog i verbalnog sukoba. Svjedok-žrtva, unatoč tome što je relativizirao intenzitet fizičkog kontakta opirući se kvalifikaciji „udarac", u svojem je iskazu nedvosmisleno potvrdio da je fizički kontakt bio, opisujući ga kao odgurivanje dlanom ili prstima po čelu. Odgurivanje osobe fizičkom silom, bez obzira na intenzitet kojim je izvedeno i bez obzira na to je li nastupila tjelesna ozljeda, po svojoj naravi predstavlja primjenu fizičke sile u smislu članka 10. točke 1. ZZNO-a, koji ne traži nikakav prag intenziteta ni nastup tjelesnih posljedica kao pretpostavku za ostvarenje bića prekršaja.

3.3. Nadalje, iz iskaza svjedoka-žrtve i iz neposrednog opažanja suda tijekom glavne rasprave nedvosmisleno proizlazi da je okrivljenica vikanjem i galamom, te verbalnom razmjenom koja je suprugu bila uznemirujuća, pri čemu je usporedba s pokojnom majkom okrivljenice bila posebno emocionalno nabijenog konteksta, kod LK prouzročila uznemirenost u smislu članka 10. točke 3. ZZNO-a. Svjedok je na raspravi plakao i bio potresen cijelim događajem, što je sud neposredno opazio, a plakanje i emotivna potresenost neposredno vezana uz sam događaj pouzdani su pokazatelji uznemirenosti koja se zahtijeva za ostvarenje bića psihičkog nasilja. Točno je da svjedok nije eksplicitno izjavio da ga je okrivljenica uplašila u smislu straha od nje osobno, međutim biće prekršaja iz članka 10. točke 3. ZZNO-a ne zahtijeva strah od počinitelja, dovoljna je uznemirenost kao takva, koja je u ovom slučaju nesporno utvrđena.

3.4. Sud ocjenjuje iskaz svjedoka LK na glavnoj raspravi vjerodostojnim, imajući u vidu da je svjedok iskazivao izrazito emotivno i da po ocjeni suda nije imao motive za lažno svjedočenje ni u korist ni na štetu okrivljenice. Činjenica da je svjedok umanjio intenzitet fizičkog kontakta i da je izrazio ljubav prema okrivljenici ne čini ga nevjerodostojnim, naprotiv, upravo visok stupanj subjektivne osjećajnosti prema okrivljenici povećava vjerodostojnost dijela iskaza u kojemu ipak potvrđuje fizički kontakt i verbalnu razmjenu, budući da nema motiva taj dio izmišljati ili preuveličavati.

3.5. Na temelju svega navedenog, sud zaključuje da je okrivljenica dana 02. kolovoza 2023. primijenila fizičku silu prema suprugu LK u smislu članka 10. točke 1. ZZNO-a, te da je kod njega prouzročila uznemirenost u smislu članka 10. točke 3. ZZNO-a, čime je ostvarila sva obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 1. ZZNO-a.

3.6. Okrivljenica je stoga kriva za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba bila dužna i mogla biti svjesna da je njezino postupanje zabranjeno.

4. Nadalje, sud je razmatrao primjenu članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja, između ostalog, kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja (točka 1.), te kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu (točka 3.).

4.1. Sud je razmatrao primjenu točke 3. navedene odredbe, pomirenje s oštećenikom uz naknadu štete. Okrivljenica i svjedok-žrtva suglasno su iskazali kako su se pomirili istoga dana događaja, te da je njihov bračni odnos i dalje stabilan i skladan. Svjedok-žrtva je izrijekom zamolio sud da se unese na zapisnik kako voli svoju suprugu i da bez nje ne bi mogao. Međutim, uvjet iz članka 38. stavka 2. točke 3. PZ-a kumulativan je i zahtijeva i pomirenje i naknadu štete. Šteta nastala psihičkim nasiljem u obliku uznemirenosti i povrede dostojanstva, te šteta nastala primjenom fizičke sile prema žrtvi, po samoj svojoj naravi ne može biti otklonjena naknadnom radnjom počinitelja. Stoga, budući da kumulativni uvjet naknade štete nije i ne može biti ispunjen u predmetu ove naravi, primjena članka 38. stavka 2. točke 3. PZ-a nije moguća.

4.2. Sud je stoga razmatrao primjenu članka 38. stavka 2. točke 1. PZ-a, je li okrivljenicu na način koji čini njezino kažnjavanje nepotrebnim osobno pogodila posljedica prekršaja koji je počinila. Ocjenjujući ovo pitanje, sud uzima u obzir skup izvanrednih osobnih okolnosti koje su okrivljenicu pratile u trenutku počinjenja prekršaja i koje je nesporno potvrđena dokaznim postupkom. Okrivljenica je majku izgubila samo mjesec i pol prije opisanog događaja, što je period svježe i intenzivne žalosti koji je nedvojbeno utjecao na njezino emotivno stanje inkriminiranog dana, okrivljenica se u to vrijeme oporavljala od operativnog zahvata, što je dodatno opterećivalo njezino fizičko i psihičko stanje te je okrivljenica i primatelj invalidske mirovine u iznosu od cca 289,00 EUR mjesečno, dakle osoba otežanih imovinskih i zdravstvenih prilika. Događaj je za okrivljenicu imao ozbiljne neposredne procesne posljedice, uhićena je 02. kolovoza 2023. u 22:15 sati i zadržana do 03. kolovoza 2023. u 01:35 sati, a dana 04. kolovoza 2023. određena joj je mjera opreza u obliku zabrane približavanja suprugu u trajanju od osam dana, što je za osobu u emotivnoj krizi zbog nedavne smrti majke i u poslije operativnom stanju predstavljalo iznimno tegoban doživljaj. Iz iskaza oboje sudionika, kao i iz prekršajne evidencije, nesporno je da se radi o potpuno izoliranom, jednokratnom incidentu bez ikakvih prethodnih ni naknadnih epizoda nasilja u bračnoj zajednici. Naime, bračna zajednica okrivljenice i žrtve ostala je stabilna i složna, žrtva je eksplicitno izrazio ljubav prema okrivljenici i uvjerenje da se incident neće ponoviti.

4.3. Sud ocjenjuje da ukupnost navedenih okolnosti: tragedija nedavnog gubitka majke, poslije operativno stanje, otežane imovinske i zdravstvene prilike, ozbiljnost neposrednih procesnih posljedica koje je okrivljenica već pretrpjela, te potpuno izolirani karakter incidenta, u konkretnom slučaju dostiže razinu pri kojoj je kažnjavanje okrivljenice nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja iz članka 32. PZ-a. Svrha kažnjavanja uključuje kako specijalno preventivu svrhu tj. sprječavanje ponavljanja prekršaja, tako i generalno preventivu tj. jačanje svijesti o nedopustivosti nasilja u obitelji. Specijalno preventiva svrha je u ovom slučaju ostvarena već samim uhićenjem i određivanjem mjere opreza, uz proglašenje okrivljenice krivom ovom presudom. Generalno preventiva svrha ne zahtijeva nužno izricanje kazne u svakom predmetu, dovoljno je proglašenje krivom i evidentiranje prekršajne odgovornosti, koje ovom presudom nastaje i ulazi u prekršajnu evidenciju.

4.4. Sud je razmatrao i svrhu ZZNO-a iz članka 11. stavka 2. ZZNO-a, kojom je propisano da je svrha prekršajnopravnih sankcija zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja. U konkretnom slučaju sud utvrđuje da je zaštita žrtve osigurana, bračna zajednica je stabilna, žrtva ne traži zaštitu od okrivljenice, niti postoji bilo koji pokazatelj rizika od ponovnog nasilja. Stoga oslobođenje od kazne u konkretnim okolnostima nije u suprotnosti sa svrhom ZZNO-a.

4.5. Sud naglašava kako oslobođenje od kazne po ovoj osnovi ne umanjuje ozbiljnost počinjenog prekršaja ni utvrđenu odgovornost okrivljenice, proglašenje krivom ostaje na snazi. Oslobođenje od kazne je u smislu članka 38. stavka 2. PZ-a fakultativna ovlast suda, koja se primjenjuje iznimno, kada ukupne konkretne okolnosti to opravdavaju. Sud smatra da su takve iznimne okolnosti u ovom predmetu nesporno utvrđene.

5. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenice. Naime, održano je jedno ročište u prekršajnom postupku za koje trošak iznosi 30,00 eur te je naplaćen trošak alkotestiranja u iznosu od 10,62 eura.

6. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 11. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić, v.r.

Lejla Rašidkadić, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljena ZK, uz uplatnicu

3. žrtvi LK – po pravomoćnosti

4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti

5. u spis