REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

P-3408/2019-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj Stalna služba u Imotskom, po sucu Mariji Ćosić u pravnoj stvari tužiteljica: 1. BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , 2. ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obadvije zastupane po punomoćniku Borisu Rebiću odvjetniku u Imotskom, Ante Starčevića 14 a, protiv tuženika: 1. HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Delipetar odvjetnik iz Imotskog, A. Starčevića 14, 2. Republika Hrvatska, OIB:52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služna u Makarskoj, Ulica kralja Petra Krešimira IV. 2., radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave 18. ožujka 2026., objave dana 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su tužiteljice BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnice, svaka za po 1/10 nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica], koja sada nosi katastarsku oznaku kao č. zem. [katastarska čestica], u površini od 300 m2 od čega pod zgradom 132 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], prikazane na skici mjernika vještaka u spisu ovog suda broj P-2490/2019 od 09. srpnja 2019. g. točkama A-B-C- D i opisano crvenom linijom, koja skica čini sastavni dio ove presude, a koja će kao novoformirana nositi katastarsku oznaku kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

2. Ovlaštene su tužiteljice temeljem ove presude ishoditi uknjižbu svoga prava suvlasništva sukladno točci 1. ove presude na predmetnoj nekretnini opisanoj u točci 1. ove presude na svoje ime uz istodoban izbris zemljišnoknjižnih prava tužene Republike Hrvatske, a što su tuženici dužni trpjeti.

3. Dužna je tužena HC u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljicama u mirni i nesmetani suposjed predmetnu nekretninu, kao i ubuduće se suzdržati sličnog ili bilo kakvog uznemiravanja predmetnog suposjeda tužiteljica na predmetnoj nekretnini.

2.

4. Dužni su tuženici u roku od 15 dana solidarno nadoknaditi tužiteljicama parnični trošak."

II. Nalaže se tužiteljicama BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženoj HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u roku od 15 dana naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 4.062,50 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude (11.05.2026.) pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužiteljice u tužbi navode da je pred Općinskim sudom u Makarskoj Stalna služba u Imotskom u tijeku parnica koja se vodi pod poslovnim brojem P-2490/2019 po tužbi tužiteljice ovdje tužene pod 1 HC, protiv tužene pod 2 Republike Hrvatske radi utvrđenja prava vlasništva, te uknjižbe tog prava u zemljišnom knjizi, a u pogledu d. č. zem. [katastarska čestica] u površini 293 m2 od čega pod zgradom 132 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tužiteljice dalje ističu da predmetni tužbeni zahtjev HC se temelji na nasljedstvu iza smrti svojeg svekra sada pok. GC po rješenju o nasljeđivanju broj O-477/59 od 30. prosinca 1959. te iza smrti svog supruga LC po rješenju o nasljeđivanju broj O-411/05.

2.Tužiteljice navode da iza smrti GC je nasljednica i njegova supruga BC za 1/5 i da je ista Ugovorom o doživotnom uzdržavanju svu svoju imovinu pokretnu i nepokretnu ostavila tužiteljicama, odnosno svojim kćerima BC i ŠC, a da u vrijeme gradnje obiteljske kuće 80-ih godina prošlog stoljeća i pok. BC ud. GC je živjela u zajedničkom domaćinstvu sa svojim sinom LC, imala mirovinu, te sudjelovala u izgradnji predmetne kuće sukladno svom naslijeđenom suvlasničkom dijelu od najmanje 1/5 pa slijedom iznijetog tužiteljice polažu pravo vlasništva na predmetnoj utuženoj nekretnini svaka po 1/10 i to na nekretnini označenoj kao d. č. zem. [katastarska čestica] u površini od 300 m2 od čega pod zgradom 132 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i prikazano na skici vještaka Davora Bubala od 09. srpnja 2019. godine, označeno točkama A-B-C-D.

3.Tužena ad/1 u odgovoru na tužbu u cijelosti se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu s prijedlogom da se tužbeni zahtjev odbije. Tužena ad/1 navodi da pred ovim sudom je pokrenut postupak pod brojem P-2490/2019 u kojem postupku je tužiteljica HC tvrdila da je predmetna kuća i okućnica bila u vlasništvu pok. supruga LC (Perice) Rebića, te da su na tom zemljištu tužen i njen pok. suprug krajem 80-ih godina prošlog stoljeća sagradili obiteljsku kuću, a koja kuća i okućnica je danas u vlasništvu HC i to iz razloga jer su njezina djeca u ostavinskom postupku iza smrti BCN svoje nasljedničke dijelove ustupili svojoj majci HC.

4.Tužena ad/1 dodaje da je 1981. godine stupila u brak sa LC u kojem braku su sagradili novu kuću, a u koju su uselili krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, a koju kuću su isključivo gradili svojim materijalnim sredstvima (kupnjom

3.

građevinskog materijala, te angažiranjem radnika), a da je sve to bilo poznato BC, majci pok. LC, te je svom sinu dobrovoljno ustupila svoj dio zemljišta u omjeru 1/5 na kojem zemljištu je sagrađena obiteljska kuća, a da pok. BC nije sudjelovala niti materijalnim sredstvima niti radom u izgradnji obiteljske kuće, već se isključivo uzdržavala od svoje mirovine koja je bila niska.

5.Tužena ad/2 u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu s prijedlogom da se u cijelosti odbije kao neosnovan jer iz navoda u tužbi i priloženih dokaza se ne dokazuje pravni osnov stjecanja vlasništva.

6.Sud je u dokaznom postupku pročitao Ugovor o doživotnom uzdržavanju (str.3), pročitao rješenje o nasljeđivanju iza pok. BC broj O-8441/15 od 07. ožujka 2016. (str.4), pročitao obavijest o mirovinskim primanjima (str18 i 19), izvršio uvid u spis P-2490/2019, izvršio uvid u vjenčani list (str.35), pročitao rješenje o izvedenom stanju od 20. ožujka 2017. (str.36 do 38), pročitao izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (str.45 do 50), pročitao presude broj P-91/03 i Gž-620/12, pročitao posjedovni list broj 2558 i 497 K. O. [katastarska općina] (str.64 do 67), saslušao svjedoke ZC pok. B, RC pok. Ivana, ĆC pok. B, saslušao tužiteljicu ad/1 BC, ad/2 ŠC, tuženu ad/1 HC kao parnične stranke, saslušao svjedoka CC pok. PC, KC pok. Š, ŽC pok. H, izvršio uvid u skicu vještaka Davora Bubala od 16. rujna 2025. (str.134), saslušao svjedoke EC. G, NC pok. GC, UC, SC pok. PC, izvršio uvid u fotografije (str.155 i 156), pročitao izjavu HC od 05. lipnja 2017., pročitao podnesak tužiteljice BC HEP-u od 20. listopada 2017. i od 20. ožujka 2018., pročitao odgovor HEP-a od 22. ožujka 2018. (str.163 do 168), pročitao e-mail poruku (str. 169) i saslušao svjedoka PC pok. L.

7.Predmet spora je zahtjev tužiteljica BC i ŠC da se utvrde suvlasnice i to svaka za 1/10 nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica], koja sada nosi katastarsku oznaku kao č. zem. [katastarska čestica], u površini od 300 m2 od čega pod zgradom 132 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koje traženje temelje na zaključenom Ugovoru o doživotnom uzdržavanju sa majkom BC dana 06. ožujka 2012. godine.

8.Uvidom u Ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je ovjeren pod brojem R2-68/2012 od strane Općinskog suda u Imotskom dana 06. ožujka 2012. g. u kojem Ugovoru i to u točci 2. su točno navedene nekretnine označene kao č. zem lje, s koje je pok. BC naslijedila po rješenju o nasljeđivanju broj O-477/59 od 30. prosinca 1959. i to za 1/5 iza smrti svog supruga AC pok. PC a u kojem Ugovoru nije navedena nekretnina koja je označena kao d. č. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

9.Iz rješenja o nasljeđivanju broj O-8441/15 od 07. ožujka 2016. navedeno je da se neće provoditi ostavinska rasprava i to iz razloga jer su nasljednice BC i ŠC javnom bilježniku predočile Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 06.ožujka 2012. godine, već je u rješenju navedeno samo potraživanje prema HZMIO a s osnova neisplaćene mirovine.

4.

10.Iz gore navedenog sud izvodi zaključak da je pokojna BC već za života usmeno darovala 1/5 predmetne nekretnine svom sinu JC.

11.Sud je na okolnosti da bi pokojna BC ud. GC sudjelovala u izgradnji predmetne kuće koja je položena na d. č. zem. [katastarska čestica] u površini od 300 m2 od čega pod zgradom 132 m2 sukladno svom suvlasničkom dijelu od najmanje 1/5 saslušao stranke, te svjedoke koji su predloženi od strane tužiteljica i od strane tužene ad/1.

12.Tužiteljica ad/1 BC u svom iskazu navodi da se udala 1972. godine i da se preselila živjeti na udaljenosti od dva kilometra, a da su u to vrijeme njezina majka i brat sa obitelji živjeli u staroj kući međutim da joj nije poznato kada se započela izgradnja nove kuće jer je baš u to vrijeme i njezina obitelj započela izgradnju kuće, niti joj je poznato kada je obiteljska kuća dovršena , ali joj je poznato da se njezina majka preselila u novu kuću u kojoj je imala svoju sobu. Tužiteljica ističe da je majka imala primanja koja je ostvarivala od prodaje mlijeka i sira, obrađivanja vinograda, sađenja povrća a osim toga da je čuvala djecu svog pokojnog sina LC i da je primala mirovinu, pa pretpostavlja da je imala neku i ušteđevinu, međutim da joj nije poznato da bi kupovala neki građevinski materijal ili plaćala radnike.

13.Tužiteljica ad/2 ŠC u svom iskazu navodi da joj nije poznato kada je pokojni brat započeo izgradnju kuće ali da joj je poznato da je majka imala kravu i da je pomagala obitelji pokojnog brata, također da je radila u polju i pomagala mještanima.

14.Tužena ad/1 HC u svom iskazu navodi da se udala za Bogdana Rebića 1981. godine i da su u mjesecu ožujku 1981. godine započeli izgradnju kuće u koju su uselili 1990. godine a da su do tada živjeli sa svojom obitelji u staroj kući zajedno sa BCmajkom njezina supruga. Tužena ad/1 u odnosu na izgradnju obiteljske kuće navodi da ona i njezin suprug su je gradili isključivo svojim sredstvima, te radom prijatelja i rodbine, a da njezina svekrva BC je imala mirovinu negdje oko 1.200,00 kuna i da je 2001. godine dobila i naknadu za uzdržavanje u iznosu od 400,00 kuna, a da je i dalje ostala živjeti u staroj kući i mirovinu isključivo koristila za svoje potrebe i da su bili u dobrim odnosima s njom. Tužena ad/1 potvrđuje da je pokojna BC pomagala u obiteljskim poslovima , a u odnosu na 1/5 nekretnine-zemljišta na kojem je sagrađena obiteljska kuća tužena navodi da početkom izgradnje obiteljske kuće, a to je 1981. godina, pokojna BC je tu 1/5 darovala usmeno svom sinu LC i da su kuću radili ona i njezin suprug za svoju obitelj i da pokojna BC nije financijski niti svojim radom sudjelovala u izgradnji.

15.Svjedok ZC u svom iskazu navodi da je radio na obiteljskoj kući pok. LC i njegove supruge HC i da je obiteljsku kuću radio na nekretnini koja je bila u njegovom vlasništvu koju nekretninu je naslijedio iza smrti svog oca GC i da mu je sve radove koje je poduzimao na obiteljskoj kući plaćao pokojni suprug HC. Svjedok također navodi da je pok. BC živjela u zajedničkom domaćinstvu sa sinom Z i nevjestom HC i da je primala mirovinu pa i socijalnu pomoć.

16.Svjedok RC u svom iskazu navodi da je obavljao građevinske radove za pok. LC te da mu je on te radove i platio.

5.

17.Svjedok ĆC u svom iskazu navodi da mu je rođak pok. LC i da je istom pomagao u izgradnji obiteljske kuće i to kada su bili veći zahvati ( salijevanje ploče i gradnja blokovima) a da je sve to radio dobrovoljno.

18.Svjedok CCsuprug tužiteljice ad/1 u svom iskazu navodi da se obiteljska kuća LC počela raditi 1980. i da su u istu uselili 1990. a da je majka BC bila stup kuće i nositelj stanarskog prava, da je primala mirovinu i zaštitni dodatak i da je sve to davala za izgradnju obiteljske kuće a da se bez nje ništa nije moglo, a da je tada imala 60 godina, a obiteljska kuća je rađena za pok. LC i za njegovu majku BC a koja saznanja baš crpi od njih.

19. KC u svom iskazu navodi da je obavljao određene građevinske radove, a da za svoj rad nije ništa naplatio jer mu je HC rodica, i da mu nije poznato da li je pok. BC obavljala bilo kakve radove a da se kuća radila isključivo za HC i njenog pok. supruga LC.

20.Svjedok ŽC navodi da mu nije poznato tko je financirao izgradnju obiteljske kuće, ali mu je poznato da su svi živjeli u staroj kući, a kada je dolazio za božićne blagdane u novu kuću zatekao bi i BC s tim da nije primijetio da su postojali neki loši odnosi.

21.Svjedokinja EC u iskazu navodi da novu kuću su radili HC i pok. LC i da joj je poznato da je pok. BC imala malu mirovinu i da je primala socijalnu pomoć a nakon što je sagrađena nova obiteljska kuća BC je ostala živjeti u staroj kući.

22.Svjedok NC u svom iskazu navodi da se HC udala 1980-ih godina i da je tada živjela u staroj kući a da KC ujak tužene ad/1 koji je bio zidar istoj obzidao blokovima čitav kat. Svjedok dodaje da je pok. LC radio u Vodogradnji pa je bio u mogućnosti uzimati građevinski materijal na otplatu, i da mu je poznato da je HC prije udaje radila u Njemačkoj. U odnosu na pok. BC svjedok je iskazao da ista nije obavljala nikakve građevinske radove, već bi je viđao najviše kako čuva djecu a da on za svoj rad nije uzimao nikakvu naknadu.

23. UC u svom iskazu navodi da je dva do tri dana pomagao LC i to u zidanju pregradnih zidova i bez naknade a isključivo kako bi pomogao LC koji je također njemu pomagao u građevinskim radovima.

24. OC u svom iskazu navodi da je bio prijatelj sa pokojnim LC jer su zajedno radili u Vodogradnji i da je istom pomagao na način da mu je stavio kompletnu električnu instalaciju a za taj rad nije ništa naplatio, te da mu nije poznato da bi BC u izgradnji kuće sudjelovala financijski, niti fizički.

25.Naime, u konkretnom slučaju tužiteljice traže utvrđenje prava suvlasništva i to svaka za po 1/10 nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica], koja sada nosi katastarsku oznaku kao č. zem. [katastarska čestica], u površini od 300 m2 od čega pod zgradom 132 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], prikazane na skici mjernika vještaka u spisu ovog suda broj P-2490/2019 od 09. srpnja 2019. g. točkama A-B-C-D i opisano crvenom linijom, koja skica čini sastavni dio ove presude, a koja će kao

6.

novoformirana nositi katastarsku oznaku kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću i okućnicu.

26.Prije svega valja istaći da se stjecanje, promjene i prestanak stvarnih prava prosuđuju prema pravnim pravilima koji su bili na snazi u vrijeme stjecanja, promjene ili prestanka tih prava (članak 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugi stvarnim pravima "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17).

27.U vrijeme gradnje na snazi je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, dalje u tekstu: ZOVO) koji odredbama članka 24., članka 25. i članka 26. propisuje stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, tako što učinke navedene izgradnje razlikuje s obzirom na poštenje ili nepoštenje graditelja i vlasnika zemljišta: graditelj pošten, vlasnik nepošten - članak 24., graditelj nepošten, vlasnik pošten - članak 25. i graditelj pošten, vlasnik pošten - članak 26. ZOVO-a.

28.Dakle, tužiteljice svoj zahtjev za utvrđenje vlasništva temelje na odredbi članka 25. ZOVO-a, u kojem je propisano ako je graditelj znao da radi na tuđem zemljištu ili ako to nije znao a vlasnik se tome odmah usprotivio, vlasnik zemljišta može tražiti da mu pripadne pravo vlasništva na građevinskom objektu ili da graditelj poruši građevinski objekt i vrati mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta.

29.Međutim, ovaj sud iz svih izvedenih dokaza nesporno izvodi zaključak da je pokojna BC, već prije početka gradnje obiteljske kuće svog sina pokojnog LC i nevjeste HC (tužene ad/1), usmeno darovala predmetnu nekretninu te ih uvela u posjed. Sve navedeno proizlazi i iz zaključenog Ugovora o doživotnom uzdržavanju u kojem Ugovoru nije navedena predmetna čestica zemlje niti je ta nekretnina bila predmet ostavinske rasprave iza smrti BC . Većina saslušanih svjedoka su naveli da pokojna BC nije fizički pomagala u izgradnji kuće već da je radila uobičajene poslove, niti da je nakon izgradnje obiteljske kuće preselila u istu, već da je i dalje nastavila živjeti u staroj kući. U odnosu na financijsko pomaganje nesporno je da je pokojna BC primala malu mirovinu pa je zbog toga i primala socijalnu pomoć i zaštitni dodatak, pa se izvodi zaključak da nije niti mogla financijski pomagati. Iz gore navedenog izvodi se zaključak da su pokojni LC i njegova supruga HC bili pošteni graditelji.

30.U slučaju da bi tužena ad/1 i njezin pokojni suprug bili nepošteni graditelji što tvrde tužiteljice došlo bi do primjene odredbe članka 25. ZOVO koja propisuje pravne učinke gradnje o nepoštenom graditelju na zemljištu poštenog vlasnika i propisuju da pošteni vlasnik u tom slučaju može zahtijevati od nepoštenog graditelja rušenje zgrade i povrat nekretnine u prijašnje stanje, ili da njemu pripadne pravo vlasništva na zgradi, uz nadoknadu graditelju vrijednosti izgrađenog objekta, ili da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta, s tim što tako pravo izbora može ostvariti najkasnije u roku tri godine od dana završetka izgradnje građevinskog objekta, a nakon proteka tog roka može zahtijevati samo isplatu prometne cijene zemljišta (članak 25. stavak 5. ZOVO).

7.

31.Kako je nesporno da su u obiteljsku kuću koja je opisana u točci 1. I. izreke HC i njezin pokojni suprug LC uselili 1990.godine, a da je pokojna BC umrla **.**.2015. i da u tom razdoblju nije zatražila rušenje zgrade, povrat nekretnine u prijašnje stanje, niti pravo vlasništva na zgradi.

32.Dakle navedenom odredbom je određen prekluzivni rok od tri godine u kojem vlasnik zemljišta ima pravo izbora iz st. 1. tog članka. U tom roku vlasnik zemljišta još uvijek ima mogućnost tražiti da njemu pripadne pravo vlasništva izgrađenog objekta, pa graditelj još uvijek nije stekao vlasništvo objekta koje je izgradio na tuđem zemljištu. Protekom roka od tri godine vlasnik gubi pravo izbora i tada, jer je graditelj postao vlasnik izgrađenog objekta i zemljišta ispod tog objekta odnosno zemljišta koje služi redovitoj upotrebi tog objekta. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud u svojoj odluci Rev x 240/08 od 3. veljače 2009.

33.S obzirom na nesporno vrijeme izgradnje objekta tužene ad/1, kao i činjenicu da pokojna BC nije koristila pravo izbora iz članka 25. stavak 1 u vezi s stavkom 5 ZOVO-a, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

34.Temeljem čl. 154. i 155. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22.,155/23 u daljnjem tekstu ZPP ) ovaj sud je obvezao solidarno tužiteljice da nadoknade tuženoj ad/1 troškove parničnog postupka i to: za sastav odgovora na tužbu 100 bodova temeljem tarifnog broja 8 točka 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (N.N.142/12., 103/14. i 107/15. u daljnjem tekstu Tarifa), za sastav podnesaka od 30. 12. 2025. i 19. 02. 2026. po 100 bodova temeljem tarifnog broja 8 točka 1 citirane Tarife, za pristup punomoćnika tužene ad/1 na ročišta dana 25.09.2020., 27.10.2020., 21.06.2023., 13.09.2023., 06.06.2024., 03.12.2024., 18.02.2025., 08.04.2025., 09.06.2025., 11.11.2025., 08.01.2026., 11.02.2026., 18.03.2026. po 100 bodova temeljem tarifnog broja 9 točka 1 citirane Tarife, za pristup punomoćnika tužene ad/1 na ročište dana 10.02.2025.g. 25 bodova temeljem tarifnog broja 9 točka 5 citirane Tarife, što ukupno iznosi 1625 bodova, što pomnoženo sa 2,00 EUR-a daje iznos od 3.250,00 eura i što pomnoženo sa PDV-om daje dosuđeni iznos od 4.062,50 eura.

U Imotskom 11. svibnja 2026.

S u d a c

Marija Ćosić

8.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana na Županijski sud, a putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužiteljica Boris Rebić, odvjetnik u Imotskom,

- pun. tužene ad/1 Ivan Delipetar, odvjetnik u Imotskom,

- ODO u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, Ulica kralja Petra Krešimira IV. 2 .