Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Broj: Pp-1226/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Mateje Mihačić kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Garac d.o.o. iz Osijeka kao pravne osobe i okrivljenika AG kao odgovorne osobe u pravnoj osobi koje zastupa odvjetnik Pero Jurić, zbog prekršaja iz čl.229.st.1.t.3. i st.2. Zakona o radu (NN, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), čl.172.st.2.t.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, brojevi:157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21 ) i čl.150.st.1.t.3. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, brojevi: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23) u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijeka, klasa: UP/116-02/25-01/153, urbroj: 443-02-01-25-02 od 28. ožujka 2025., nakon glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti okrivljenika i branitelja, a u odsutnosti predstavnika tužitelja te odluke javno objavljene 11. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.182.t.3. Prekršajnog zakona

okrivljena pravna osoba GARAC d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 84944508064, koju zastupa EG kao direktor, predmet poslovanja: najam poslovnih prostora, posluje s dobitkom u iznosu od 50.000,00 eura, 4 ili 5 zaposlenika, prekršajno nekažnjavana,

okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i E, rođene S, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju prometni tehničar, oženjen, otac troje djece, zaposlen u vlastitoj firmi, plaća oko 1.500,00 eura, vlasnik kuće, neodlikovan, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi

o s l o b a đ a j u  s e  o d  o p t u ž b e

a) jer da okrivljenici dana 13. ožujka 2025. u Osijeku u slučaju kada ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku, nisu radniku SG OIB [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.1968., izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, što su bili u obvezi prema odredbi članka 14. stavak 3. Zakona o radu . Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je kod poslodavca GARAC d.o.o. Osijek dana 13. ožujka 2025. u 09,00 sati na poslovima iskopa i rezanja željeza, odnosno željeznih šipki na privremenom gradilištu GARCOS u [adresa] započeo s radom radnik SG, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1968. Navedene poslove imenovani radnik obavljao je sredstvima poslodavca, u ime i za račun poslodavca i po nalogu poslodavca. Nadalje, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da poslodavac nije s radnikom SG (OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1968.), dana 13. ožujka 2025. prije početka njegova rada u 09,00 sati sklopio ugovor o radu u pisanom obliku niti mu je dana 13. ožujka 2025. prije početka rada u 09:00 sati izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Dakle, poslodavac u slušaju kada ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku prije početka rada nije radniku izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,

time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.14.st.3., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.3. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.14.st.3., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.3. i st. 2. Zakona o radu

b) jer da okrivljenici u Osijeku dana 13. ožujka 2025. nisu podatke o početku osiguranja za osiguranika SG, OIB [osobni identifikacijski broj] dostavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prema odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju. Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da poslodavac nije prijavio podatke o početku osiguranja za osiguranika radnika SG, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1968. nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije dana 13. ožujka 2025. prije njegova početka rada s prvim danom početka rada,

time bi pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.112.st.1.t.2., a kažnjiv po čl.172.st.2.t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.112.st.1.t.2., a kažnjiv po čl.172.st.2.t.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

c) jer da okrivljenici nisu u Osijeku, u propisanom roku najkasnije dana 21. ožujka 2025. dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje prema odredbi članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranja. Poslodavac Hrvatskom zavodu zdravstveno osiguranje nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnika SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1968. u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Dakle, osiguranja u ovom slučaju početka rada njegova rada dana 13. ožujka 2025. u 09,00 sati, a bio je opisano dužan učiniti do 21. ožujka 2025.,

time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.120.st.4., a kažnjiv po čl.150.st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.120.st.4., a kažnjiv po čl.150.st.1. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

II. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. t.2. do t.5. i t.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika, broj gore navedeni, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, a raspravni sud je proveo redovan postupak.

2. Drugookrivljenik EG, ujedno i predstavnik okrivljene pravne osobe porekao je krivnju za prekršaje stavljene na teret okrivljenicima navodeći u obrani kako smatra da nisu počinili prekršaje. Nadalje je naveo kako SG, koji se navodi u optužnom prijedlogu, nikad nije bio radnik pravne osobe Garac d.o.o. U vrijeme iz optužbe imali su veliki štetni događaj, odnosno izgorio im je u požaru poslovni objekt, te je trebalo sanirati štetu. SG je došao do njega i pitao može li skupiti sekundarne sirovine, staro željezo, što mu je on dozvolio, dodajući da mu je rekao da mora doći u radno vrijeme kad su on i njegovi radnici u poslovnom prostoru jer se zbog sigurnosti nije smio zadržavati tamo mimo radnog vremena, a i morao je angažirati zaštitarsku službu da čuva objekt poslije radnog vremena. Zbog svega navedenog smatra kako SG nje bio dužan izdati potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu jer ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku niti ga u zakonskim rokovima prijaviti tijelima obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Imenovani nije radio u ime i za račun pravne osobe, nije mu isplaćivao plaću, a on je imao zaradu od prodaje sekundarnih sirovina koje mu je prepustio. Kada je SG nazvao susjedom mislio je to u smislu da je istog poznavao iz ugo. objekta benzinske crpke Petrol koja se nalazi u neposrednoj blizini njihovog poslovnog objekta na osječkoj obilaznici. Također je naveo kako SG nije koristio sredstva rada pravne osobe u smislu alata, oruđa, strojeva, već je isključivo skupljao staro željezo ručno. Naveo je i da je još nekim osobama, ne samo SG, dozvolio da skupljaju i odnesu staro željezo s opožarenog poslovnog objekta, a uglavnom se radilo o ljudima romske nacionalnosti.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao u svojstvu svjedoka SG te je pročitao i izvršio uvid u: potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 24. ožujka 2026., zapisnik o inspekcijskom nadzoru DI, PU Osijek od 13. ožujka 2025., ispis HZMO od 13. ožujka 2025- radnici prijavljeni kod Garac d.o.o. stanje na dan obrade u bazama HZMO (stranica spisa 13), zapisnik o inspekcijskom nadzoru DI, PU Osijek od **.**.2025., SG Državni inspektorat, inspekcija rada, radnopravni status prema podacima HZMO-a (stranica spisa 19-21), zapisnik Upravnog suda u Osijeku od 28. travnja 2026., poslovni broj: Us I-326/2025-7- objava nepravomoćne presude kojim se poništava rješenje Državnog inspektorata, PU Osijek, klasa: UP/1-116-01/25-02/153, urbroj: 443-02-01-25-01 od 27. ožujka 2025., rješenje DI, PU Osijek, klasa: UP/1-116-01/25-02/153, urbroj: 443- 02-01-25-01 od 27. ožujka 2025.

4. Svjedok SG u iskazu je naveo kako nikad nije bio u radnom odnosu u Garac d.o.o. pravnoj osobi, već poznaje iz viđenja drugookrivljenika te je istog pitao nakon što je poslovni objekt izgorio, može li odvesti staro željezo iz izgorenog objekta, što mu je on dozvolio. Nije bilo ugovoreno da će kod njega raditi, biti u radnom odnosu niti da će mu dati ikakve novce za to, odnosno plaću ili naknadu u obliku novca, već je samo inzistirao da dođe u radno vrijeme jer je policija čuvala objekt. Za odvoz starog željeza, prilikom rada koristio je isključivo svoj alat, fleksericu i bušilicu, a nakon toga odvezao je staro željezo u pravnu osobu Kairos i za to dobio novčanu naknadu, s čim okrivljenici nemaju nikakve veze. Naveo je da je inače umirovljenik, J i ima mirovinu. Bio je na mjestu događaja 13. ožujka 2025. i kada su mu dvije nepoznate gospođe pristupale, bio je sagnut, odnosno kleknuo je i u tom trenutku vršio otkopavanje jednog većeg komada željeza. Inspektorica je tražila od njega da joj kaže ime, pokazala je službenu značku i otišla kod direktora firme. Inspektorica ga nije ništa pitala vezano za njegovu prisutnost na mjestu događaja, osim ovog što je naveo. Isto tako, naveo je da nije nikad ispitan u svojstvu svjedoka od strane inspekcije rada vezano za događaj iz optužbe, osim što je bio u Upravnom sudu u Osijeku kao svjedok.

5. Iz rješenja DI, PU Osijek, klasa: UP/1-116-01/25-02/153, urbroj: 443-02-01- 25-01 od 27. ožujka 2025. razvidno je da se poslodavcu Garac d.o.o. nalaže da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika SG podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje na puno radno vrijeme počevši od 13. ožujka 2025.

6. Iz zapisnika Upravnog suda u Osijeku od 28. travnja 2026., poslovni broj: Us I-326/2025-7- razvidno je da je imenovani sud objavio nepravomoćnu presudu pod isti poslovnim brojem kojom se poništava rješenje Državnog inspektorata RH, PU Osijek, klasa: UP/1-116-01/25-02/153, urbroj: 443-02-01-25-01 od 27. ožujka 2025.

7. Branitelj je u završnom govoru naveo kako smatra da u ovom postupku ni na koji način nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaje za koje ih se tereti, dodajući da je iz svih provedenih dokaza potpuno jasno da je SG radio samostalno, za svoj račun i svojim alatima, odnosno svojim sredstvima za rad. II. okrivljeni, ujedno i predstavnik I. okrivljene pravne osobe u cijelosti se priklonio završnom govoru svog branitelja i nije imao ništa za dodati.

8. Optužnim prijedlogom okrivljenicima se stavlja na teret da su počinili prekršaje time što SG kao radniku nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu te ga nisu prijavili na obvezno osiguranje u zakonskim rokovima. Međutim, nakon provedenog dokaznog postupka i slobodnom ocjenom svih izvedenih dokaza u smislu odredbe iz čl.88.st.1. Prekršajnog zakona ovaj sud nije našao dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

9. Obveza izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu kao i obveza prijave radnika na obvezna osiguranja, pravne su obveze koje nastaju isključivo ako je između stranaka zasnovan radni odnos. Bez prethodnog utvrđenja da je radni odnos stvarno postojao nije moguće zaključiti ni da su okrivljenici bili dužni postupiti na način kako im se to optužnim prijedlogom stavlja na teret. Dakle, postojanje radnog odnosa između okrivljenika i SG predstavlja konstitutivnu pretpostavku, odnosno biće prekršaja.

10. Svjedok SG, iskaz kojeg je sud ocijenio uvjerljivim i logičnim, na sudskom ročištu je izričito porekao da je ikada radio za okrivljenike. Naveo je da se na opožarenom gradilištu u vlasništvu okrivljenika zatekao radi iskopavanja i prikupljanja starog željeza za vlastite potrebe, da pritom nije koristio sredstva rada okrivljenika i da nije postupao u njihovo ime niti prema njihovim uputama. Ovaj iskaz sud ocjenjuje kao relevantan i neosporeni dokaz koji izravno negira konstitutivnu pretpostavku prekršaja. Pritom valja naglasiti da je SG osoba koja bi u tipičnoj situaciji imala prirodni interes potvrditi postojanje radnog odnosa radi eventualnog ostvarivanja prava iz radnog odnosa, no on upravo suprotno, izričito poriče navedeno, što iskazu daje posebnu dokaznu težinu.

11. Tužitelj je kao osnovu optužnog prijedloga iznio inspekcijski nalaz inspektorice rada koja je zatekla SG na gradilištu okrivljenika. Međutim, sama činjenica zaticanja neke osobe na nekretnini ili gradilištu određenog subjekta ne dokazuje i ne može dokazati postojanje radnog odnosa između te osobe i vlasnika nekretnine. Puka fizička prisutnost nije pravno dovoljna da se zaključi o podređenosti, upućivanju naloga i nadzoru koji su bitna obilježja radnog odnosa. Uz to, inspektorica rada u inspekcijskom postupku nije ispitala SG na zapisnik u svojstvu svjedoka, čime je dokazna osnova optužnog prijedloga ostala bez neposrednog i izravnog iskaza osobe za koju se tvrdi da je bila u radnom odnosu. Inspekcijski nalaz koji se ne temelji na iskazu navodnog radnika, već isključivo na opažanju inspektora ne može sam za sebe biti dostatan dokaz za utvrđenje odlučnih činjenica prekršaja.

12. Sud je izvršio uvid u objavu nepravomoćne presude Upravnog suda pod navedenim brojem kojom je poništeno rješenje Državnog inspektorata kojim je okrivljenicima bio naložen upis SG u evidenciju mirovinskog osiguranja. Predmetno rješenje inspektorata počivalo je na istom činjeničnom supstratu kao i optužni prijedlog, na tvrdnji o postojanju radnog odnosa između okrivljenika i svjedoka SG. Poništenjem tog rješenja Upravni sud je zaključio da navedena činjenična osnova nije dostatno utvrđena niti dokazana. Iako ovaj sud formalno nije vezan navedenom presudom, ista u cijelosti potvrđuje dokaznu ocjenu do koje je ovaj sud došao slobodnom ocjenom izvedenih dokaza, a istovremeno govori o tome da ni u upravnom postupku tužitelj nije uspio dokazati radni odnos koji je osnova optužbe.

13. Sukladno odredbi iz čl.84. Prekršajnog zakona svaka je osoba nedužna dok joj se pravomoćnom odlukom ne utvrdi krivnja. Teret dokazivanja u prekršajnom postupku počiva isključivo na tužitelju. U ovom predmetu tužitelj je bio pasivan, nije se odazvao na sudsko ročište iako je uredno primio poziv, nije ponudio niti jedan neposredni, izravni ili materijalni dokaz o tome da je SG bio u radnom odnosu s okrivljenicima, da im je bio podređen, da je radio po njihovim uputama u određeno radno vrijeme, njihovim sredstvima rada i u njihovo ime. Nasuprot tome jedina osoba koja je o tome imala neposredno znanje, sam SG, negirala je svaku radnopravnu vezu s okrivljenicima. U takvim okolnostima dvojba o odlučnoj činjenici je li radni odnos ikada postojao može se riješiti isključivo u korist okrivljenika u smislu temeljnog procesnog načela in dubio pro reo, sukladno odredbi iz čl.82.st.3. Prekršajnog zakona, a u svezi s čl.3.st.3. Zakona o kaznenom postupku. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju odredbe iz čl.182.t.3 Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe budući da nije dokazano da su počinili djela prekršaja koja im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

14. Odluka o troškovima temelji se na čl.140. i čl.138.st.2. t.2. do 5. i t.7. Prekršajnog zakona.

U Osijeku 11. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Mateja Mihačić

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. Okrivljenicima,

2. Branitelju,

3. Tužitelju,

4. Arhiv.