REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Đ 5

Poslovni broj: Us I-438/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužiteljice ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/99,URBROJ: 531- 03-25-2 od 4. ožujka 2024. i rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenja i gradnju Pula-Pola KLASA: UP/I-361-05/18- 06/1762, URBROJ: 2163-18-06/9-24-7 od 12. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenja i gradnju Pula-Pola KLASA: UP/I-361-05/18-06/1762, URBROJ: 2163-18-06/9-24-7 od 12. siječnja 2024. odbijen je zahtjev ĐB, ovdje tužiteljice, za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu manje zahtjevnu zgradu stambene namjene na k. č. br. [katastarska čestica] Valtura, iz razloga što je utvrđeno što zgrada nije vidljiva na ortofoto karti DOF5/2011, a niti je evidentirana u katastarskom operatu do 21. lipnja 2011. ili vidljiva na drugoj mjerodavnoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave, odnosno da prikaz zgrade na snimci izvedenog stanja ne odgovara prikazu na ortofoto karti DOF5/2011. Prvostupanjsko tijelo obrazlaže da je na ortofoto karti DOF5/2011 vidljiva siva zgrada pravokutnog oblika koja projicira sjenu što upućuje na to da se ne radi samo o temeljnoj ploči, ali da iz okolnosti da su na ortofotokarti iz 2014.-2016. vidljivi temelji i zidovi buduće zgrade, bez krovne konstrukcije, proizlazi da je zgrada vidljiva na DOF5/2011 srušena te na njenom mjestu dograđena zgrada čije se ozakonjenje traži, koja je tek na DOF5/2018 vidljiva u skladu sa stanjem prikazanim u snimci. Dodaje da i iz fotodokumentacije sačinjene prilikom provođenja očevida u postupku izdavanja uporabne dozvole za građevinu izgrađenu neposredno do zgrade podnositeljice, iz koje je razvidno da su 12. svibnja 2016. od dograđenog dijela čije se ozakonjenje traži postojali samo zidovi od kamenih blokova, proizlazi je dogradnja stambene zgrade izvedena tek 2016.

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu, koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/99, URBROJ: 531-03-25-2 od 4. ožujka 2024. odbio.

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi u bitnom navodi da je u postupku pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer da su upravna tijela pogrešno zaključila da zgrada vidljiva na ortofoto karti DOF5/2011 nije ista zgrada za koju se traži postupak ozakonjenja. Ističe da priložene fotografije iz 2011. godine jasno pokazuju postojanje objekta s krovom od sivog salonita, odnosno azbestnih ploča, što da je vidljivo i na tadašnjim satelitskim snimkama kroz sjenu i oblik krova. Pojašnjava da je objekt naknadno pretrpio štetu uslijed oluje, zbog čega je izvršena rekonstrukcija krova, pri čemu su dotrajale ploče zamijenjene glinenim crijepom te je dodana nadstrešnica, ali sam objekt da nikada nije bio uklonjen. Nadalje navodi da je tuženik pogrešno protumačio satelitske snimke, zanemarujući ključne okolnosti koje objašnjavaju razlike u izgledu objekta. Ističe da je tlocrtna površina građevine ostala nepromijenjena te da se objekt i dalje nalazi unutar istih gabarita kao i 2011. godine, što da je vidljivo i na samom terenu gdje je sačuvan izvorni zid, namjerno ostavljen neožbukan radi dokazivanja njegove nepromijenjene pozicije. S tim u svezi naglašava da se vanjski zidovi nalaze unutar granica predmetne parcele bez ikakvih zahvata na susjednu česticu, što da potvrđuje da se radilo o strukturnoj obnovi, a ne o novogradnji. Smatra da su javnopravna tijela propustila uvažiti vjerodostojnu dokumentaciju dostavljenu u postupku, uključujući svjedočanstva, fotografije te stare katastarske i zemljišne podatke koji potvrđuju postojanje objekta prije referentnog datuma 21. lipnja 2011. godine. Također navodi da je dodana nadstrešnica tlocrtne površine do 20 m² izgrađena u skladu s odredbama Zakona o gradnji te da kao takva ne zahtijeva građevinsku dozvolu. Ističe povredu načela razmjernosti i svrhe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, tvrdeći da strogo i doslovno tumačenje snimki, bez uvažavanja fizičkog stanja na terenu, dovodi do apsurdnih rezultata. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u isprave koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koje dostavlja uz tužbu (fotografije i dr.) te po potrebi drugim dokazima, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje i rješenje prvostupanjskog tijela.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Sud je održao ročište za raspravu 8. svibnja 2026., na koje je pristupila samo tužiteljica zastupana, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

5.1. Tužiteljica je na ročištu u bitnom izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknula je da je da je predmetna zgrada izgrađena davnih dana i da je bila u funkciji kao garaža te da je bila pokrivena s krovom od salonita kako je i prikazano na fotografijama koje je priložila uz tužbu. Nakon što joj je Sud predočio fotografije u privitku službene bilješke prvostupanjskog tijela od 17. prosinca 2018., tužiteljica je navela da na tim fotografijama nije vidljiv krov iz razloga što je ranije pokrov od salonita uklonjen, a u to vrijeme nije bila u financijskoj mogućnosti odmah nastaviti s radovima zamjene krova. Ponovno je istaknula da je građevina koja je predmet legalizacije u istim gabaritima kao što je bila i ranije izgrađena građevina i u njenom dvorištu. U spis je priložila ispis sa Google-street view-a iz rujna 2011. godine na kojoj je također vidljiv okrov od salonita.

6. Među strankama je u ovome sporu sporno je li zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju iz predmeta ovoga spora pravilno odbijen.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u isprave koje se nalaze u spisu ovoga upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema članku 2. stavku 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

9.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

10. Nadalje, prema odredbi članka 18. alineje 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nezakonito izgrađena zgrada može se ozakoniti ako je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade.

11. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Suda je utvrdio da je spisu priložena službena bilješka prvostupanjskog tijela od 17. prosinca 2018., kojom se utvrđuje da je u postupku izvršen je uvid u spis predmeta istoga tijela za izdavanje uporabne dozvole za građevinu na k. č. br. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te da je pregledom spisa utvrđeno da je fotodokumentacijom od 12. svibnja 2016., koja je sastavni dio zapisnika o očevidu, evidentirana i građevina izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom u predmetu ovoga spora, te da na fotografijama u odnosu na građevinu iz predmeta ovoga spora postoje samo obodni zidovi, bez međukatne i krovne konstrukcije, katnosti prizemlje, izgrađena od betonskih blokova.

12. Usporedbom snimka ortofoto karte DOF5/2011, te fotografija u privitku službene bilješke prvostupanjskog tijela od 17. prosinca 2018. s fotografijama u privitku zapisnika o očevidu u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju od 27. prosinca 2023. i fotografijama u privitku snimka izvedenog stanja, Sud je zaključio da zgrada koja je prikazana na snimci izvedenog stanja, nedvojbeno ne odgovara zgradi na ortofoto karti DOF5/2011, jer je sasvim izvjesno da se 12. svibnja 2016. predmetna zgrada sastojala od obodnih zidova bez međukatne i krovne konstrukcije, te da je bila izgrađena od betonskih blokova, što je zgrada različitih konstruktivnih elemenata i izgleda od zgrade prikazane u snimci izvedenog stanja, kako su pravilno utvrdila upravna tijela.

13. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje zakonitom, stoga je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

U Rijeci 11. svibnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- tužiteljici ĐB, [adresa]

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14