REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] K 5

Poslovni broj: Us I-12/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužiteljice KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi promjene u katastarskom operatu, 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA:UP/II-932-07/24-07/4,URBROJ: 541-11/3-24-2 od 29. studenog 2024. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Ozalj KLASA:UP/I-932-07/23-02/151, URBROJ: 541-15-05/1-23-2 od 20. studenog 2023.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Ozalj KLASA:UP/I-932-07/23-02/151, URBROJ: 541-15- 05/1-23-2 od 20. studenog 2023. odbijen je zahtjev KF, ovdje tužiteljice, za promjenom podataka u katastarskom operatu za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz obrazloženje da katastarski ured ne raspolaže podatcima potrebnim za izradu geodetskog elaborata za ispravljanje predmetnih podataka, jer da ni u analognom ni digitalnom planu ne postoji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da Općina Žakanje koja je upravitelj nerazvrstanim cestama nema saznanja je li k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put kojim oni upravljaju ili dio županijske, odnosno državne ceste.

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA:UP/II-932-07/24-07/4,URBROJ: 541-11/3-24-2 od 29. studenog 2024. odbio. U obrazloženju rješenja tuženik u bitnom navodi da je prvostupanjsko tijelo jasno i detaljno obrazložilo da je katastarski plan katastarske općine [katastarska općina] izrađen na temelju reambulacije iz 1896. godine te da u analognom katastarskom planu ne postoji katastarska čestica k. č. br. [katastarska čestica], a da je uvidom u katastarski operat utvrđeno da navedena čestica postoji u knjižnom dijelu katastarskog operata i zemljišnim knjigama, ali ne i u grafičkom dijelu. Nadalje obrazlaže da prvostupanjsko tijelo u svom očitovanju navodi da je na analognom katastarskom planu na k. č. br. [katastarska čestica] vidljiva poništena linija za koju se može pretpostaviti da je označavala dio čestice koji je bio put jer nije upisan broj čestice. Nadalje obrazlaže da k. č. br. [katastarska čestica] i dr., za koje tužiteljica smatra da im je pripojen predmetni put nisu od svog upisa u katastarski operat 1897. promijenile ukupnu površinu. Zaključuje da s obzirom na navedeno nisu utvrđeni tehnički propisi u smislu pravilnika o geodetskim elaboratima tačka

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja, iz istih razloga koje su iznosila i u prethodnom upravnom postupku. U tužbi i kasnijem podnesku u bitnom navodi da u postupku nisu pravilno utvrđene odlučne činjenice, odnosno da nije pravilno utvrđeno postojanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom planu, jer da je tuženik neosnovano utvrdio da navedena čestica ne postoji na analognom planu. Ističe kako je predmetna čestica, koja u naravi predstavlja javno dobro – put u selo u [adresa], uredno upisana u knjižni dio katastarskog operata u digitalnom obliku, ali da je tuženik propustio izvršiti njezin prijenos iz analognog u digitalni oblik u tehničkom dijelu plana. Nadalje navodi da je put bio ucrtan u analognom obliku još od reambulacije iz 1896. godine te da se nalazio u svim starim mapama, a da je do izostavljanja samog broja čestice i njezinog grafičkog prikaza došlo isključivo zbog tehničkog propusta prilikom prevođenja katastarskog plana u digitalni oblik. Pojašnjava da iz dokumentacije koja se nalazi u spisu, a posebice iz arhivske kopije plana i zemljišnoknjižnog izvatka, jasno proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] postoji kao nerazvrstana cesta koja spaja okolne čestice s županijskom cestom. S tim u svezi ističe da je tuženik pogrešno primijenio materijalno pravo, jer da je sukladno odredbama Pravilnika o katastru zemljišta i Pravilnika o geodetskim elaboratima bio dužan po službenoj dužnosti ispraviti takve tehničke nedostatke i propuste u održavanju katastra. Smatra da javnopravna tijela nisu uvažila njezine navode o pravnom interesu, koji proizlazi iz činjenice da joj je zbog neevidentiranja predmetnog puta sudskom presudom nametnuta služnost prolaza preko njezina ograđenog dvorišta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što joj uzrokuje znatnu štetu i izlaže je stalnim sukobima i prijetnjama od strane susjeda. Nadalje navodi da je predmetni put trenutno neprohodan jer su na njega odloženi drva i građevni materijal, što onemogućava njegovu svrhu prijevoza. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (arhivske i važeće kopije plana, zemljišnoknjižne izvatke, rješenje o ovrsi) pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje i naloži ponovno postupanje radi ucrtavanja k. č. br. [katastarska čestica] u digitalni katastarski plan.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Sud je održao ročište za raspravu 8. svibnja 2026., na koje je pristupila samo tužiteljica, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

5.1. Tužiteljica je na ročištu izjavila da ostaje kod dotadašnjih navoda. Istaknula je da je predmetna k. č. br. [katastarska čestica] u bazi zemljišnih knjiga upisana kao put, da ona u naravi predstavlja put i da stoga nije mogla biti jednostavno izbrisana. Dodala je da se očito radi o grešci prilikom prijenosa analognih u digitalne podatke u katastarskom operatu i da oznake pripajanja („), o kojima govore prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje, nisu mogle biti stavljene bez temelja i da se očito radi o naknadnoj naznaci pripojenja. Nadalje je navela da joj je informaciju o broju k. č. br. [katastarska čestica] dala voditeljica odjela za katastar nekretnine u Ozlju. Dodale je da je jedinica lokalne samouprave voljna urediti predmetni put. Nadalje je navela da predmetni put k. č. br. [katastarska čestica] postoji u naravi ali da su ga zakrčili ovlaštenici služnosti preko njene nekretnine, koji u služnost izvršavaju na način koji ugrožava njeno vlasništvo. Istaknula je da bi se zemljišne knjige i katastarski operat trebao podudarati i da zajedno čini bazu zemljišno knjižnih podataka, pri čemu je katastarski ured dužan prenijeti uskladiti svoje podatke sa zemljišnim knjigama.

5.2. Sud je po službenoj dužnosti s Geoportala pribavio orto-foto karte DOF iz 2011. godine i 1968. godine, koje su na ročištu predočene tužiteljici, a tužiteljica na karti iz 1968 godine kemijskom olovkom označila gdje se nalazi predmetni put i dodala da se on spaja na k. č. br. [katastarska čestica].

6. Među strankama je u ovome sporu sporno je li zahtjev tužiteljice iz predmeta ovoga spora pravilno odbijen.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio, što među strankama nije sporno, da je predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišne knjige i pisani dio katastarskog operata.

10. Nadalje je uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud utvrdio da brojčana oznaka predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije upisana ni važećem niti u arhivskom katastarskom planu, ali su u arhivskom katastarskom planu ucrtane granice predmetne k. č. br. [katastarska čestica], bez brojčane naznake, s oznakom pripojenja („) prema k. č. br. [katastarska čestica], što među strankama također nije sporno.

11. Prema odredbi članka 60. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) katastarski plan katastra nekretnina skupni je grafički prikaz katastarskih podataka i vodi se u elektroničkom obliku.

11.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da katastarski plan katastra nekretnina, između ostalog, obvezno sadrži podatke o brojevima katastarskih čestica, međama i drugim granicama katastarskih čestica i dr.

12. Odredbom članka 61. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.

13. Prema odredbi članka 11. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: Zakon o zemljišnim knjigama) oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastarskom operatu, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, adresa katastarske čestice, način uporabe, kao i zgrade koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine

14. Prema shvaćanju Suda se sukladno citiranim odredbama podaci u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu moraju podudarati, stoga kako je u konkretnom slučaju predmetna k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zemljišne knjige i pisani dio katastarskog operata, a na arhivskom katastarskom operatu su prikazane oznake pripajanja („), navedena čestica nije mogla jednostavno biti izbrisana iz katastarskog plana, već je mogla biti pripojena susjednim česticama samo na temelju valjanog pravnog temelja.

14.1. Stoga Sud ne može prihvatiti obrazloženje upravnih tijela da u konkretnom slučaju nije bilo propusta u vođenju katastarskog operata, već je trebalo utvrditi je li predmetna čestica pripojena susjednim česticama na temelju valjanog pravnog temelja, te posljedično tome izbrisati njenu brojčanu oznaku u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, ili je pogrešno, bez pravnog temelja izostavljena njena brojčana oznaka u važećem katastarskom planu.

15. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika se nije mogla ocijeniti zakonitom pa je stoga na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: Zakon o upravnim sporovima) valjalo poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

16. Sukladno odredbi članka 119. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima prvostupanjsko tijelo je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

17. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18, 51/23) tužiteljica nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe.

U Rijeci 11. svibnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjerka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- tužiteljici KF, [adresa]

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak,

Zagreb, Gruška 20