Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Stalna služba u Đurđevcu

Đurđevac, Đure Basaričeka 12

Poslovni broj: Psp-8/2020-77

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jelena Tomrlin Gračan, odvjetnica u Đurđevcu, protiv 1. tuženika NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženice ŠKŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupa punomoćnik Žarko Obradović, odvjetnik u Bjelovaru, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave 2. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja, 1. tuženika osobno i punomoćnika 1. i 2. tuženika, 11. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ŠK koji glasi:

„Utvrđuje se da su tuženici TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ŠKŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetali tužitelja ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u njegovom zadnjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] u mjestu sa 1284 m2, kuća i dv. sa 863 m2, livada sa 421 m2, u k. o. [katastarska općina], zk. ul. broj [broj ZK uloška], koja nekretnina je u naravi kuća s podkućnicom u Bunarskoj ulici br.2, kao što je iskazano u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Tihomira Husnjaka iz Đurđevca, od 30. rujna 2024., u istočnom uglu te čestice mjereno od točke 4 na istoku, u dužini od 2,15 metara međom prema jugu i sljedeće točke 51 te od točke 4 međom prema sjeveru i točke 5, u dužini od 0,62 metra, te od južne točke 51 do sjeverne točke 5, u dužini od 2,11 metara, a sve na način da je, u točno neutvrđeno vrijeme, što je tužitelj vidio i saznao 13. lipnja 2020., putem datog naloga od strane tuženih izvođaču građevinskih radova, radnim strojem izvršen iskop grabe, slijedom čega se tuženima zabranjuje svako takovo ili slično smetanje, te im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da taj iskopani dio zemljišta poravnaju i vrate ga natrag u posjed tužitelju, sve to u roku 8 dana, pod prijetnjom novčane kazne od 1.327,23 eura.“

II. Nalaže se tužitelju ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da naknadi tuženicima DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ŠKŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.037,50 eura (slovima: tisuću trideset sedam eura i pedeset centi), u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj je ovome sudu 9. srpnja 2020. podnio tužbu radi smetanja posjeda u kojoj navodi da je u zadnjem mirnom posjedu dijela čkbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a opisane kao kuća br.2. i gospodarska zgrada u selu, koji dio predstavlja dio cjeline nekretnina u dugogodišnjem vlasništvu i mirnom posjedu tužitelja u [adresa] u [adresa]. i sastavni je dio čkbr. [katastarska čestica] sve to u posjedu tužitelja. Opisani dio nekretnina je položen po pravcu sjeveroistok-jugozapad, gledajući od uličnog ulaza. Tijekom mjeseca lipnja 2020. tuženici su započeli sa radovima uklanjanja objekta koji se nalazio na čkbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i to odmah na početku te parcele gledajući od [adresa], koja parcela inače graniči sa nekretninom u posjedu tužitelja, a radovi su izvođeni u više dana te je tužitelj 12. lipnja 2020. vidio i saznao da je nepoznati izvođač radova po nalogu tuženika zašao u posjed dijela čkbr. [katastarska čestica], koja je u zadnjem mirnom posjedu tužitelja, tako što je radnim strojem izvršen iskop grabe dimenzija 1,00 m dužine,1,20 m širine i 0,50 m dubine i to na samom početku te parcele neposredno iza betonske ulične ograde, sve gledajući po pravcu sjeveroistok - jugozapad, potpuno gubeći iz vida činjenicu zadnjeg mirnog posjeda tužitelja, budući je prilikom tog iskopa srušen jedan betonski stup ograde, koji je nestao, kao i postojeći dio jedne provizorne stare ograde sa nekoliko dasaka.

1.2. Tuženici su odmah po uočavanju ovog izvršenog iskopa upozoreni po tužitelju na opisano protupravno ponašanje, pozvani su sanirati iskop, uspostaviti ranije posjedovno stanje i kloniti se sličnog smetanja, nakon čega se samo 2. tuženica ispričala tužitelju i navela da će se šteta podmiriti, a stanje zemljišta sanirati, no kako od toga nije bilo ništa, na daljnja upozorenja tuženi se oglušuju i navode kako imaju namjeru srušiti još jedan dio ograde tužitelja s ulaskom u posjed na nekretninu tužitelja, smatrajući da su imali pravo na sve opisane radnje temeljem nacrta i skice katastralnog plana iz Katastra, samoinicijativno dovode mjernika određujući po svom nahođenju gabarite nekretnina, što sve uopće nije pravnorelevantno za ovaj postupak. Tuženici to protupravno ponašanje povezuju za činjenicu vlasničkog upisa i mapalnog stanja na Katastru, zanemarujući da niti njihov prednik, pa niti on sam - nisu bili nikada u zadnjem mirnom posjedu spornog dijela predmetne nekretnine, jer je i taj dio predmetne nekretnine samostalan, faktični i zadnji mirni posjed tužitelja. Stoga smatra da su tuženici na opisani način počinili čin smetanja pa predlažu da sud donese rješenje kojim će se isto utvrditi i zabraniti svako takvo ili slično smetanje uz uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja pod prijetnjom novčane kazne.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu navode da je tužitelj u mirnom posjedu svojih nekretnina, ali ne i u posjedu nekretnina tuženih. Tuženici su kupili navedenu nekretninu te su urušili postojeći stari objekt jer je bio toliko trošan da je prijetilo urušavanje. Nakon što su urušili navedeni objekt pozvali su mjerničkog vještaka ĐK iz [adresa] koji je izvršio izmjeru navedene parcele te utvrdio međne linije sa susjednom parcelom tužitelja, na što je tužitelj bio pozvan, ali je pristupila njegova majka na uređenje mede. Mjernik je na Iicu mjesta pokazao točke koje se nalaze neposredno kraj sporne iskopane grabe desno od točke gledano od smjera dvorišta čkbr. [katastarska čestica] prema [adresa]. Druga točka međe nalazi se uz samo stablo jorgovana s desne strane oko 40 cm ispred ograde sve gledano sa smjera dvorišta prema [adresa], a ista ograda napravljena je na čestici čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu Županijskim nerazvrstanih cesta u dužini od 1,20 metara počevši od geodetske mjere točke desno i ne ulazi niti dodiruje česticu tuženika čkbr [katastarska čestica]. Rušenje objekta vršilo je poduzeće Bistra d.o.o. te je upravu susjeda EK zamolila čovjeka koji je radio s bagerom da izvadi jorgovan koji je posađen na čkbr [katastarska čestica] što ovaj nije učinio. Dakle poriče se da bi na bilo koji način tuženici ušli u posjed tužitelju na način da bi izvršili iskop grabe u samom početku parcele neposredno za betonske ulične ograde jer tužitelj nije bio niti mogao biti u bilo kakovom mirnom posjedu nekretnina tuženika. Nikakav betonski stup ograde koji bi bio na nekretnini tužitelja nije uklonjen. Poriče se da bi tuženica na bilo koji način priznala da bi oni ušli u mirni posjed tužitelja, već je rekla majci tužitelja s obzirom da je došlo do oštećenja jednog dijela betona da će oni to sanirati ne znajući da se taj beton ne nalazi na nekretnini tužitelja, već se radi o čestici u vlasništvu Županijskih nerazvrstanih cesta. U svakom slučaju tuženica nije vlasnica navedenih nekretnina, nije ugovorila izvođenje radova rušenja sa navedenom pravnom osobom, pa nema nikakvih veza sa navedenim događajem. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev.

3. Nakon dva održana očevida uz prisustvo geodetskog vještaka koji je izvršio izmjeru spornih točaka i površinu „čina smetanja“, tužitelj je podneskom od 13. listopada 2025. specificirao svoj tužbeni zahtjev u skladu s nalazom vještaka tako da on glasi kao što je navedeno u izreci ovog rješenja.

4. Radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica pročitan je sadržaj izvatka iz zemljišne knjige (stranica 4), izvoda iz katastarskog plana (5-8), izvršen je uvid u fotografije (9- 10), pročitan je sadržaj rješenja Općinskog suda u Đurđevcu poslovni broj R1- 104/1973-4 od 4. kolovoza 1973. (25), izvršen je uvid u fotografije (27-32), pročitan je sadržaj dopisa tužitelja tuženicima (33-34), preslike prijamne knjige (35), ispis elektroničke pošte (36), zapisnik Državnog inspektorata (37-38), rješenje zk. odjela ovog suda broj Z-8367/2018 (42-43), izvršen je uvid u fotografije (stranica 44-58), pročitan je sadržaj rješenja Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i komunalne djelatnosti Grada Đurđevca od 29. svibnja 2020. (59 -60), prijave 1. tuženika (61), dopisa Građevinske inspekcije Državnog inspektorata (62), izvršen je uvid u fotografije (stranica 63), pročitan je sadržaj dopisa tužitelja 1. tuženika (64-66), izvršen je uvid u fotografije (stranica 67), pročitan je sadržaj Odluke o odobrenju novčanih sredstava za rušenje kuće koja se nalazi na mjestu uklonjenog stambenog objekta upisanog u Registar zapuštenih stambenih objekata Grada [adresa] (68), izvršen je uvid u fotografije (stranica 69), pročitan je sadržaj zahtjeva DGU (stranica 70), izvršen je uvid u kopiju katastarskog plana sa skicom (stranica 70-72), pročitan je sadržaj iskaza geodetskog vještaka Tihomira Husnjaka (105-106), pročitan je sadržaj iskaza svjedoka GK (stranica 106), UK (stranica 106), SK (stranica 107), MK (stranica 107), ĐK (stranica 107-108), ČK (stranica 108) i svjedoka RK (stranica 108), nalaza sudskog vještaka Tihomira Husnjaka (stranica 114-131), izvršen je uvid u fotografije (stranica 138), pročitan je sadržaj iskaza tužitelja (stranica 141-142), 1. tuženika (142- 143), 2. tuženice (150-152), izvršen je uvid u dopunu skice izmjere (stranica 167), fotografije (stranica 170-174), pročitan je sadržaj iskaza tužitelja (stranica 180-182), iskaza 1. tuženika (stranica 182-183), iskaza 2. tuženice (stranica 183-184), nalaza i mišljenja sudskog vještaka Tihomira Husnjaka (stranica 203-218), izvatka iz BZP-a (stranica 246) te je izvršen uvid u spis Općinskog suda u Đurđevcu poslovni broj R1- 104/73 i R1-56/82 (ranije P-394/77 i P-645/80).

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka te nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku u vezi sa člankom 221.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su tuženici smetali tužitelja u njegovom zadnjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] u mjestu sa 1284 m2, kuća i dv. sa 863 m2, livada sa 421 m2, u k. o. [katastarska općina], zk. ul. broj [broj ZK uloška], koja nekretnina je u naravi kuća s podkućnicom u Bunarskoj ulici br.2, kao što je iskazano u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Tihomira Husnjaka iz [adresa], od 30. rujna 2024., u istočnom uglu te čestice mjereno od točke 4 na istoku, u dužini od 2,15 metara međom prema jugu i sljedeće točke 51 te od točke 4 međom prema sjeveru i točke 5, u dužini od 0,62 metra, te od južne točke 51 do sjeverne točke 5, u dužini od 2,11 metara, a sve na način da je, u točno neutvrđeno vrijeme, što je tužitelj vidio i saznao 13. lipnja 2020., putem datog naloga od strane tuženih izvođaču građevinskih radova, radnim strojem izvršen iskop grabe slijedom čega se traži da se tuženima zabranjuje svako takovo ili slično smetanje, te im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da taj iskopani dio zemljišta poravnaju i vrate ga natrag u posjed tužitelju, sve to u roku 8 dana, pod prijetnjom novčane kazne od 1.327,23 eura.

7. Odredba članka 7. stavka 1. ZPP određuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredba članka 219. stavka 1. ZPP određuje da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

8.1. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe članka 10. stavka 1., članka 21. stavka 1. i članka 22. stavka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV).

8.2. Odredba članka 10. stavka 1. ZV određuje da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Odredba članka 21. stavka 1. ZV određuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

8.3. Nadalje, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu te se pravno poduzimanje posjedovnog čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno (članak 22. stavak 3. ZV).

8.4. Odredbom članka 441. ZPP-a propisano da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

9. S obzirom na gore citirane zakonske odredbe, valja razlučiti da posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, dok je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari. Svaki posjednik (posredni i neposredni) stvari i prava ima pravo na zaštitu posjeda. Zaštita se ostvaruje putem suda i putem dopuštene samopomoći. Unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, stoga njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

10. Odlučujući o postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja, valjalo je utvrditi je li tužitelj posljednji mirni posjednik dijela predmetne nekretnine i to samo kčbr. [katastarska čestica] u spornom dijelu površine 0,66 m2, kako je upravljen tužbeni zahtjev, te jesu li tuženici radnjama opisanim u tužbenom zahtjevu kao čin smetanja – na način da je, u točno neutvrđeno vrijeme, što je tužitelj vidio i saznao 13. lipnja 2020., putem datog naloga od strane tuženih izvođaču građevinskih radova, radnim strojem izvršen iskop grabe i na taj način smetao tužitelja u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu predmeta spora.

11. Prvenstveno je bilo potrebno raspraviti je li predmetna tužba podnesena pravovremeno u roku propisanom odredbom članka 21. ZV. Suglasno odredbi članka 21. stavka 3. ZV pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Na pravovremenost podnošenja tužbe zbog smetanja posjeda sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Tužitelj tijekom postupka navodi da je za čin smetanja saznao dana 13. lipnja 2020. Kako tuženici priznaju izvođenje radova kojima je po mišljenju tužitelja počinjen čin smetanja njegovog posjeda dana 10. lipnja 2020., sve i da je tužitelj za taj čin saznao odmah po izvršenju dana 10. lipnja 2020., a ne tek 13. lipnja 2020., budući da je tužba kod ovog suda podignuta dana 9. srpnja 2020., nije protekao rok od 30 dana propisan zakonom. Stoga je razvidno da je tužitelj tužbu za pružanje posjedovne zaštite podnio u zakonom propisanom roku određenom člankom 21. ZV-a.

13. Nadalje valja istaknuti kako, u skladu s citiranom odredbom članka 441. ZPP, sud nije raspravljao o pravu na posjed niti o pravnom osnovu posjeda, stoga nije ocjenjivao navode stranaka, svjedoka niti izvedene dokaze u tom smislu te se u donošenju ovog rješenja nije upuštao u pitanja prava na posjed niti o pravnom osnovu posjeda stranaka jer to pitanje ne može biti predmet ovog postupka. Također, obje su stranke bile suglasne da, radi izmjene sastava suda radi čega je glavna rasprava počela iznova, nije potrebno ponovno izvoditi dokaze saslušanja stranaka, vještaka i svjedoka, već su bili suglasi da sud pročita njihove iskaze. Nitko nije predložio ponovno provođenje očevida na nekretninama tužitelja.

14.1. Ograničavajući činjenična utvrđenja na sporna pitanja posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, valja navesti da „čin smetanja“ koji na strani tuženika predstavlja određene građevinske radove koje je izvodila treća osoba po nalogu 1. tuženika kao vlasnika nekretnine, tuženici ne osporavaju. Naime, iz rješenja Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i komunalne djelatnosti Grada Đurđevca od 29. svibnja 2020. (stranica 59-60) proizlazi da se 1. tuženiku naređuje ukloniti ruševine zgrada koje se nalaze na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to putem treće osobe. Prvo tuženik je upravo postupio po naredbi iz predmetnog rješenja na način da je dana 10. lipnja 2020. po njegovom nalogu svjedok GK potrebne radove izvršio.

14.2. Ovaj svjedok u svom iskazu navodi kako se sjeća da od postojeće žičane ograde pa do prvog betonskog stupa nije bila nikakva ograda. Priznaje da je moguće da je prilikom tih radova došlo do oštećenja jorgovana koji se i na dan očevida kada je ovaj svjedok saslušan nalazio na terenu te da je majka tužitelja od njega zatražila da ukloni postojeći jorgovan kako joj isti ne bi smetao na njezinoj nekretnini, što on nije učinio. Ovo je nesrodan svjedok koji nema nikakvog interesa za ishod ovog postupka pa mu sud poklanja vjeru. Prvenstveno, ovakav je iskaz životan i logičan jer izvođenje radova radnim strojem nije i ne može biti precizno to te mjere da se ne ošteti okolno područje koje bager zahvaća pa je logično i životno vjerojatno da će kopanjem uz stablo moguće biti oštećeno korijenje istog koje je prešlo svojim prirodnim rastom na kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu 1. tuženika, dok sam jorgovan nije oštećen te se nalazio na licu mjesta i prilikom očevida, što je i vidljivo na mnogobrojnim priloženim fotografijama.

14.3. Svjedokinja UK u svom iskazu (stranica 106) navodi da je sporno stablo jorgovana u vlasništvu obitelji tužitelja i da se tu nalazi godinama.

14.4. Iskazi svjedoka SK relevantan je za predmet spora samo u dijelu u kojem navodi da se sjeća po kazivanju tuženika kako se njegov posjed protezao do postojećeg jorgovana, dok iskaz svjedoka ČK u potpunosti nije relevantan za utvrđenje spornih činjenica u ovom postupku jer ovaj svjedok nema konkretnih saznanja o navedenom. Također, iskaz svjedoka ĐK, geodeta kojeg je angažirao tuženik nakon izvršenih radova, nije relevantan jer je ovaj svjedok utvrđivao katastarsku među između čestica stranaka, dok pravo na posjed ne može biti predmet raspravljanja u ovom postupku. U tom smislu nije relevantan niti uvid u priložene spise je su se ovi sporovi vodili radi uređenja međe između katastarskih čestica u vlasništvu tužitelja i tuženika. Oni bi bili relevantni samo radi utvrđenja prava na prava na posjed o čemu sud nije ovlašten raspravljati u ovom postupku.

14.5. Relevantan je iskaz svjedoka MK (stranica 107) koji je pravni prednik tuženika jer im je prodao nekretninu susjednu spornoj, a na kojoj su vršeni predmetni radovi te ima saznanja na koji se način uživao sporni dio kčbr. [katastarska čestica] na kojem se dogodilo navodno smetanje. Tako ovaj svjedok navodi da je tužitelj bio u posjedu svoje nekretnine do jorgovana, a od jorgovana do kraja betonsko žičane ograde tužitelj nije držao u posjedu. Njegova obitelj nije zasadila ovo stablo pa on ne zna tko je njegov vlasnik.

14.6. Ovako iskazuje i svjedok RK navodeći da je granica posjeda bila do postojećeg jorgovana te je njegov sin (1. tuženik) taj dio obrađivao, odnosno kosio, a prije njega i raniji vlasnik te da mu to tužitelj nije osporavao. Istovjetno navodi i 2. tuženica u svom iskazu (stranica 150).

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 25. studenog 2024. sa skicom izmjere (stranica 210) vidljivo je da se sporni jorgovan nalazi na kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i to bliže međi sa kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu 1. tuženika.

16. Analizirajući ovako provedene dokaze, sud dolazi do zaključka da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] na koji je upravljen tužbeni zahtjev i to u spornom dijelu prikazanom na skici izmjere između točaka 4-5-51 u ukupnoj površini od 0,66 m2, ali samo u dijelu od stabla jorgovana prema zapadu u dubinu svoje nekretnine. Tužitelj nije dokazao da bi bio u posjedu tog spornog dijela nekretnine u istočnom dijelu od stabla jorgovana prema kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu 1. tuženika jer isto ne proizlazi iz niti jednog provedenog dokaza.

17. Međutim, u spornom dijelu nekretnine u kojem sud smatra da je tužitelj dokazao svoj posljednji mirni posjed, tužitelj nije dokazao čin smetanja. Naime, nitko od saslušanih svjedoka ne tvrdi da bi u tom dijelu bila iskopana graba koju bi trebalo sanirati, kako to tužitelj svojim tužbenim zahtjevom traži. Sud je izveo dokaz uvidom u fotografije (stranica 9-10, 30-31, 44, 49, 52, 56, 67, 69, 171-174) na kojima je vidljivo da na spornom dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] nije iskopana graba iza jorgovana u dubinu prema posjedu tužitelja pa se na tom dijelu nekretnine, za koji iz izvedenih dokaza proizlazi da je bio u posljednjem mirnom posjedu tužitelja, očito nije dogodio čin smetanja. Osim toga, nije životno niti logično da bi svjedok GK, a po nalogu tuženika, vršio iskop iza jorgovana ulazeći dublje u kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, a da pritom nije uklonio i sporni jorgovan koji očito nije uklonjen.

18. U spornom dijelu ukupne površine 0,66 m2 koji se odnosi na dio od stabla jorgovana prema nekretnini 1.tuženika očito je došlo do određenih radova od strane treće osobe po nalogu tuženika, ali za taj sporni dio nekretnine tužitelj nije dokazao svoj posljednji mirni posjed.

19. Odredbom članka 219. stavka 1. ZPP-a, propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivne strane. U skladu s odredbom članka 221.a ZPP -a u situaciji kada sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju navedene činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Naime, iz predloženih i izvedenih dokaza sud nije mogao nedvojbeno utvrditi postojanje faktične vlasti tužitelja na dijelu predmetne nekretnine, kao niti čin smetanja na dijelu nekretnine za koji je po mišljenju suda dokazao posljednji mirni posjed, a prema kojima bi se tužitelju kao isključivom posljednjem mirnom posjedniku, u smislu odredbe članka 21. stavka 1. ZV-a, pružila posjedovna zaštita, na način kako to tužitelj ističe u tužbenom zahtjevu.

20. Sud je na temelju cjelokupnog provedenog postupka ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužitelju te je stoga primjenom odredbe članka 221.a ZPP-a, imajući pri tom na umu teret dokaza na strani tužitelja, tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, te odlučio kao u izreci pod točkom I. izreke rješenja.

21.1. Odluka o troškovima postupka u skladu je s odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a. Tako je tuženicima dosuđen trošak jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 eura sukladno Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/25 , u daljnjem tekstu: Tarifa). Tuženicima je priznat i zatraženi trošak u daljnjem iznosu od po 110,00 eura za zastupanje na ročištima održanim dana 28. rujna 2022., 5. ožujka 2024. i 2. travnja 2026. sukladno gore navedenim odredbama tarife, uz primjenu odredbe Tbr. 40.1. Tarife (zastupanje više osoba). Na ovakav ukupan iznos troška od 830,00 eura, priznaje se trošak poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 207,50 eura sukladno Tbr. 46. Tarife, što ukupno daje iznos od 1.037,50 eura.

21.2. Tuženicima nije priznat zatraženi trošak za zastupanje na navedenim ročištima u zatraženom iznosu od 250,00 eura jer isti iznos nije sukladan navedenim odredbama Tarife, kao niti zatraženi trošak sudske pristojbe „po odluci suda“ jer isti nije određen sukladno članku 164. stavku 1. ZPP.

22. Temeljem navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

Đurđevac, 11. svibnja 2026.

Sutkinja

Marina Rengel Brlečić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u 3 primjerka, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis rješenja (čl. 335. st. 8. ZPP).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP). Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud će rješenje dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP).

Dostaviti:

1. Odvjetnica Jelena Tomrlin Gračan, Đurđevac

2. Odvjetnik Žarko Obradović, Bjelovar