Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje-Buie, Istarska 1 - Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: P-1076/2024-100

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu pojedincu Svenu Babiću, u pravnoj stvari tužitelja: Motovunska baština d.o.o. Motovun, A. Garbizza 4, OIB: 36630334001, kojeg zastupa punomoćnik Borna Okroša, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika: HR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dario Čehić, odvjetnik iz Poreča, radi utvrđenja i upisa stvarne služnosti, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 27. ožujka 2026. godine, u prisutnosti zakonskog zastupnika tužitelja HRLŠ, punomoćnika tužitelja Borne Okroša i punomoćnika tuženika Daria Čehića, temeljem čl.335. i čl.338. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 – dalje: ZPP), dana 11. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da u korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, a koja se nalazi u vlasništvu tužitelja Motovunska baština d.o.o., iz Motovuna, A. Garbizza 4, OIB: 36630334001, postoji pravo služnosti prolaza pješke i provoza tačkama preko željezne kapije (portuna) i postojećeg natkrivenog dijela prolaza u prizemlju zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], i držanja vrata na teret k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, koja se nalazi u vlasništvu tuženika HR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja služnost prolaza ide kroz ulazni dio poslužne nekretnine u prizemlju, te kojim se prolazom i vratima ulazi u povlasnu nekretninu, pa je tuženik dužan dozvoliti tužitelju da se tom služnošću koristi.

II Odbija se kao neosnova tužbeni zahtjev koji glasi:

»II. Tuženik je dužan tužitelju izdati ispravu podobu za upis prava služnosti iz točke I. ove presude u zemljišnim knjigama nadležnog suda, koju će u slučaju neizdanja zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti.«.

III Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana uspostaviti stanje koje je postojalo prije uznemiravanja tj. predati tužitelju ključeve brave na željeznim vratima kojima se ulazi u ulazni dio u prizemlju nekretnine tuženika označene kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada na adresi [adresa] u [adresa], a kojim vratima je tužitelj ulazio u ulazni dio u prizemlju nekretnine tuženika, a koji je ulazni dio koristio za pristup do prostorija u prizemlju svoje nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada na adresi [adresa].

IV Zabranjuje se tuženiku svako daljnje uznemiravanje tužitelja u njegovom pravu prolaza ulaznim dijelom u prizemlju nekretnine tuženika označene kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada na adresi [adresa] u [adresa], a koji je ulazni dio tužitelj koristio za pristup do prostorija u prizemlju svoje nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada na adresi [adresa].

V Nalaže se tuženiku HR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju Motovunska baština d.o.o. Motovun, A. Garbizza 4, OIB: 36630334001, troškove parničnog postupka u iznosu od 1.168,97 (tisućustošezdesetosam eura i devedesetsedam centa) eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja 11. svibnja 2026. pa do isplate obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Između tužitelja Motovunska baština d.o.o. [adresa], te tuženika GR, vodio se parnični postupak radi utvrđenja i upisa stvarne služnosti, te je nakon provedenog postupka Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama -Buie, donio prvostupanjsku presudu poslovni broj: 16. P-54/2022-60, od 16. studenog 2023., kojom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev pod točkom I na utvrđenje da u korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, postoji pravo služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, pod točkom III kojim se nalaže tuženiku uspostaviti stanje koje je postojalo prije uznemiravanja predajom tužitelju ključeve brave na željeznim vratima u prizemlju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], pod točkom IV kojim se tuženiku zabranjuje svako daljnje uznemiravanje tužitelja u njegovom pravu služnosti prolaza i provoza, te pod točkom V kojim se tuženiku nalaže nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, dok je tužitelj odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva pod točkom II kojim traži da mu tuženik izda ispravu podobu za upis prava služnosti, kao neosnovanim.

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu, te je po izjavljenoj žalbi Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, rješenjem poslovni broj: Gž- 1536/2024-2, od 13. studenog 2024. godine, prihvatio žalbu tuženika, ukinuo presudu Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj P- 54/2022-60 od 16. studenog 2023. u dijelu pod točkama I., III., IV. i V. izreke i predmet u tom dijelu vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, te da o troškovima nastalim u žalbenoj fazi postupka odluči konačnom odlukom, s uputom da prvostupanjski sud u ponovljenom postupku provede dokaz saslušanjem istih svjedoka koji su iskazivali i u parničnom predmetu poslovni broj P -2520/19 (ranije P-848/19, P-1626/18), a čije saslušanje je predloženo po tuženiku, te da na ročište pozove punomoćnika tuženika budući da mu je propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, kao i da poziv za ročište uruči svjedocima.

3. Prema čl.377. ZPP-a, prvostupanjski sud je dužan provesti novu glavnu raspravu, a novi prethodni postupak samo ako je do povrede zbog koje je presuda ukinuta došlo u tijeku prethodnog postupka (st.1.), te je dužan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rješenju (st.2.).

4. Postupajući po rješenju Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž-1536/2024- 2, od 13. studenog 2024. godine, prvostupanjski sud je u ponovljenom suđenju nastavio glavnu raspravu, te proveo saslušanje istih svjedoka koji su iskazivali i u parničnom predmetu poslovni broj P-2520/19 (ranije P-848/19, P-1626/18), a čije saslušanje je predloženo po tuženiku.

5. Prije svega Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, potpuno pogrešno i neosnovano u svojem rješenju poslovni broj: Gž-1536/2024-2, od 13. studenog 2024. godine, navodi kako je sud prvog stupnja počinio povredu iz čl. 354. st. 2. točka 6. i iz čl. 354. st. 1. ZPP-a o dostavi poziva za ročište punomoćniku stranke i svjedoku.

6. Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, propustio je u spisu uočiti da je punomoćnik tuženika uredno primio poziv za ročišta glavne rasprave koja su zakazana redom za dane 09., 10. i 11. listopada 2023. godine, a o čemu u spisu postoji „Potvrda o preuzimanju elektroničkog sudskog pismena“ tj. poziva, a koja mu je uručena dana 06.07.2023. odnosno tri mjeseca prije njihovog održavanja, a ne "od danas do sutra", a koja potvrda se jasno i vidljivo nalazi zalijepljena na poleđini stranice 145 spisa, te je dodatno i iz e-spisa vidljivo da je punomoćnik tuženika dobio poziv za navedena ročišta i da će se na ročištima ispitivati, između ostalih, svjedok HRL, slijedom čega je punomoćnik tuženika već u prethodnom prvostupanjskom postupku bio uredno obaviješten o ročištu koje je određeno, između ostalog i za dan 10. listopada 2023., te je imao saznanja da će se na tom ročištu saslušavati svjedok HRL, slijedom čega se od županijskog suda, kao suda drugog stupnja, očekuje se da razmotri spis i provjeri urednost dostave prije nego donese ukinu odluku zbog razloga iz čl.354.st.2.toč.6. ZPP-a.

7. U ponovljenom suđenju na nastavku glavne rasprave tužitelj je naveo da ostaje kod podnesene tužbe i tužbenog zahtjeva, te svih dosadašnjih navoda i prijedloga. Tužitelj podnesenom tužbom traži utvrđenje da u korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, u vlasništvu tužitelja, postoji pravo služnosti prolaza i držanja vrata na teret k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, koja je u vlasništvu tuženika, nalaganje tuženiku izdavanje tabularne isprave podobne za upis tužiteljevog prava služnosti, nalaganje tuženiku uspostavu stanja koje je postojalo prije uznemiravanja na način da tužitelju preda ključeve brave na željeznim vratima, te zabraniti tuženiku svako daljnje uznemiravanje tužitelja u korištenju predmetnom služnosti.

Tužitelj u tužbi tvrdi kako je predmetna služnost bila uknjižena u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, a na teret k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, te je pogreškom suda prilikom otpisa k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] izostavljen upis prava predmetne služnosti, radi čega je tuženik podnio prijedlog za ispravak pogrešnog upisa koji se vodi pri naslovnom sudu pod brojem Z-32233/2018.

Tužitelj dalje tvrdi da otkada je predmetna zgrada izgrađena da su se svi vlasnici tužiteljeve nekretnine za ulazak u prostorije tužiteljeve zgrade u prizemlju isključivo koristili predmetnim prolazom u prizemlju tuženikove zgrade, sve dok tuženik nije promijenio bravu na ulaznim vratima i na taj način onemogućio i uznemirio tužitelja u ostvarivanju prava služnosti.

Tužitelj stoga predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva.

8. U ponovljenom suđenju na nastavku glavne rasprave tuženik je naveo da ostaje kod odgovora na tužbu, svih dosadašnjih navoda i prijedloga.

Tuženik u odgovoru na tužbu, kojeg je pravovremeno podnio, navodi kako je u zemljišne knjige bila upisana služnost prolaza pješice i rogatom stokom kroz prizemni dio tuženikove kuće, međutim da tužitelj ne drži rogatu, niti bilo kakvu drugu stoku u svojoj nekretnini, niti bi to danas bilo dopušteno u staroj gradskoj jezgri [adresa], tako da tužitelj ne koristi i nema potrebu koristiti služnost čiji upis zahtjeva tužbom.

Tuženik je odgovor na tužbu nadopunio na pripremnom ročištu održanom dana 13.09.2022. godine navodeći kako sporna služnost nije izvršavana duže od 20 godina, te je ista stoga prestala prema čl.241.st.1. zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te je predložio odbijanje tužbenog zahtjeva.

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao isprave u spisu kako slijedi: ovjereni prijevod upisa prava služnosti (stranica 7-10), pravomoćno Rješenje o povlačenju tužbe posl.br.: P-2520/2019 (ranije: P-848/2019 i P-1626/2018), Presuda posl.br.: P-.857/2019-24 (stranica 60-72), povijesni izvadak iz ZK (stranica 97-102), fotografije (stranica 112-118), nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju mr.sc. Marija Brajković od 30.3.2023 (stranica 123-138), Zapisnik od 02. srpnja 2020., poslovni broj: 28 P-2520/2020-40 (stranica 303-307).

10. U ponovljenom postupku sud nije ponovno saslušavao tužitelja po zakonskom zastupniku HRLŠ, već je pročitao zapisnik o saslušanju zakonskog zastupnika tužitelja od 09. listopada 2023. (stranica 182 - 185), kao i zapisnik o saslušanju mjerničkog vještaka Marije Brajković od 10. listopada 2023. (stranica 186-188).

11. Sud nije saslušao tuženika niti u ponovljenom postupku sukladno čl.265.st.2. ZPP- a budući da se isti bez opravdanog razloga nije odazvao pozivu suda i pristupio na ročište sazvano radi njegovog saslušanja.

12. U ponovljenom postupku su po prijedlogu tuženika saslušani svjedoci HRL, GRL, KR, FR i AR, dok je za svjedokinju OR utvrđeno da je ista preminula.

13. Tuženik je u ponovljenom postupku odustao od saslušanja svjedoka KRL, te od saslušanja stranaka, te je sud pročitao zapisnike o njihovom saslušanju od 9. listopada 2023. (stranica 182-185)

14. Tuženik je u ponovljenom postupku odustao od saslušanja svjedoka BR tako da taj dokaz nije niti izveden.

15. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s odredbom čl.8. ZPP-a, te je sud temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno utvrdio da je postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

16. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari su ukupno četiri istaknuta tužbena zahtjeva od čega prvim tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se utvrdi da u korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, u vlasništvu tužitelja, postoji pravo služnosti prolaza i držanja vrata na teret k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, koja je u vlasništvu tuženika, drugim tužbenim zahtjevom tužitelj traži nalaganje tuženiku izdavanje tabularne isprave podobne za upis tužiteljevog prava služnosti, trećim tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se tuženiku naloži uspostava stanja koje je postojalo prije uznemiravanja na način da tužitelju preda ključeve brave na željeznim vratima, te četvrtim tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se tuženiku zabrani svako daljnje uznemiravanje tužitelja u korištenju predmetnom služnosti.

17. Između parničnih stranaka sud nalazi nespornom okolnost:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina];

- da je u zemljišne knjige bila upisana služnost prolaza pješice i rogatom stokom kroz prizemni dio tuženikove kuće.

18. Između parničnih stranaka sud nalazi spornim

- da li su u odnosu na tužitelja ispunjene pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti;

- da li je tuženik uznemiravao tužitelja u korištenju spornim pravom služnosti .

19. Sud je provedenim sudskim uviđajem obišao nekretnine koje je predmetom spora sa vještakom mjerničke struke, te je mjernički vještak identificirao predmet spora i to povlasnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao kuću ukupne površine od 101 m[2] koja se sastoji od podruma, prizemlja i kata, te koja sa svojom sjevernom granicom graniči sa južnom granicom k.č.br zgr. 133/2 k. o. [katastarska općina], poslužnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] kao zgradu ukupne površine 101 m[2,] koja se sastoji od prizemlja i tri kata, te je identificirao i sporni prolaz koji se nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], širine 2,4 metara, te se isti prolaz proteže dužinom cijele katastarske čestice [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina].

20. Provedenim uviđajem sud je neposrednim opažanjem utvrdio kako je sporni prolaz zatvoren sa željeznim vratima preko kojih se nalazi metalni lanac, te se predmetna vrata ne mogu otvoriti, a prolazom se od predmetnih željeznih vrata spušta do kraja istog prolaza gdje se na desnoj strani nalazi otvor sa drvenim nezaključanim vratima kroz koji se može ući u sporni dio nekretnine koja pripada tužitelju, a što je sve prikazano na fotografijama 1-7 koje su sastavni dio zapisnika o uviđaju od 22.12.2022. (stranica 109-118).

21. Čitanjem zapisnika o saslušanju svjedoka KRL od 09. listopada 2023. (stranica 182-185) utvrđeno je kako je sporni prolaz svjedok počeo koristiti 1990. godine, kada je i kupio predmetnu kuću na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te da je predmetni prolaz prije njega koristio i prijašnji vlasnik g. OR, koji mu je dao ključ od metalnih vrata kojima je zatvoren prolaz i rekao da predmetni prolaz može koristiti kao prilaz u podrum kuće koju je kupio, te je predmetni prolaz koristio danju, hodajući po istome, te ga nije koristio za pristup vozilima, a kada je 2010. godine kuću prodao pravnoj osobi Motovunska baština d.o.o., koja je u vlasništvu svjedokovog sina HRLŠ, istom je rekao da može koristiti predmetni prolaz za pristup na nekretninu, te mu je predao i ključ od metalnih vrata kojima je prolaz zatvoren.

22. Čitanjem zapisnika o saslušanju svjedoka FRL od 10. listopada 2023. (stranica 186-188) utvrđeno je da predmetni prolaz vodi do nekretnine u vlasništvu tužitelja, kao i do nekretnine koja je u vlasništvu svjedoka, te kako su se predmetnim prolazom koristio zakonski zastupnik tužitelja g. UR i tužitelj, njegov otac JR, radnici koje su oni unajmili, kao i svjedok kojemu je pravo na njegovo korištenje prenijela prijašnja vlasnica od koje je svjedok kupio kuću gđa. FR, a prolaz se koristio na način da se kroz njega prolazilo pješice i uz upotrebu tačaka, te se kroz predmetni prolaz ne može pristupiti nikakvim vozilom.

Svjedok je dodatno i saslušan u ponovljenom suđenju po uputi drugostupanjskog suda gdje je isti iskazao da je osobno bio u podrumu Motovunske baštine i da je vidio da se zgrada u kojoj se nalazi podrum i sama zgrada koriste, te da je u ljeto 2018/2019 podrumski dio korišten za odlaganje tužiteljevih nepotrebnih stvari, te mu nije poznato da li je da li je korištenje predmetnog podrumskog dijela trajalo kraće vreme za obavljanje kakvih radova ili duže vrijeme.

23. Svjedokinja ARL u svojem je iskazu potvrdila da joj je poznato gdje se nalaze nekretnine parničnih stranaka, koji su joj oboje prvi susjedi, budući da ona i njezin suprug HRL u [adresa] imaju kuću koju su kupili 2017. godine, poznat joj je i sporni prolaz kojeg je i sama koristila te se o istome prolazu vodio spor između tuženika i nje i njezinog supruga, poznato joj je da su sporni prolaz koristili radnici koji su vozili materijal iz kuće tužitelja, o čemu joj je govorio njezin suprug, te da ga je koristio i jedan susjed koji je tamo držao alat, vidjela je da se predmetnim prolazom od obitelji UR koristio g. H koji je tim prolazom išao u svoju kuću, potvrdila je da sada ima ključ od lokota postavljenog na željezna vrata koja zatvaraju predmetni prolaz obzirom da su ona i suprug uspjeli u sporu, te im je sud dodijelio ključ, ali da ranije taj ključ nisu imali.

24. Svjedok KR u svojem je iskazu potvrdio kako mu je poznat prolaz ispod kuće tužitelja, da je vidio da su tužitelji koristili predmetni prolaz nakon što su kupili predmetnu kuću te istu uređivali, čistili, iznosili stvari, a prolazom su se koristili i građevinari koji su za njih radili na toj kući jer je vidio da su predmetni radnici najviše od svega popravljali krov koji je bio derutan i u lošem stanju na kući tužitelja, a jedni drugi radnici su mijenjali škurnice, da je vidio da su predmetni radnici radove poduzimali i uz korištenje spornog prolaza i uz korištenje glavnog ulaza , te mu je poznato mu je da su predmetni prolaz koristili i susjedi koji su kroz njega vozili naftu za svoju kuću, jedino što su ti susjedi kroz prolaz prolazili ravno, dok se tužitelju skreće u desno, a radi se o kući u kojoj danas stanuje obitelj ARL, te ne zna da li su ikad vrata kroz prolaz vode do kuće tužitelja bila zazidana.

25. Svjedokinja FR u svojem je iskazu potvrdila da joj je poznat predmetni prolaz, budući da je 30 godina isti prolaz koristila jer je živjela u kući do predmetnog prolaza, a predmetni prolaz se koristilo za dovoz drva i nafte za njihovu kuću, a ključ od željeznih vrata na ulazu su imali 3 osobe, a osim nje ostale dvije osobe su bile ženska osoba koju su zvali "Teta Marija" koja je živjela do njih i sada je pokojna, a radi se o kući koju kući koju danas koristi obitelj UR, te muška osoba koju su zvali " LR, ne sjeća se da bi ikada vidjela "Tetu Mariju" da prolazi kroz sporni prolaz, međutim sjeća se da je vidjela rodbinu od "Tete Marije" da prolazi kroz prolaz i to g. OR koji je koristio prolaz za preradu vina, te se ne sjeća da bi vrata koja iz predmetnog prolaza vode u kuću tužitelja nekada bila zazidana.

26. Svjedok AR u svojem je iskazu potvrdio da je živio u kući blizu spornog prolaza te da je koristio predmetni prolaz koji je vodio do podruma od njegove kuće i kroz isti prolaz je prenosio stvari u podrum kao npr. drva i naftu za grijanje, a osim njega prolazom su se koristile i osobe koje poznaje kao "Tetu Mariju" i g. G, potvrdio je da je postavio lokot i lanac na željeznim ulaznim vratima jer su im ljudi znali krasti stvari prolazeći kroz taj prolaz, a ključ su osim njegove obitelji imali i imenovana "Teta Marija" i g. LR, naveo je kako je imenovana "Teta Marija" u podrumu zgrade koju danas koriste tužitelji tj. u jednoj manjoj prostoriji pored držala kokoši, poslije njezine smrti vrata koja su vodila u tu manju prostoriju su bila zazidana, a predmetnu kuću je nastavila koristiti njezina rodbina obitelj Serafin koja ju je prozračivala, ali tamo nisu živjeli jer su imali svoju kuću, da se nakon smrti "Tete Marije" niti ta manja prostorija niti podrum nisu koristili, podrum se ponovno počeo koristiti nakon što je kuća prodana ORL, koji je otac od HRLŠ, te ne zna niti je obraćao pažnju da li je tužitelj koristio predmetni prolaz, a po pričanju starijih naraštaja zna da je predmetni prolaz služio kako bi stanovnici [adresa] došli do zdenca koji se nalazi u predmetnom podrumu, iz kojeg su uzimali vodu dok još u [adresa] nije bio uveden vodovod, jer se ispod tog zdenca nalazi izvor, poznato mu je da su tužitelji popravljali krov na kući koju su kupili od rodbine pokojne "Tete Marije", te svjedok navodi kako je iz [adresa] odselio 2008. godine.

27. Čitanjem zapisnika o saslušanju zakonskog zastupnika tužitelja HRLŠ od 09. listopada 2023. (stranica 182-185) utvrđeno je da su se na predmetnom prolazu oduvijek nalazila željezna vrata, te da je prijašnji vlasnik predao ključ od lokota na tim vratima njegovom ocu (ORL - op. suda), tako da su se koristili tim prolazom, a prolaz je koristio i prijašnji vlasnik, da je tuženik znao da koriste predmetni prilaz, te se nije nikada tome protivio, da se prolaz koristio na način da se po istom hodali radi ulaza u prizemlje predmetne nekretnine, nije se koristio za pristup vozilima, ali su kroz prolaz znali voziti jedino tačke, predmetni prolaz se koristio tijekom dana, nikada noću, tako da je to svima bilo vidljivo.

28. Tuženik je prigovarao iskazima svjedoka ARL i KR, navodeći kako su u ovoj pravnoj stvari iskazivali suprotno njihovim iskazima na Zapisniku od 02. srpnja 2020., poslovni broj: 28 P-2520/2020-40 (stranica 303-307).

29. Sud nalazi kako tuženikova primjedba nije osnovana u odnosu na iskaz svjedoka ARL, koja je nakon primjedbe objasnila da je informaciju da se radi o radnicima koje je angažirao tužitelj dobila naknadno od svojeg supruga FRL, pa je stoga i u svojem iskazu u ovoj pravnoj stvari iskazivala da se radi o radnicima koje je angažirao tužitelj.

30. Međutim, sud ocjenjuje kako je tuženikova primjedba osnovana u odnosu na iskaz svjedoka KR koji je u ovoj pravnoj stvari iskazivao da je „…vidio…“ da su radnici koji su poduzimali radove na krovu i škurnicama na tužiteljevoj kući prilikom obavljanja istih radova koristili i sporni prolaz, dok je vezano uz istu stvar na Zapisniku od 02. srpnja 2020., poslovni broj: 28 P-2520/2020-40 (stranica 303- 307) iskazivao kako „…pretpostavlja…“ da su radnici kada su radili na kući prolazili i po spornom prolazu, pa stoga u tom dijelu iskaz svjedoka ne prihvaća kao vjerodostojan.

31. Vezano uz iskaze ostalih saslušanih svjedoka sud iste ocjenjuje vjerodostojnima budući da su na uvjerljiv i detaljan način iskazivali o činjenicama koje se neposredno opažali i čuli, te se njihovi iskazi u bitnim dijelovima međusobno nadopunjuju i nisu u proturječnosti.

32. Sud temeljem iskaza saslušanih svjedoka KRL, FRL, GRL, KR, FR i AR, kao i iskaza zakonskog zastupnika tužitelja HRLŠ utvrđuje da je pravni prednik tužitelja bio u posjedu prava prolaza kroz predmetni prolaz, kao i držanja vrata, a prije njega da je u posjedu istog prava bio i prijašnji vlasnik g. OR, kojim mu je to pravo i prenio, a prije g. OR predmetnim su se prolazom koristili i prijašnji vlasnici odnosno „Teta Marija“, čiji je g. OR bio rod, koja je u podrumu kuće, koja je sada u vlasništvu tužitelja, držala kokoške, kao i obitelj AR, koji su kroz prolaz prenosili stvari u podrum kao npr. drva i naftu za grijanje za potrebe svoje kuće iz koje su odselili 2008. godine.

33. Nadalje, pravni prednik tužitelja je predmetni prolaz počeo koristiti 1990. godine hodajući po istome, te ga nije koristio za pristup vozilima, a kada je 2010. godine kuću prodao pravnoj osobi Motovunska baština d.o.o., čiji je zakonski zastupnik njegov sin HRLŠ, istom je rekao da može koristiti predmetni prolaz za pristup na nekretninu, te mu je predao i ključ od metalnih vrata kojima je prolaz zatvoren.

34. Obzirom da je tužitelj pravna osoba poštenje posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a u konkretnom slučaju to je zakonski zastupnik tužitelja HRLŠ.

35. Iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi zaključak da bi se pravo prolaza vršilo zloupotrebom povjerenja tuženika, niti silom i prijevarom, a niti je navedeno pravo prolaza ustupljeno do opoziva.

36. Sud smatra utvrđenim i okolnost da je tužitelj predmetnu stvarnu služnost pošteno posjedovao i izvršavao njezin sadržaj, pošten jer isti u trenutku kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

37. Osim toga, sukladno čl.18.st.5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014), propisano je da se posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a u konkretnom slučaju tuženik nije osporavao poštenje tužitelja, niti je predlagao dokaze u tom smislu.

38. Uvidom i čitanjem povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga (list 97-102), kao i ovjerenog prijevoda upisa prava služnosti (list 7-10) utvrđeno je da je pravo služnosti prolaza pješice i rogatim životinjama na teret k. č. br. [katastarska čestica], koje se ostvaruje kroz željezu kapiju u prizemlju u korist susjedne k. č. br. [katastarska čestica], uknjiženo još 04.12.1919. godine.

39. Točni su navodi tuženika da tužitelj ne drži rogatu, niti bilo kakvu drugu stoku u svojoj nekretnini, niti bi to danas bilo dopušteno u staroj gradskoj jezgri [adresa], međutim tužitelj niti ne traži utvrđenje prava služnosti u odnosu na prolaz rogatom stokom, već prolaz pješice i provoz tačkama, kao i pravo držati vrata na predmetnom prolazu.

40. Sud utvrđuje da pravo služnosti za prolaz pješice i držanja vrata postoji od 04.12.1919. godine, tako da je to početak roka od kojega treba računati dosijedanje stvarne služnosti, dok u odnosu na pravo provoza tačkama rok dosijedanja treba računati najranije od 1990. godine, kada je pravni prednik tužitelja, ORL, kupio kuću na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te kroz predmetni prolaz započeo prolaziti tačkama.

41. Iz iskaza svjedoka FRL, kao i iskaza zakonskog zastupnika tužitelja PR, utvrđeno je da se tuženik usprotivio korištenju predmetnog prolaza tijekom 2018. godine, kada je na željezna vrata postavio lanac s lokotom, te ista vrata zaključao, a ključ nije predao niti tužitelju, niti svjedoku, slijedom čega sud utvrđuje da je tuženik opisanom radnjom uznemiravao tužitelja u izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti.

42. Sud u iskazima srodnih i nesrodnih svjedoka ne nalazi nelogičnosti niti proturječnosti, svi saslušani svjedoci iskazivali su na uvjerljiv i detaljan način, te svi svjedoci imaju neposredno saznanje o tome tko je i na koji način koristio predmetni prolaz, pa sud njihove iskaze prihvaća i ocjenjuje vjerodostojnima.

43. Isto tako iskaz tužitelja se u bitnim dijelovima podudara s iskazima saslušanih svjedoka KRL, FRL, GRL, KR, FR i AR, koje je sud ocijenio vjerodostojnima, slijedom čega i iskaz tužitelja sud ocjenjuje uvjerljivim i vjerodostojnim i u istom također ne nalazi proturječnosti niti nelogičnosti.

44. Uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju mr.sc. Marija Brajković od 30.3.2023 (list 123-138), vještak je utvrdio da se predmetnim prolazom pristupa u istočni dio prizemlja objekta koji se nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

45. Vještak je svoj nalaz i mišljenje nadopunio usmenim izlaganjem navodeći kako je nalaz i mišljenje sastavio u skladu s pravilima geodetske struke, te je vještak u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, navodi kako je predmet vještačenja bio pristup predmetnoj nekretnini kroz određeni prolaz, a ne da utvrđuje druge mogućnosti pristupa tužiteljevoj nekretnini, te smatra da je postupio po zadanom zadatku.

46. Sud ne prihvaća kao osnovane tuženikove primjedbe na vještački nalaz i mišljenje iz razloga jer u postupku radi utvrđenja prava stvarne služnosti prolaza nije odlučna činjenica da li postoji drugi jednako prikladan prolaz.

47. Sud je nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka ocijenio jasnim, uvjer ljivim, nepristranim i stručnim, te se temeljem nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno mogla utvrditi odlučna činjenica da se predmetnim prolazom pristupa u istočni dio prizemlja objekta koji se nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je u vlasništvu tužitelja.

48. Nakon provedenog dokaznog postupka sud smatra nedvojbeno utvrđenim:

- da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] upisan tužitelj, a vlasnik nekretnine k.č.br zgr. 133/2 k. o. [katastarska općina] upisan tuženik, što je između stranaka nesporno;

- da su k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i k.č.br zgr. 133/2 k. o. [katastarska općina], susjedne nekretnine, te se sporni prolaz nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], da je isti širine 2,4 metara, te se proteže dužinom cijele katastarske čestice [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina];

- da se predmetnim prolazom pristupa u istočni dio prizemlja objekta koji se nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je u vlasništvu tužitelja;

- da je 04.12.1919. godine kroz predmetni prolaz bilo uknjiženo pravo služnosti prolaza pješice i rogatim životinjama na teret k. č. br. [katastarska čestica], koje se ostvaruje kroz željezu kapiju u prizemlju u korist susjedne k. č. br. [katastarska čestica],

- da se pravni prednik tužitelja koristio predmetnim prolazom pješice i tačkama, te pravom držanja vrata, kao pošteni i samostalni posjednik najranije od 1990. godine, kada mu je to pravo i ključ od prolaza prenio prijašnji vlasnik g. OR, a pravni prednik g. OR „Teta Marija“ se također koristila predmetnim prolazom, koja je u podrumu kuće, koja je sada u vlasništvu tužitelja, držala kokoške;

- da je pravni prednik tužitelja 2010. godine prenio na tužitelja pravo služnosti korištenja predmetnim prolazom pješice i tačkama, te pravo držanja vrata

- da pravo stvarne služnosti pješice i tačkama kroz predmetni prolaz, i pravo držanja vrata, nije vršeno zloupotrebom povjerenja vlasnika poslužnog dobra, silom, prijevarom niti je služnost ustupljena do opoziva;

- da je tužitelj pošteni posjednik prava stvarne služnosti, te da su pošteni posjednici istog prava bili i njegovi pravni prednici;

- da se kroz predmetni prolaz ne može proći nikakvim vozilima;

- da je predmetni prolaz zatvoren sa željeznim vratima preko kojih se nalazi postavljen metalni lanac, te se predmetna vrata ne mogu otvoriti,

- da je tuženik tijekom 2018. godine na željezna vrata na prolazu postavio lanac s lokotom, te ista vrata zaključao, a ključ nije predao tužitelju,

- da je rok za dosjelost stjecanja prava stvarne služnosti prolaza pješice i držanja vrata započeo teći 04.12.1919. godine, a rok za pravo provoza tačkama započeo teći 1990. godine.

49. Člankom 388.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

50. U ovoj pravnoj stvari sud je na nedvojbeni način utvrdio kako je dosjedanje, za stjecanje prava stvarne služnosti prolaza pješke preko željezne kapije (portuna) i postojećeg natkrivenog dijela prolaza u prizemlju zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], i držanja vrata na teret k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], a za korist k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počelo teći 04.12.1919. godine, za vrijeme važenja Općeg građanskog zakonika ( dalje: OGZ ), koji je u to vrijeme bio na snazi, te koji se primjenjivao temeljem čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/1946, 105/1946, 96/1947) i temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (Narodne novine 73/91.).

51. Prema pravnom pravilu 1470. OGZ-a propisano je da je za dosjelost neupisanih prava služnosti na nekretninama potrebno vrijeme od 30 godina, a koje pravilo su dopunjeno i izmijenjeno načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04. travnja 1960. prema kojem je najdulji rok dos jedanja (održaja) 20 godina, slijedom čega sud utvrđuje da je vrijeme za stjecanje predmetnog prava stvarne služnosti isteklo dana 04.12.1939. godine.

52. U odnosu na pravo stvarne služnosti provoza tačkama preko željezne kapije (portuna) i postojećeg natkrivenog dijela prolaza u prizemlju zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a za korist k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dosijedanje je započelo teći najranije 1990. godine za vrijeme dok je na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 01.09.1980. godine, te se primjenjivao do 31. prosinca 1996. godine.

53. ZOVO u čl.28. st.4. propisuje za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, slijedom čega sud utvrđuje da je vrijeme za stjecanje predmetnog prava stvarne služnosti isteklo 2010. godine za vrijeme važenja sadašnjeg ZV-a koji u čl.229.st.1. propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

54. Obzirom da je u postupku utvrđeno da se tuženik, kao vlasnik poslužne nekretnine k.č.br zgr. 133/2 k. o. [katastarska općina], a niti njegovi pravni prednici, nije protivio izvršavanju sadržaja stvarne služnosti koji se vršio prolazom pješice i provozom tačkama preko željezne kapije (portuna) i postojećeg natkrivenog dijela prolaza u prizemlju zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], sve do 2018. godine kada je na željezna vrata na prolazu postavio lanac s lokotom, te ista vrata zaključao, a ključ nije predao tužitelju, slijedom čega sud utvrđuje da je pravo stvarne služnosti stečeno dosjelošću temeljem 388.st.2. ZV-a u svezi s pravnim pravilom OGZ-a 1470., koje pravilo je dopunjeno i izmijenjeno načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04. travnja 1960., u svezi s čl.28.st.4. ZOVO -a i čl.229. ZV-a, te je sud prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev iz točke I izreke ove presude.

55. Sukladno čl.228.st.2. ZV-a propisano je da tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, slijedom čega sud utvrđuje kako ne postoji dužnost tuženika da tužitelju izda ispravu podobnu za upis prava služnosti u zemljišnim knjigama nadležnog suda jer je tužitelj pravo služnosti stekao temeljem zakona tj. ispunjenjem zakonskih pretpostavki, a ne temeljem pravnog posla u kojem slučaju bi bilo potrebno da vlasnik nekretnine ovjerovljenom ispravom dopusti uknjižbu služnost, slijedom čega je sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev iz točke II izreke ove presude.

56. Nadalje, ZV u čl.233.st.1. propisuje da ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava, a budući da je u postupku utvrđeno da je tuženik 2018. godine na željezna vrata na prolazu postavio lanac s lokotom, te ista vrata zaključao, a ključ nije predao tužitelju, slijedom čega je sud prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev iz točke III i točke IV izreke ove presude.

57. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154.st.2. ZPP-a o djelomičnom uspjehu u sporu u svezi s čl.155.st.1. ZPP-a kojim je propisano da će sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice, a uspjeh stranaka u postupku utvrđuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

58. Vrijednost predmeta spora u ovoj parnici naznačena je u iznosu od 1.459,95 eura / 11.000,00 kuna.

59. Obzirom da je tužitelj tužbom istaknuo 4 nenovčana tužbena zahtjeva, te je kao vrijednost predmeta spora naznačio iznos od 1.459,95 eura / 11.000,00 kuna odnosno 364,99 eura / 2.750,02 kuna po svakom zahtjevu, a u ovoj pravnoj stvari uspio je s 3 tužbena zahtjeva, dok je s 1 tužbenim zahtjevom odbijen, tako da je tužitelju dosuđeni tužbeni zahtjev u vrijednosti od 1.094,97 eura / 8.250,05 kuna, slijedom čega je tužitelj uspio u ovoj parnici u omjeru od 75,00 %, dok je tuženik uspio u omjeru od 25,00 %.

60. Razlika uspjeha u sporu utvrđuje se u omjeru od 50,00 u korist tužitelja.

61. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa) Tbr.52.st.3. propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, u Tbr.54. prop isano je da vrijednost boda iznosi 2,00 eura, u Tbr.7.st.1. propisano je da za naznačenu vrijednost predmeta spora odvjetniku pripada nagrada u visini od 100 bodova, te da po Tbr.46. Tarife na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost prema važećim poreznim propisima od 25%.

62. Sud je tužitelju priznao sljedeće troškove postupka kao opravdane:

- za sastav tužbe u visini od 100 bodova što iznosi 200,00 eura po Tbr.7.toč.1. Tarife;

- za pristup na 6 ročišta dana 13.09.2022., 22.12.2022., 09.10.2023., 10.10.2023., 10.04.2025. i 27.03.2026. svako u visini od po 100 bodova što ukupno iznosi 1.200,00 eura po Tbr.9.toč.1. i toč.7. Tarife;

- za sastav podneska od 04.04.2025. godine - ostali podnesci - u visini od 25 bodova, što iznosi 50,00 eura po Tbr.8.toč.4. Tarife;

- PDV na obavljene radnje od 25% u ukupnom iznosu od 362,50 eura po Tbr.46. Tarife;

- troškove provedenog sudskog uviđaja i mjerničkog vještačenja u stvarno utrošenom iznosu od 605,99 eura / 4.565,96 kuna jer sud ocjenjuje da je taj trošak bio potreban za vođenje postupka radi identifikacije nekretnina i položaja pružanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza,

- za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 66,36 eura / 499,98 kuna po Tar.br.1.st.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 53/2019 i 92/2021 – dalje: Uredba),

- za sudsku pristojbu na prvostupanjsku presudu u iznosu od 53,09 eura / 400,00 kuna po Tar.br.2.st.1. Uredbe,

63. Tužitelju nisu priznati troškovi tumača za engleski jezik u visini od 47 ,25 eura / 356,00 kuna obzirom da sudu nije dostavljen dokaz da je tumaču izvršena isplata i da je taj trošak stvarno nastao.

64. Ukupno priznata visina troškova parničnog postupka tužitelju (prvostupanjski i žalbeni postupak) iznosi 2.537,94 eura.

65. Budući da je Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u svojem rješenju poslovni broj: Gž-1536/2024-2, od 13. studenog 2024. godine, naložio prvostupanjskom sudu da odluči o troškovima žalbenog dijela postupka, sud utvrđuje kako su tuženik izjavljenom žalbom uspio u cijelosti budući da je po izjavljenoj žalbi drugostupanjski sud odlučio da se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj P-54/2022-60, od 16. studenog 2023. u dijelu pod točkama I., III., IV. i V. izreke i predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, slijedom čega je sud temeljem čl.166.st.3. ZPP-a tuženiku priznao troškove žalbenog postupka kako slijedi:

- za sastav žalbe u parnicama radi služnosti jednokratna nagrada u visini od 100 bodova što iznosi 200,00 eura po Tbr.10. toč.2. Tarife,

odnosno ukupno priznata visina žalbenog postupka tuženiku iznosi 200,00 eura.

66. Nakon međusobnog prijeboja priznatih troškova (2.537,94 - 200,00 = 2.337,94) ukupno priznata visina troškova parničnog postupka tužitelju iznosi 2.337,94 eura, te mu pripada naknada dijela ukupnog troška koji odgovara postotku razlike uspjeha u sporu od 50,00%, što iznosi 1.168,97 eura, te je temeljem čl.154.st.2. u vezi čl.155. ZPP-a naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.168,97 eura, slijedom čega je sud odlučio kao pod točkom V izreke ove presude.

67. Zakonska zatezna kamata na trošak parničnog postupka teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naloženo plaćanje troškova postupka sukladno čl.151.st.3. ZPP-a.

68. Visina stope zatezne kamate na trošak parničnog postupka određena je po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022).

69. Sud je temeljem čl.328.st.1. ZPP-a odredio rok u trajanju od 15 dana u kojem je tuženik dužan dobrovoljno izvršiti činidbu.

U Bujama – Buie 11. svibnja 2026.

Sudac:

Sven Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju, putem punomoćnika,

2. Tuženiku, putem punomoćnika.