Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: R1 Ob-315/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Karlovcu po sutkinji Anđelki Dukovac, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĐV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ranije [adresa], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured Karlovac, OIB 84397956623, Kralja Tomislava 10, Karlovac, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon glavne i javne rasprave održane dana 09. travnja 2026. u nazočnosti predlagateljice i punomoćnice protustranke CV, objavljeno 11. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je dostavila prijedlog protiv protustranke HZMO radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice. U prijedlogu i tijekom dokaznog postupka navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s VV od 1993. godine do 12. siječnja 2024. godine kad je preminuo. Htjela bi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pokojnog izvanbračnog supruga pa je zato pokrenula ovaj izvanparnični postupak.
2. U odgovoru na prijedlog protustranka ističe prigovor promašene pasivne legitimacije pa predlaže da sud odbije prijedlog. Protustranka nema nikakvog saznanja o predlagateljici pa se ne može očitovati o njenom bračnom, odnosno izvanbračnom statusu niti može imati saznanja o tome gdje je predlagateljica i s kim je živjela. Protustranka je pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornošću utvrđenom Zakonom o mirovinskom osiguranju. Iz svoje baze podataka može utvrditi da je pokojni VV bio korisnik mirovine uz Republici Hrvatskoj te da predlagateljica nije korisnik mirovinskih primanja u Republici Hrvatskoj, a prema podacima kojima raspolaže nije vidljivo da je između predlagateljice i VV postojala izvanbračna veza obzirom da mirovinski sustav ne sadrži te podatke. Prema čl. 25 st. 4 Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 96/25) status izvanbračne zajednice se utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu, međutim istom odredbom nije određeno da HZMO treba biti stranka u tom postupku i upitno je da li se status izvanbračne zajednice uopće može utvrđivati u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak. Kad bi HZMO mogao samo formalno nekom priznati status izvanbračne zajednice, (a ovaj postupak se ne može gledati kao formalnost jer u konačnici može dovest ido izdvajanja na trošak državnog proračuna) onda ne bi trebalo za to pokretati nikakav sudski postupak već bi se sve odredilo u okviru upravnog postupka. Zakonodavac je očito prilikom donošenja odredbe da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u sudskom postupku imao namjeru da se taj status utvrđuje uz sudjelovanje neke treće osobe, po svoj prilici člana obitelji pokojnog korisnika mirovine koji bi imao određena nasljedna prava u odnosu na umrlu osobu pa predlaže da sud odbije prijedlog.
3. Tijekom dokaznog postupku izvršen je uvid u uvjerenje o prebivalištu (list 3-4 spisa), potvrdu o prijavi boravišta (list 5 spisa), punomoć i smrtni list (list 6-8 spisa), odgovor na prijedlog (list 15-17 spisa), zapisnik od 05. siječnja 2026. (list 19-20 spisa) i zapisnik od 09. travnja 2026. (list 21-23 spisa).
4. Drugih dokaznih prijedloga nije bilo.
5. U dokaznom postupku je saslušano troje svjedoka koji su suglasno iskazali da su predlagateljica i pokojni VV doselili u [adresa] pred 20-ak godina i živjeli u susjedstvu. Živjeli su skupa sve do smrti VV koji je umro pred otprilike dvije godine. Nisu imali zajedničke djece.
6. Predlagateljica je iskazala da nikad nije bila u braku. Iz izvanbračne zajednice ima kćerku. Pokojni VV je ranije bio u braku sa suprugom Đ koja je preminula 1989. godine, a imali su ukupno četvero zajedničke djece koja su sada negdje u inozemstvu. Njih dvoje nisu imali zajedničke djece. Počeli su živjeti zajedno u listopadu 1993. godine, iz Banja Luke su izbjegli u Hrvatsku Kostajnicu, a u [adresa] su došli živjeti 02. kolovoza 2003. godine i živjeli su skupa u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti 12. siječnja 2024. godine. Iza njega još nije proveden ostavinski postupak. Skupa su kupili kuću u [adresa] na adresi [adresa]. Htjela bi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pokojnog izvanbračnog supruga pa je zato pokrenula ovaj postupka.
7. Po čl. 1 st. 1 Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), ovim se Zakonom uređuju brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca, odnosi roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta,….
8. Po čl. 11 st. 1 ObZ-a, odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Po st. 2, izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. ovoga čl. stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Po st. 3, nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa.
9. Protustranka ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer u ovom konkretnom predmetu koji se odnosi na utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice ne može biti pasivno legitimiran već treba primijeniti odredbe ObZ-a.
10. Odredbom čl. 22 st. 1 Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) između ostalog je propisano da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine osigurani i članovi njegove obitelji i naznačeno je koji su to točno članovi obitelji. St. 3 istoga čl. je propisano da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Odredbom čl. 22 ZOMO-a se uopće ne reguliraju uvjeti za postojanje izvanbračne zajednice već se propisuje koji su članovi obitelji tuženikovog osiguranika ili korisnika mirovine osigurani, a propisano je da se izvanbračni drug smatra članom obitelji ako je s osiguranikom ili korisnikom mirovine živio do njegove smrti u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
11. Odredbom čl. 22 st. 3 ZOMO-a u dijelu u kojem je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ne daje se HZMO – u status protustranke nego se samo regulira da se u izvanparničnom postupku utvrđuje izvanbračna zajednica, a odredbom čl. 1 st. 1 ObZ-a i odredbom čl. 11 st. 1 ObZ-a je propisano da se odredbama ObZ-a utvrđuje izvanbračna zajednica.
12. Po čl. 8 st. 2 Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03, 163/03, 35/03, 127/13, 33/15, 14/19), samo za potrebe tog Zakona je reguliran pojam izvanbračne zajednice, a po čl. 17 st. 1 Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 121/17, 98/19, 84/21, 156/23) je regulirano kada se izvanbračni drug smatra članom obitelji u smislu ZHB.
13. Ovaj sud smatra da se u konkretnom slučaju za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice primjenjuju odredbe ObZ-a pa je osnovan prigovor protustranke o promašenoj pasivnoj legitimaciji jer protustranka HZMO doista nije pasivno legitimirana u ovom postupku već predlagateljica može pokrenuti izvanparnični postupak za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na pokojnog VV pa je riješeno kao u izreci.
14. Stranke nisu tražile naknadu troškova izvanparničnog postupka pa sud o troškovima nije odlučivao.
U Karlovcu, 11. svibanj 2026. godine
Sutkinja: Anđelka Dukovac
Pouka o pravnom lijeku.
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda na Županijski sud
Dna:
1. ĐV, [adresa]
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured Karlovac
