Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Poslovni broj: Pp-3879/2024-16

Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Zite Španiel, u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Rebella Verde d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi NA, koje brani branitelj Atila Šilješ, odvjetnik u Osijeku, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. te članka 228. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.) i članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), pokrenutom na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-02/24-01/531, urbroj: 443-02-01-11-24-2 od 5. studenog 2024., nakon završene glavne i javne rasprave održane 6. svibnja 2026. u prisutnosti predstavnika 1. okr. pravne osobe, a ujedno i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi NA i branitelja okrivljenika, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.

Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

1. okr. pravna osoba: REBELLA VERDE d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 15544259061, djelatnost ugostiteljstvo, savjetovanje, poduka i usluge, žiro račun br: HR 6523400091111241632 kod PBZ banke, prekršajno nekažnjavana,

2. okr. odgovorna osoba: NA, sin CA i OA, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen, VSS, po zanimanju dipl. ing. elektrotehnike, zaposlen u Rebella Verde d.o.o., s primanjima u iznosu od 950,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, vlasnik nekretnine, neodlikovan, prekršajno nekažnjavan, vodi se drugi prekršajni, ali se ne vodi kazneni postupak

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

I. da kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u poslodavcu pravnoj osobi 31. listopada 2024. u Osijeku u slučaju kada ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku ne bi radnici GA izdali pisanu potvrdu u sklopljenom ugovoru o radu u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona o radu i to na način da bi kod njih kao poslodavca 31. listopada 2024. u 18:20 sati započela s radom radnica GA i to na poslovima slaganja stola, odnosno privremenog bara (dva stola na kojima su posloženi sastojci, alkoholna pića, arome, začini i led te ostalo za spravljanje koktela) u bistrou Yes u Osijeku, Hrvatske Republike 19 H, a da joj poslodavac ne bi izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, što da bi bio u obavezi budući da s istom nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada i to najkasnije u Osijeku 31. listopada 2024. do 18,20 sati,

dakle, da poslodavac u slučaju kada ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku prije početka rada nije radnici izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,

pa da bi time postupili suprotno članku 14. stavku 3. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 3. i stavku 2. istoga zakona,

II. da kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ne bi 31. listopada 2024. u Osijeku prijavili osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za osiguranika GA prema članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i to na način da bi kod njih kao poslodavca 31. listopada 2024. u 18,20 sati započela s radom radnica GA i to na poslovima slaganja stola, odnosno privremenog bara (dva stola na kojima su posloženi sastojci, alkoholna pića, arome, začini i led te ostalo za spravljanje koktela) u bistrou Yes u Osijeku, Hrvatske Republike 19 H, a da poslodavac kao obveznik doprinosa ne bi dostavio podatke za vođenje matične evidencije - podatke o početku osiguranja za osiguranicu GA najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 31. listopada 2024.,

dakle, da poslodavac nije prijavio osiguranje,

pa da bi time postupili suprotno članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istoga zakona,

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka u odnosu na prekršaje iz glave I. izreke presude padaju na teret proračunskih sredstava suda.

II.

I. Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

1. okr. pravna osoba: REBELLA VERDE d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 15544259061, djelatnost ugostiteljstvo, savjetovanje, poduka i usluge, žiro račun br: HR 6523400091111241632 kod PBZ banke, prekršajno nekažnjavana,

2. okr. odgovorna osoba: NA, sin CA i OA, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen, VSS, po zanimanju dipl. ing. elektrotehnike, zaposlen u Rebella Verde d.o.o., s primanjima u iznosu od 950,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, vlasnik nekretnine, neodlikovan, prekršajno nekažnjavan, vodi se drugi prekršajni, ali se ne vodi kazneni postupak

k r i v i s u

što su kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u poslodavcu pravnoj osobi u Osijeku s radnikom ZA **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme u kojemu nije naveden objektivan razlog za njegovo sklapanje na određeno vrijeme, što je u suprotnosti s člankom 12. stavcima 1. i 3. Zakona o radu i to na način da su za obavljanje poslova pomoćnog kuhara i pomoćnog konobara s radnikom ZA **.**.2024. u [adresa] sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme s početkom rada 1. listopada 2024. i predviđenim trajanjem do 30. travnja 2025. u kojem nisu naveli objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,

čime su postupili suprotno članku 12. stavcima 1. i 3. Zakona o radu te time počinili prekršaj kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istoga zakona,

II. pa se okrivljenicima za navedeni prekršaj na temelju citiranog članka navedenog zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

• 1. okr. pravnoj osobi

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.040,00 eura (jedna tisuća četrdeset eura)

• 2. okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi

NOVČANA KAZNA u iznosu od 200,00 eura (dvije stotine eura)

III. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda svaki ponaosob u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je 5. studenog 2024. optužni prijedlog protiv 1. okr. pravne osobe Rebella Verde d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe NA zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. te članka 228. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

2. U svoju obranu predstavnik 1. okr. pravne osobe, a ujedno i 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi NA, je naveo da nisu točni navodi optužnog prijedloga i ne smatraju se krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Naveli su da u cijelosti ostaju kod navoda iz pisane obrane koju su dostavili sudu. U svojoj vlastoručno potpisanoj pisanoj obrani koja je u ovome sudu zaprimljena na ročištu održanom 15. siječnja 2026. (stranica 51 do 58 spisa) okrivljenici su naveli da GA nije bila zaposlenica niti privremena radnica kod njih, već je bila prisutna kao osobna prijateljica 2. okr. te je iz entuzijazma i struke, bez naknade, davala savjete djelatnicima bistroa Yes o koktelima koje je prethodno osmislila. Naveli su da ista nije posluživala pića, niti je bila zadužena za pripremu koktela, nije bila u radnoj odjeći, već je bila kostimirana kao i ostali gosti te nije bila u šanku. Naveli su da je formulacija u zapisniku „s radom kod poslodavca Rebella Verde sam otpočela“ nije njezina rečenica, već konstrukcija inspektorice. Naveli su da su bitna obilježja rada prema zakonu postojanje obveze prema poslodavcu, izvršavanje konkretnih radnih zadataka te postojanje naknade za obavljeni rad u vidu plaće te ništa od navedenog u konkretnom slučaju nije bilo ispunjeno. Pomaganje prijatelju iz struke i hobija, u javno najavljenom događaju nije rad, već socijalna i prijateljska pomoć, što je priznata pravna kategorija u praksi inspekcije i sudova. Smatraju da se postupanje GA ne može kvalificirati kao rad u smislu prekršajnog prava jer nema radnog odnosa, nema radne zadaće i nema naknade. Što se tiče radnika ZA, naveli su da je predmetni ugovor sklopljen na zahtjev radnika zbog nesigurne životne situacije i njegovog nedavnog dolaska iz Zadra i mogućeg sezonskog rada na moru te su nakon inspekcijskog nadzora kao poslodavci potpisali novi ugovor o radu na određeno vrijeme s jasno navedenim razlogom, a kasnije i ugovor na neodređeno vrijeme prije početka sudskog postupka. Smatraju da radnik ni na koji način nije oštećen. Slijedom navedenog, naveli su da se ne smatraju krivima ni za jedan prekršaj, a ako sud ocijeni da formalno postoji prekršaj, predložili su izricanje opomene umjesto kazne. Predstavnik 1. okr. pravne osobe, ujedno i 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi je dalje na glavnoj raspravi pred ovim sudom naveo da oni inače vrlo uredno posluju, poštivajući sve zakonske propise i ne misle da su u konkretnom slučaju povrijedili ikakav propis. Što se tiče točaka 2. i 3. optužnog prijedloga naveo je da su 31. listopada 2024. u bistrou Yes, Hrvatske Republike 19 H u Osijeku, imali Halloween party koji su organizirali od 19,00 sati. Isto tako su naveli da GA nije ni na koji način radila na tome partyju, već je ista samo na prijateljskoj bazi ranije pomogla oko recepata za određene koktele te je na taj party došla zamaskirana kao i svi drugi gosti. Inspektorica po dolasku nije zatekla GA da išta radi u navedenom bistrou, već je ista samo vadila pića na stol, a koja pića je donijela njihova zaposlenica. U prilog tome da nisu imali namjeru zaobilaziti ijedan pravni propis ide i činjenica da je na navedenom partyju bio i DJ s kojim su sklopili ugovor i kojem su platili račun za njegove usluge za tu večer. Predstavnik 1. okr. pravne osobe, a ujedno i 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi, je također naveo da je u dobroj vjeri potpisao zapisnik o obavljenom nadzoru koji uslijed toga jer je bio party nije toliko pozorno čitao i mislio je da je inspektorica unijela ono što je rekao, iako je kasnije primijetio nekakve rečenične konstrukcije i navode koje on uopće nije rekao. Također smatra da niti iskaz GA nije onakav kakav je naveden na zapisnik, budući da GA niti ne zna da se firma zove Rebella Verde d.o.o. Što se tiče prekršaja iz točke 1. optužnog prijedloga naveli su da je istina da su s radnikom ZA **.**.2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, a u kojem nisu bili naveli objektivan razlog za njegovo sklapanje na određeno vrijeme, međutim naveli su da im nije bila namjera kršiti zakon, već se u konkretnom slučaju radilo o tome da je navedeni radnik došao iz Zadra i nije znao hoće li ostati u Osijeku ili će otići raditi na sezonu te je na njegovo inzistiranje sklopljen ovakav ugovor o radu na određeno vrijeme, a oni nisu znali da je sklapanje takvog ugovora protivno zakonu i da je došlo u međuvremenu do promjene Zakona o radu te je to isključivo rezultat njihovog propusta, a ne namjere. Također su naveli da ih je zbunio obrazac ugovora o radu koji se može preuzeti na Narodnim novinama, a gdje su bile navedene odredbe "starog" Zakona o radu te nisu znali da i kod prvog ugovora o radu na određeno vrijeme moraju navesti objektivan razlog, već su mislili da to moraju samo kod uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, a kako je bilo propisano starim Zakonom o radu. Isto tako su naglasili da navedenom radniku time nije počinjena nikakva šteta i da su odmah naknadno s istim sklopili novi ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem je bio naveden objektivan razlog sklapanja toga ugovora na određeno vrijeme, a kasnije su s istim radnikom sklopili i ugovor o radu na neodređeno vrijeme te isti i dan danas radi kod 1. okr. pravne osobe. Na upit branitelja 2. okr. je odgovorio da je 31. listopada 2024. ova proslava bila proslava povodom prvog rođendana njihovog bistroa i to se poklopili s Halloween partyjem te je ovo bila jedna izvanredna stvar koja se odvijala izvan radnog vremena bistroa jer inače bistro radi do 17,00 sati te su i taj dan radili do 17,00 sati, a plan je bio od 19,00 do 23,00 sata ili ponoći održati proslavu povodom rođendana. Naveli su da su navedenu promjenu radnog vremena za taj dan uredno prijavili poreznoj upravi te su obavijestili i susjede iz susjednih zgrada o partyju i na taj način pokrili sve zakonske i ljudske obveze, međutim malo iza 19,00 sati došle su im tri inspekcije koje su vršile nadzor do 22,00 sata, a što je značilo i propast partyja i značajan financijski gubitak za njih. Na daljnji upit branitelja kako to da su zamolili GA da pomogne kod izrade recepata za koktele, predstavnik 1. okr. pravne osobe, a ujedno i 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi je odgovario da su navedenu proslavu zamislili kao internu proslavu za stalne goste i prijatelje te da je bila pozvana i GA kao prijateljica koja se sama ponudila da bi mogla osmisliti recepte za nekakve koktele jer joj je to inače hobi. Također je naveo da nema govora da bi ista kod njih išta radila kritične zgode, već je ista zaposlena na puno radno vrijeme kod drugih poslodavaca i to u Ugostiteljskoj školi u Osijeku i kod još jednog poslodavca kojeg točno ni ne znaju, a također kada su upitali inspektoricu kako bi uopće GA išta i mogla raditi kod njih kada je zaposlena na puno radno vrijeme kod drugih poslodavaca, ista im je rekla da bi onda mogla raditi samo na temelju ugovora o radu i da ne bi s njom mogli sklopiti ugovor o djelu. Isto tako, naglasili su da im je inspektorica rekla da ignoriraju ovu točku glede prijavljivanja GA na HZMO, budući da je ista već prijavljena jer radi kod drugih poslodavaca.

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao NAG, GA i ZA, pročitao obavijest po članku 109. a stavku 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika (stranica 4 do 6 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (stranica 7 do 11 spisa), pregledao fotografije (stranica 12 do 14 spisa), pročitao zapisnik II (stranica 15 do 20 spisa), ugovor o radu (stranica 21 do 26 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 27 do 29 spisa), materijalnu dokumentaciju (stranica 59 do 65 spisa) i izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH na ime okrivljenika od 6. svibnja 2026.

3.1. Sud nije izvodio daljnje dokaze, budući da smatra da je činjenično stanje na temelju svih izvedenih dokaza dovoljno utvrđeno da se može donijeti odluka u ovome postupku pa bi se inzistiranjem na izvođenju daljnjih dokaza bespotrebno odugovlačio ovaj postupak, a što je suprotno načelu učinkovitosti i ekonomičnosti postupanja te je sud stoga odbio ostale dokazne prijedloge obrane.

4. Ispitana na ročištu održanom 6. svibnja 2026. svjedokinja CAG je iskazala da je kao tadašnja inspektorica Državnog inspektorata provela inspekcijski nadzor u bistrou zdrave prehrane čijeg se imena točno ne sjeća, a koji posluje u sastavu 1. okr. pravne osobe i sjećam se da je bio Halloween party povodom prvog rođendana tog bistroa. Iskazala je da je prilikom ulaska u objekt zatekla žensku osobu na poslovima pravljenja koktela te je legitimiravši istu utvrdila da se radi o GA. Istu je ispitala na zapisnik, a također može reći da je ovo bio koordinirani nadzor više inspekcija. Iskazala je da je navedenu GA zatekla u pripremi koktela te je postavljala stolove za pravljenje koktela. Sjeća se da okrivljenici kao poslodavci nisu s istom radnicom zasnovali radni odnos, već je ona imala zasnovan radni odnos u Ugostiteljskoj školi i kod još jednog poslodavca, iako su u skladu sa zakonskim odredbama trebali sa istom za obavljanje navedenih poslova zasnovati radni odnos. Također može reći da ista radnica GA nije bila prijavljena tijelima HZMO-a za 1. okr. pravnu osobu kao poslodavca, već je bila prijavljena tijelima mirovinskog osiguranja za drugog poslodavca. Na upit suda odgovorila je da se zbog proteka vremena i toga što više ne radi u Državnom inspektoratu više ne sjeća osobe imena ZA, jedino što može reći da je bilo tamo još radnika i to koliko se sjeća dvoje u točioniku i koliko se sjeća još netko i u kuhinji na pripremi hrane. Svjedokinja je također iskazala da je utvrdila da su se za navedene koktele izdavali računi i da su se isti naplaćivali u ime i za račun 1. okr. pravne osobe. Na upit branitelja okrivljenika da li se sjeća kako je bila obučena GA, svjedokinja je odgovorila da je ista bila maskirana, a glede radnika koje je tamo zatekla ne sjeća se da li su isti bili maskirani ili ne, zna jedino da je 2. okr. također došao maskiran. Na daljnji upit branitelja okrivljenika kada je točno ona došla u navedeni objekt, svjedokinja je odgovorila da ne zna da li je to bilo na samom početku partyja ili je taj party neko vrijeme već trajao, ali zna da je bilo gostiju u objektu, da je svirala glazba i da je mogao doći bilo tko jer je objekt radio i izdavao račune. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila da nije vidjela da bi GA kritične zgode izdavala račune i primala novce. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li je ispitala goste i druge radnike na okolnosti zbog kojih je tamo GA, svjedokinja je odgovorila da isto nije učinila jer to nije pravilo u postupanju Državnog inspektorata te je na daljnji upit branitelja svjedokinja odgovorila da to nije nigdje propisano, već je tako postupanje bio način rada. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li je uzela u obzir tijekom svog postupanja da je GA u to vrijeme bila zaposlena kod dva poslodavca, svjedokinja je odgovorila da je to uzela u obzir te je na daljnji upit branitelja okrivljenika kako je onda zaključila da bi ona bila i zaposlenica 1. okr. pravne osobe svjedokinja odgovorila da je GA mogla raditi na temelju ugovora o dodatnom radu kod okrivljenika kao poslodavca te su za istu mogle biti izvršene i prijave. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila da ona kritične zgode GA nije zatekla kao gosta jer da nema što gost pomagati u bistrou za vrijeme radnog vremena. Na daljnji upit branitelja okrivljenika zašto je na zapisnik od 5. studenog 2024. navela radnike BA i HA, iako oni nisu zaposlenici kod okrivljenika u ovom postupku, svjedokinja je odgovorila da je to vjerojatno njezinom omaškom ostalo na zapisniku, budući da su se zapisnici prekucavali preko nekog drugog primjerka pa je čistom omaškom to ostalo. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li je prije ispitivanja GA zatražila odgovornu osobu pravne osobe, svjedokinja je odgovorila da nije te da to nije niti bila dužna napraviti. Na poseban upit 2. okr., svjedokinja je odgovrila da se ne može zbog proteka vremena sa sigurnošću sjetiti u obavljanju kojeg točno posla je zatekla GA, ali sve što je zatekla je evidentirala na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Na daljnji upit 2. okr., svjedokinja je odgovorila da se sjeća da je kritične zgode po ulasku u objekt s lijeve strane bio smješten jedan stol koji je zapravo bio priručni šank za tu prigodu te je popisala na zapisnik što je sve zatekla na tom stolu, a GA je zatekla upravo kod tog stola te je navela da nije istu zatekla u prostoru glavnog točionika. Na daljnji upit 2. okr., svjedokinja je odgovorila da se ne sjeća točnog vremena kada je došla u inspekcijski nadzor, odnosno ne zna koliko je točno bilo sati, ali je to evidentirano na zapisniku. Na daljnji upit 2. okr. svjedokinja je odgovorila da iskaz GA nije bio uzet na diktat. Na daljnji upit 2. okr. svjedokinja je odgovorila da ne može otkriti podatak da li je nadzor provela po službenoj dužnosti ili na temelju prijave.

4.1. Branitelj okrivljenika je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje u dijelu u kojem ista navodi da je GA bila radnica kod 1. okr., a također da je ista prilikom sastavljanja zapisnika uzela diktat jer smatraju da se radi o konstrukciji samoga inspektorata, a također da je sam iskaz isključivo dan kako bi se pogodovalo tužitelju.

4.2. Svjedokinja je na iskazanu primjedbu navela da nije bilo nikakvih konstrukcija s njezine strane niti pogodovanja tužitelju, već je sve odrađeno prema pravilima struke. Što se tiče iskaza GA danog na zapisnik svjedokinja je odgovrila da je istoj ona postavljala pitanja i u zapisnik unosila ono što je GA govorila, ali ne u striktnom diktatu, već je prenosila na zapisnik njezin iskaz kroz formuliranje.

5. Ispitana na ročištu održanom 6. svibnja 2026. svjedokinja GA je iskazala da se 31. listopada 2024. u večernjim satima nalazila u bistrou „Yes“ u Osijeku, u Blok centru jer je bila organizirana proslava rođendana i Halloween party. Iskazala je da ju je NA zamolio da osmisli koktele za taj party te je ona došla nešto ranije, negdje iza 18,00 sati, kako bi pomogla djelatnicima i to VA i KA sa savjetima oko izrade i osmišljavanja koktela. Iskazala je da se po dolasku inspekcije u navedeni bistro nalazila pored improviziranog šanka te je gledala u koktele koje su napravili djelatnici toga bistroa. Iskazala je da joj je prišla ženska osoba koja ju je upitala što će se tu događati, na što je ona rekla da je riječ o partyju i da će se raditi kokteli. Ista joj je postavila još nekoliko pitanja, kojih se sada ne sjeća, a zatim joj se predstavila kao inspektorica Državnog inspektorata te može reći da su s istom bila još dva inspektora. Iskazala je da je ta inspektorica bila pomalo napadna prema njoj te joj je ona dala osobnu iskaznicu i ista ju je legitimirala. Isto tako može reći da je ona te zgode bila maskirana i da je bila gošća na navedenom partyju te je imala neke svoje planove za kasnije i nije ništa tamo radila, niti je ikakve goste usluživala, već se samo kao gošća došla zabaviti na partyju i svojim savjetima pomoći oko izrade koktela. Na upit suda, a nakon što joj je predočen iskaz koji je dala na zapisnik inspektorici Državnog inspektora i nakon što je upitana zašto sada iskazuje drugačije, svjedokinja je navela i pojasnila da ona nije bila prisutna dok je inspektorica unosila njezin zapisnik i kada joj je ista pokazala iskaz koji je unijela u zapisnik zamolila ju je da određene dijelove izmijeni i dva do tri puta joj je rekla da izmijeni sam početak njezinog iskaza jer ona nije istoj rekla da je kod poslodavca Rebella Verde d.o.o. započela s radom 31. listopada 2024. u 18,20 sati te nakon što ju je dva do tri puta upozorila da unese ono što je rekla, smatrala je da je inspektorica to i izmijenila i nakon što joj je ponovno pokazala što je unijela na zapisnik ona je samo letimično prešla preko tog iskaza misleći da je inspektorica izmijenila ono što je od nje tražila te je tada takav svoj iskaz na zapisnik i potpisala. Na poseban upit branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila da je baš upravo nju NA zamolio da pomogne oko osmišljavanja recepata za koktele jer su još ranije pričali te je ona rekla da joj je to hobi i da voli u slobodno vrijeme smišljati recepte za koktele, iako se nikada nije time profesionalno bavila te je na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedokinja odgovorila da u školi u kojoj radi predaje predmete vezane uz turizam, ugostiteljstvo i prehrambene predmete, gdje se između ostalog jedan predmet odnosi i na izradu koktela. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila da se sjeća da kritične zgode radnici bistroa „Yes“ nisu bili kostimirani. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila da je određene dijelove njezinog iskaza na zapisnik inspektorica AA netočno unijela i krivo preformulirala njezine rečenice, ali da je njezina greška što je na kraju to potpisala. Na poseban upit 2. okr. svjedokinja je odgovorila da ni u to vrijeme, a niti sada ne zna kako se zove trgovačko društvo pod okriljem kojeg posluje bistro „Yes“, već ona samo zna ime tog bistroa. Na daljnji upit 2. okr. svjedokinja je pojasnila da je kritične zgode bila pod velikim stresom koji je svojim pristupom inspektorica dodatno pojačala te je krivo preformulirala i unijela iskaz koji ona zapravo nije njoj rekla, već je ona i njoj rekla da je došla pomoći sa savjetima i uputiti djelatnike toga bistroa oko izrade koktela.

6. Ispitan na ročištu održanom 6. svibnja 2026. svjedok ZA je iskazao da se kritične zgode 31. listopada 2024. negdje oko 19,10 sati nalazio u šanku zajedno s kolegicom FA kada je došla inspekcija i to čini mu se da je bilo više inspekcija jer su došle tri osobe. Iskazao je da su isti njih samo legitimirali i nastavili dalje svoje postupanje, a naknadno je došao i odgovorna osoba NA. Na upit suda odgovorio je da je on u to vrijeme bio zaposlen kod 1. okr. pravne osobe i to na poslovima konobara u bistrou „Yes“ u Osijeku. Iskazao je da je imao sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme te na upit suda zašto je isti bio sklopljen na određeno vrijeme svjedok je odgovorio da je on tražio da se sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme jer se taman u to vrijeme preselio iz Zadra u Osijek i nije znao hoće li ostati živjeti u [adresa]. Na upit suda da li se sjeća što je bilo navedeno u tome ugovoru o radu, odnosno da li je bio ikakav razlog zašto se isti sklapa na određeno vrijeme, svjedok je odgovorio da se sjeća sadržaja ugovora, ali se toga dijela da li je bio naveden ikakav razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme ne sjeća. Na daljnji upit suda, a nakon što mu je predočen ugovor o radu na stranici 21 do 26 spisa, svjedok je odgovorio da je riječ upravo o tom ugovoru o radu koji je u to vrijeme imao sklopljen s društvom Rebella Verde kao poslodavcem i da je taj ugovor on vlastoručno potpisao te je riječ o ugovoru koji je sklopljen između njega kao radnika i Rebella Verde kao poslodavca. Na daljnji upit suda svjedok je odgovorio da i dan danas radi kod 1. okr. pravne osobe u bistrou „Yes“ te da ima uredno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Na daljnji upit suda svjedok je odgovorio da se sjeća da je kritične zgode u bistrou bila i GA koju poznaje od ranije kao gošću te zna da ista kritične zgode nije bila u šanku, ali ne zna gdje se točno nalazila u vrijeme dolaska inspekcije. Na poseban upit branitelja okrivljenika, svjedok je naveo i pojasnio da nije znao prilikom zaposlenja u bistrou „Yes“ da li će ostati u Osijeku ili će se vratiti na sezonu u Zadar te je iz toga razloga tražio sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedok je odgovorio da je naknadno sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme kod 1. okr. pravne osobe jer je odlučio ostati u Osijeku, budući da su bile takve okolnosti i dobio je sina prije manje od godinu dana te je to utjecalo na njegovu odluku ostanka u Osijeku. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedok je odgovorio da se ne smatra oštećenim iz razloga jer je imao sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme kod okrivljenika kao poslodavaca, a sve iz razloga jer je on i sam tražio sklapanje istog ugovora na određeno vrijeme. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedok je odgovorio da se glede GA i eventualnog nekog pravljenja koktela on ne sjeća ničega. Na poseban upit 2. okr. svjedok je odgovorio da je nakon inspekcijskog nadzora u ovom predmetu s 1. okr. pravnom osobom sklopio novi ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem je dodan razlog sklapanja istog na određeno vrijeme, a nakon toga je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Na daljnji upit 2. okr. svjedok je odgovorio da je prilikom sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme bio upoznat što znači sklapanje istoga na određeno vrijeme, ali je ostao pri tome da traži sklapanje istoga na određeno vrijeme zbog svoje životne situacije u to vrijeme. Na daljnji upit 2. okr. svjedok je odgovorio da kritične zgode u vrijeme dolaska inspekcije on nije bio maskiran, već je bio u radnoj opremi, a isto tako da je u radnoj opremi bila FA, dok se sjeća da je GA bila maskirana. Na daljnji upit 2. okr. svjedok je odgovorio da nije vidio da bi kritične zgode GA spravljala koktele, niti iste posluživala ili naplaćivala.

7. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 31. listopada 2024. (stranica 7 do 11 spisa) razvidno je da je nadzor obavila viša inspektorica rada CAG te je na zapisnik u svojstvu svjedoka ispitala GA, a ispitala je i 2. okr. odgovornu osobu u pravnoj osobi. GA je tada iskazala da je s radom kod poslodavca Rebella Verde d.o.o. započela 31. listopada 2024. u 18,20 sati i to na obavljanju poslova slaganja stola, odnosno privremenog bara na kojem se spravljaju kokteli u bistrou Yes u Osijeku. Od 18,20 sati slagala je alkoholna pića koja su joj potrebna za spravljanje koktela, začine, čaše, dekoracije, sirupe za aromatiziranje koktela i ostalo potrebno za koktele. Iskazala je da su pića i sve potrebno za spravljanje koktela u vlasništvu bistroa Yes. Iskazala je da se s TA dogovorila da će te večeri od 18,20 sati pripremiti sve potrebno za pravljenje koktela te da će radnici pomoći s receptima za koktele koji se naplaćuju na blagajni kod radnika na točioniku. Rekla je da je ona najavljena kao gost te večeri jer slave rođendan pa da naprave nešto posebno za slavlje njihovog prvog rođendana rada i da je planirano da zabava traje do ponoći pa tako je planirano i da ona bude tamo do ponoći. Iskazala je da s poslodavcem Rebella Verde d.o.o. nije prije početka rada sklopila ugovor o radu u pisanom obliku niti joj je poslodavac prije početka rada 31. listopada 2024. u 18,20 sati izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a nije ju niti prijavio nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada. Isto tako je iskazala da ima zasnovan radni odnos kod poslodavca Interconnect Group i u Ugostiteljskoj i turističkoj školi Osijek.

8. Iz ugovora o radu (stranica 21 do 26 spisa) proizlazi da je isti sklopljen 30. rujna 2024. između Rebella Verde d.o.o. kao poslodavca s jedne strane i radnika ZA s druge strane i to na određeno vrijeme od 1. listopada 2024. do 30. travnja 2025. za poslove pomoćnog kuhara i pomoćnog konobara te druge poslove po potrebi poslodavca. Isto tako je razvidno da u predmetnom ugovoru nije naveden nikakav objektivan razlog za sklapanje istog ugovora na određeno vrijeme.

9. Iz materijalne dokumentacije, odnosno ispisa iz službenih evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stranica 27 do 29 spisa) vidljivi su podaci iz službenih evidencija HZMO-a za osobu GA te je vidljivo da je ista osigurana od 25. listopada 2024. kod dva poslodavca i to Ugostiteljsko-turistička škola i poslovno savjetovanje i usluge.

10. Iz materijalne dokumentacije, odnosno obrasca eM-3P, prijave o promjeni tijekom osiguranja (stranica 60 spisa), razvidno je da je radnik ZA kod 1. okr. pravne osobe kao poslodavca prijavljen na HZMO od 1. travnja 2025. na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom.

11. Navedeni ugovor o radu sud cijeni vjerodostojnim iz razloga jer je sastavljen u propisanom obliku od strane ugovornih stranaka istoga koje su ga u znak prihvaćanja vlastoručno potpisale, a također nitko tijekom postupka nije dovodio u pitanje vjerodostojnost istoga. Navedeni ispisi i obrasci su ispisi i obrasci iz službenih evidencija za to ovlaštenih tijela pa sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost istih, niti je itko tijekom postupka stavljao primjedbi na iste materijalne dokaze. Što se tiče zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, sud naglašava da je tijekom postupka pred ovim sudom neposredno ispitana svjedokinja GA koja je jasno, logično i uvjerljivo iskazivala i sudu je decidirano pojasnila zbog čega se njezin iskaz pred sudom razlikuje od onoga što je iskazala na zapisnik inspektorici te je stoga sud prihvatio iskaz iste koji je dala pred ovim sudom. Naime, navedena svjedokinja je pred ovim sudom iskazivala vrlo uvjerljivo i logično te je detaljno pojasnila razlike u svojem iskazu pred sudom i iskazu koji je dala inspektorici na zapisnik. Tako je ista pojasnila da nije sve što je navedeno u zapisniku rekla inspektorici i da ju je više puta tražila da određene dijelove ispravi te da je nakon što joj je nekoliko puta ponovila da ispravi te dijelove mislila da je ista to i učinila pa da je stoga potpisala zapisnik, iako nije sve bilo navedeno kako je ona tada iskazala. Sud je prihvatio kao istinit iskaz koji je navedena svjedokinja dala pred ovim sudom ocijenivši taj iskaz svjedokinje iskrenim i životno uvjerljivim, a dodatno uzimajući u obzir da je i sama svjedokinja CAG, tadašnja inspektorica, iskazala da iskaz GA nije bio uzet na diktat, već je njezin iskaz prenosila na zapisnik kroz formuliranje. Sud cijeni vjerodostojnim i iskaz svjedoka ZA jer je isti detaljan, logičan, iskren i životno uvjerljiv te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu. Navedeni svjedok je uvjerljivo i dosljedno iskazivao samo o onome što mu je osobno poznato o konkretnom predmetu te nitko nije imao primjedbi na iskaz istoga svjedoka.

12. Svjedokinja CAG je u svojem iskazu govorila o onome što je utvrdila provedenim inspekcijskim nadzorom, međutim u konkretnom slučaju za prekršaje iz točaka 2. i 3. optužnog prijedloga riječ je o čistom pravnom pitanju o kojemu je svjedokinja kao viša inspektorica rada iznijela svoje shvaćanje, koje je u suprotnosti sa shvaćanjem ovoga suda. Isto tako, svjedokinja se nije sjećala ničega glede prekršaja iz točke 1. optužnog prijedloga, već je sud isto utvrdio na temelju materijalne dokumentacije u spisu, odnosno ugovora o radu (stranica 21 do 26 spisa). Svjedokinja CAG je i sama u svojem iskazu navela da se zbog proteka vremena i činjenice da više ne radi u Državnom inspektoratu više ne može sjetiti svih detalja konkretnog slučaja, što je sasvim logično i životno uvjerljivo, ali je iskaz iste iz tih razloga u pogledu spornih odlučnih činjenica bio nepotpun, neuvjerljiv i pomalo konfuzan jer je prvotno iskazala da je prilikom ulaska u objekt zatekla GA na poslovima pravljenja koktela, dok je kasnije na izričit upit 2. okr. svjedokinja odgovorila da se zbog proteka vremena ne sjeća u obavljanju točno kojeg posla je zatekla GA, ali da ostaje pri utvrđenjima koja je konstatirala na zapisnik. Međutim, i kada se zanemare sve ove nelogičnosti i nepotpunosti u iskazu svjedokinje CAG, a koje su nastale uslijed proteka vremena i toga što ista više ne radi u Državnom inspektoratu, valja ponoviti da je u konkretnom slučaju riječ o pravnom pitanju o kojem je navedena svjedokinja kao tadašnja viša inspektorica rada iznijela svoje shvaćanje, koje je u suprotnosti sa shvaćanjem ovoga suda.

13. Sud prihvaća istinitom i obranu okrivljenika glede prekršaja iz glave I. izreke presude jer je njihova obrana u tome dijelu logična i uvjerljiva te u skladu s ostalim izvedenim dokazima koje sud cijeni vjerodostojnim. Isto tako, sud prihvaća obranu okrivljenika i glede prekršaja iz glave II. izreke presude, budući da isti zapravo okolnosno priznaju da su s radnikom ZA sklopili 30. rujna 2024. ugovor o radu na određeno vrijeme bez navođenje objektivnog razloga za sklapanje istoga na određeno vrijeme, a okolnosti koje okrivljenici navode zbog čega su to učinili nisu takve okolnosti koje bi isključile njihovu odgovornost za terećeni prekršaj.

U odnosu na glavu I. izreke presude

14. U članku 10. stavku 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., u daljnjem tekstu: ZR) propisano je da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Karakteristike ugovora o radu su: dobrovoljnost, obveza osobnog obavljanja rada, podređenost uputama poslodavca, naplatnost, ali i to da radnik poslove obavlja u propisanom radnom vremenu ili radnom vremenu koje pisanom odlukom odredi poslodavac. Odredbom stavka 2. istoga članka propisano je da ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako ne dokaže suprotno. Dakle, radi se o oborivoj presumpciji. Ugovorom o radu formira se odnos između radnika i poslodavca u pravilu na neodređeno vrijeme, a ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme (članak 11. ZR-a). Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena i može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine (članak 12. stavci 1. i 2. ZR-a). Dakle, radnopravni odnosi počivaju na ugovoru o radu kao specifičnom ugovoru o uređenju međusobnih prava i obveza iz radnog odnosa između radnika i poslodavca.

15. U konkretnom slučaju, pomnom analizom svih utvrđenih činjenica i okolnosti, sud smatra da GA nije bila radnica kod 1. okr. pravne osobe i da nisu postojala obilježja radnog odnosa, zbog čega da bi okrivljenici s istom bili dužni sklopiti pisani ugovor o radu ili joj izdati potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Naime, tijekom postupka sud je nedvojbeno utvrdio da: kritične zgode su postojale posebne okolnosti u vidu toga da su okrivljenici organizirali Halloween party povodom svojeg prvog rođendana i to izvan svojeg redovnog radnog vremena (inače radili do 17,00 sati, a samo te zgode prijavi da će raditi od 19,00 do 24,00 sati zbog partyja); da je GA kao redovita gošća navedenog bistroa Yes i kao prijateljica 2. okr. NA ponudila istome pomoć oko izrade recepata za koktele (korespondencija na stranici 59 spisa), budući da radi u Ugostiteljsko-turističkoj školi Osijek gdje predaje predmete vezane uz turizam, ugostiteljstvo i prehrambene predmete, a između ostalog se jedan predmet odnosi i na izradu koktela, što joj je inače i hobi; da je ista došla kao gošća na navedeni party, a što je vidljivo iz toga da je ista bila maskirana kao i svi drugi gosti, dok djelatnici navedenog bistroa nisu bili maskirani; da je ista samo pomagala oko smišljanja recepata za koktele koje su dalje spravljali i naplaćivali djelatnici tog bistroa; da se ista kritične zgode nije nalazila u prostoru glavnog točionika, odnosno šanka, već se nalazila pored jednog stola kao improviziranog šanka samo za tu prigodu te da nitko nije vidio da bi ista kritične zgode izdavala račune ili primala novce. Predmet ugovora o radu je podređenost (subordinacija), odnosno nesamostalni rad i stoga rad za drugoga, a ne za sebe, razlikuje radnika, koji obavlja nesamostalni rad, od samozaposlene osobe, koja obavlja samostalni rad.

16. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, odnosno činjenicu da GA nije odrađivala nikakve poslove u ime i za račun okrivljenika, već da je samo pomagala oko smišljanja recepata za izradu koktela koje su kasnije spravljali djelatnici bistroa Yes, a za što ista nije tražila nikakvu naknadu, niti je ista ugovorena, to je sud stava da ne postoje bitna obilježja radnog odnosa zbog kojih bi okrivljenici morali s GA sklopiti pisani ugovor o radu, niti istoj izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Naime, GA nije imala nikakve obveze prema okrivljenicima, nije postupala po uputama okrivljenika, niti je za okrivljenike obavljala ikakve konkretne radne zadatke prema uputama koje bi oni odredili, a također nije od okrivljenika primala niti tražila ikakvu naknadu, već se sama kao prijateljica 2. okr. NA ponudila prijateljski pomoći oko izrade recepata za koktele u posebnim okolnostima konkretnog slučaja, odnosno za Halloween party u povodu prvog rođendana predmetnog bistroa Yes, koji posluje u sastavu 1. okr. pravne osobe. Da bi se određeni postupci i poslovi mogli smatrati poslovima za koje se treba sklopiti ugovor o radu, to bi trebale biti ispunjene pretpostavke iz članka 10. stavka 2. ZR-a, dakle morala bi biti riječ o određenoj naravi i vrsti ugovorenog rada s ovlastima poslodavca u vezi takvog rada zbog kojeg se inače zasniva radni odnos, a o čemu u konkretnom slučaju nije riječ.

17. Za naglasiti je da bi u prekršajnom postupku trebalo biti nedvojbeno i sa izvjesnom sigurnošću, izvan svake moguće sumnje, utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, a što u ovom slučaju svakako nije riječ.

18. Zbog svega naprijed navedenog, ovaj sud smatra da okrivljenici nisu bili u obvezi GA izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Slijedom svega navedenog, sud je okrivljenike sukladno članku 182. točki 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe za prekršaj iz točke 2. optužnog prijedloga jer tijekom postupka nije dokazano da bi isti počinili terećeni prekršaj.

19. Budući da sud smatra da između okrivljenika i GA nije trebao biti sklopljen ugovor o radu, to okrivljenici nisu bili u obvezi prijaviti navedenu osobu na mirovinsko osiguranje te se prekršaj iz točke 3. optužnog prijedloga vezuje za počinjenje prekršaja iz točke 2. optužnog prijedloga, a budući da su okrivljenici oslobođeni za prekršaj iz točke 2. optužnog prijedloga, to ih je sud sukladno članku 182. točki 3. Prekršajnog zakona oslobodio i za prekršaj iz točke 3. optužnog prijedloga pa je stoga odlučeno kao u glavi I. izreke ove presude.

U odnosu na glavu II. izreke presude

20. Iz ugovora o radu (stranica 21 do 26 spisa) sud je nedvojbeno utvrdio da je isti sklopljen 30. rujna 2024. između 1. okr. pravne osobe kao poslodavca s jedne strane i radnika ZA s druge strane i to na određeno vrijeme od 1. listopada 2024. do 30. travnja 2025. za poslove pomoćnog kuhara i pomoćnog konobara te druge poslove po potrebi poslodavca. Isto tako je utvrđeno da u predmetnom ugovoru nije naveden nikakav objektivan razlog za sklapanje istog ugovora na određeno vrijeme. Okrivljenici nisu dovodili u pitanje autentičnost navedenog ugovora te su isti potpisali, a isto tako je i svjedok ZA u svojem iskazu rekao da je predmetni ugovor on kao radnik sklopio s 1. okr. kao poslodavcem te ga je u znak prihvaćanja vlastoručno potpisao. Okolnosti koje okrivljenici navode kao razloge zbog čega su isti ugovor sklopili na određeno vrijeme nisu takve okolnosti koje bi isključile njihovu prekršajnu odgovornost jer je ZR-om propisano da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena i može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine (članak 12. stavci 1. i 2. ZR-a). U članku 12. stavku 3. ZR-a propisano je da se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegovog izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. S obzirom da u predmetnom ugovoru o radu na određeno vrijeme (stranica 21 do 26 spisa) nije bio naveden nikakav razlog za sklapanje istoga na određeno vrijeme, to je nedvojbeno dokazano da su okrivljenici počinili navedeni prekršaj u vrijeme, na mjestu i na način kako je to opisano u glavi II. izreke presude pa je stoga odlučeno kao u izreci.

21. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjeni prekršaj iz glave II. izreke presude sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Otegotnih okolnosti na strani 1. okr. sud nije našao, dok je od olakotnih okolnosti cijenio njezinu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, što proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH na ime 1. okr. na stranici 90 do 91 spisa pa je sud uvažavajući težinu počinjenog prekršaja i stupanj prekršajne odgovornosti 1. okr. pravne osobe istoj uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ublažio propisanu novčanu kaznu, odnosno istu je izrekao ispod propisanog posebnog minimuma za navedenu vrstu prekršaja, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom prema 1. okr. ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije, a bit će ostvarena i pravednost kažnjavanja. Slijedom navedenog, a poštujući pravila za ublažavanje kazne propisana člankom 37. stavkom 3. točkom 1. i 2. u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona, sud je 1. okr. pravnoj osobi za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.040,00 eura. Izrečenom novčanom kaznom će se, po stavu ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na 1. okr. da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, u dovoljnoj mjeri će se djelovati na svijest drugih o štetnosti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja, a također sud smatra da je izrečena novčana kazna razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljene te da će izricanjem ovakve kazne biti ostvarena pravednost kažnjavanja. Na strani 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi NA sud nije našao otegotnih okolnosti, dok je od olakotnih okolnosti sud cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, što proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH na ime 2. okr. na stranici 92 do 93 spisa pa je sud uvažavajući težinu počinjenog prekršaja i stupanj prekršajne odgovornosti 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi NA istome uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona izrekao ublaženu novčanu kaznu u iznosu od 200,00 eura. Izrečenom novčanom kaznom će se, po stavu ovoga suda, postići svrha kažnjavanja i djelovat će se na 2. okr. da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje, a također sud smatra da je izrečena novčana kazna razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te da će izricanjem ovakve kazne biti ostvarena pravednost kažnjavanja. Također, sud smatra da će se izrečenom novčanom kaznom u dovoljnoj mjeri djelovati na svijest drugih o štetnosti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja, odnosno da će biti ostvareni ciljevi generalne prevencije prekršaja.

22. Sud je 1. okr. pravnu osobu Rebella Verde d.o.o. i 2. okr. odgovornu osobu u pravnoj osobi NA za prekršaj iz glave II. izreke obvezao na plaćanje paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka ovoga suda, koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka, dok u odnosu na prekršaje iz glave I. izreke presude troškovi prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda, budući da su okrivljenici oslobođeni od optužbe za navedene prekršaje.

Osijek, 11. svibnja 2026.

Zapisničar

S U D A C

Zita Španiel

Snježana Marijanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVITI:

1. 1. okr. i 2. okr.,

2. Branitelju,

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Arhivi.