Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: Pn-106/2024-55

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČĐ, Č 15, Križevci, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetniku Bruni Čer iz Koprivnice, protiv tuženika Grad Križevci, I. Z. Dijankovečkog 12, Križevci, OIB:35435239132, zastupani po odvjetnici Jadranki Sloković i Jasni Matičević iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave zaključene 20. travnja 2026. godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 11. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o j e

I Nalaže se tuženiku Gradu Križevci, I. Z. Dijankovečkog 12, 48 260 Križevci, OIB: 35435239132 tužitelju ČĐ, kao nositelju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Novosel Igor, Paška 15, 48 260 Križevci, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade imovinske štete iznos od 15.502,30 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 1. 4. 2021. pa do 31.12 2022. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu preko iznosa navedenog u toč. I izreke ove presude.

III Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.304,90 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 11. svibnja 2026., kao dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope-kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi da je kao zakupnik, s tuženikom, kao zakupodavcem, dana 18. 3. 2011. sklopio Ugovor o zakupu neizgrađenog građevinskog zemljišta u svrhu poljoprivredne obrade, a za zemljišne čestice pobliže navedene u čl. 1. ugovora. Tužitelj je zemljište u zakupu uredno koristio sukladno ugovornoj namjeni, odnosno u svrhu poljoprivredne obrade. Međutim, iako je tužiteljev posjed zemljišta bio zakonit, istinit i pošten, tuženik ga je u posjedu takve kakvoće neovlašteno smetao na način da je 4., 5. i 6. rujna 2020. samovlasno zauzeo predmetno zemljište te strojno ubrao zasijani kukuruz te tako ubrani kukuruz odvezao i zadržao za sebe. Navedeno je nedvojbeno i jasno utvrđeno pravomoćnim i ovršnim rješenjem Općinskog suda Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima broj Psp-26/2020 od 4. 1. 2022. Prvostupanjska je odluka potvrđena rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-792/2022 od 4. 4. 2022. Tužitelj drži da je tuženikov čin smetanja posjeda tužitelja neoboriva činjenica, utvrđena i dokazana pravomoćnom sudskom odlukom. U mjesecima koji su prethodili oduzimanju posjeda, tužitelj je poljoprivredno zemljište priveo svrsi, obavio sjetvu, prihranu i zaštitu kukuruza, sve potrebne radnje, osim konačne – žetve. Žetvu je umjesto tužitelja, obavio tuženik te za sebe zadržao ubrani kukuruz. Pravomoćnom sudskom odlukom je utvrđeno nepravilno i nezakonito postupanje tuženika. Takvim djelovanjem tuženika, tužitelju je nastala šteta. Osnovna djelatnost tužitelja je poljoprivredna djelatnost, dakle cilj tužitelja je bio obaviti berbu kukuruza te ubrani kukuruz prodati na tržištu kako bi pokrio dotad nastale troškove proizvodnje te pokušao ostvariti dobit. U navedenom je tužitelj bio spriječen, za tu su mu ratarsku sezonu nastali samo troškovi, bez da je sa spornog zemljišta ostvario ikakav prihod. Visinu štete tužitelj je utvrdio uz pomoć stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta. Prema procjembenom elaboratu koji se dostavlja, tužitelju je nastala šteta u ukupnom iznosu od 611.934,49 kn. Tužitelj je u zakupu, a temeljem citiranog ugovora, imao 21.8802 hektara zemljišta. Prema nalazu vještaka prinos suhog zrna merkantilnog kukuruza iznosi 15 000 kg po hektaru zemljišta. Prosječna prodajna cijena kukuruza u tom razdoblju iznosila bi 1,65 kn/kg. U skladu sa svim navedenim parametrima, tužiteljeva izgubljena dobit iznosi 611.934,49 kn (sa PDV-om ). Dakle, tužitelj naknadu štete potražuje u iznosu od 611.934,49 kn. Tužitelj se u mirnom postupku za naknadu štete obratio tuženiku, podnijevši prijedlog sporazuma sklapanjem kojeg bi se riješila sporna pitanja među strankama. Tuženik je tužiteljev prijedlog sporazuma ocijenio neosnovanim. Budući da tužitelju nije naknađena šteta koju je pretrpio, predlaže se sudu, nakon provedenog postupka, donijet presudu kojom će tuženiku naložiti da mu isplati iznos od 611.934,49 kuna sa pripadajućim zakonskim kamatama. Potražuje trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik prije upuštanja u raspravljanje ističe prigovor stvarne nadležnosti Naslovljenog suda. Naime, za rješavanje predmetnog spora stvarno je nadležan trgovački sud. Tuženik poriče u cijelosti činjenične i pravne navode tužbe, obzirom isti ne proizlaze iz dokaza predloženih u tužbi, te iste kao takve osporava u cijelosti te tuženik predlaže Naslovljenom sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. Osim navedenog, tuženik poriče u cijelosti sve elemente odgovornosti za štetu, koju tužitelj navodi u tužbi te predlaže Naslovljenom sudu da pozove tužitelja da dostavi sve isprave na kojima temelji svoj tužbeni zahtjev u izvorniku u skladu s odredbom st.3. čl. 108. ZPP-a, na uvid sudu i tuženiku. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev i traži naknadu parničnih troškova.

3. Podneskom od 21. veljače 2023. godine sukladno nalazu i mišljenju poljoprivrednog vještaka, tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 44.547,22 EUR/335.641,00 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka te na navedeni način povukao tužbeni zahtjev u preostalom dijelu.

4. Na ročištu od 24. veljače 2023. tuženik je naveo da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe od strane tužitelja.

5. Na ročištu od 20. travnja 2026. tužitelj nakon usmene dopune nalaza poljoprivredne vještakinje precizira tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje isplatu iznosa od 15.502,30 eura sa zateznim kamatama od 1. travnja 2021. godine. Do navedenog iznosa tužitelj je došao na način da je prinos zrna po hektaru, kako ga naznačuje vještakinja, od 15.000 kg po hektaru pomnožio sa otkupnom cijenom zrna 2020. godine u visini od 0,1 euro. Šteta nastala tužitelju iznosila bi dakle 1.500,00 eura po hektaru što se tada množi sa površinom od 10,95 hektara te se dolazi do iznosa štete od 16.425,00 eura, a koji iznos tužitelj umanjuje za trošak kombajniranja u visini od 66,00 eura po hektaru, a što iznosi 722,7 eura plus trošak transporta u visini od 200,00 eura.

6. Na istom ročištu tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe te naveo da potražuje trošak za povučeni dio

7. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor, rješenja, procijendbeni elaborat, sporazum /list 5-35/, presude, izvod iz spisa Psp-26/2020., zapisnik o očevidu, odštetni zahtjev, dopisi, posebno izvješće rješenje ODO, fotodokumentacija, raskid ugovora, ugovor o zakupu, odluka o otkazu, zapisnik /list 52-177/, presliku spisa Kpn-DO-491/2020 Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru /list 384-530/, saslušani su svjedoci PĐ /196/, ĆĐ /196/, OĐ /370-371/ i RĐ te tužitelj ČĐ /371-372, 717- 718/. Proveden je dokaz poljoprivrednim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku poljoprivrede i procjene Ljiljani Šepak iz Bjelovara, Nalaz i mišljenje /list 181-183/, dopuna nalaza /206-211/ i iskaz /list 195 i 221/, mjerničkim vještačenjem po vještaku geodetske struke Štefici Tukša iz Kostanjevca Riječkog Nalaz i mišljenje /list 605- 611/, i iskaz /list 677-678/, i stalnog sudskog vještaka za agronomiju-poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta Željke Kolar dipl. ing. agr. iz Koprivnice Nalaz i mišljenje /list 636-665/, dopuna nalaza /721-737/ i iskaz /list 678-679 i 748-749/, Izvršen je uvid u predmet ovoga suda posl. br. Psp-26/2020 iz kojeg su spisu priložene prvostupanjska i drugostupanjska odluka

8. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan za iznos od 15.502,30 eura.

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan preko navedenog iznosa.

10. Nije sporno da je tužitelj kao zakupnik, s tuženikom, kao zakupodavcem, dana 18. 3. 2011. sklopio Ugovor o zakupu neizgrađenog građevinskog zemljišta u svrhu poljoprivredne obrade, a za zemljišne čestice pobliže navedene u čl. 1. ugovora/ 5-6/.

11. Nije sporno niti da je tuženik kao zakupodavac navedeni Ugovor jednostrano raskinuo Odlukom o otkazu Ugovora o zakupu od 9. travnja 2020. obzirom zakupodavac zemljište privodi namjeni i s osnova neplaćanja zakupnine u sveukupnom iznosu od 52.731,28 kuna /65-72/.

12. Nije sporno ni da je tužitelja u posjedu tuženik neovlašteno smetao na način da je 4., 5. i 6. rujna 2020. samovlasno zauzeo predmetno zemljište te strojno ubrao zasijani kukuruz te tako ubrani kukuruz odvezao što proizlazi iz pravomoćnog rješenja Općinskog suda Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima broj Psp -26/2020 od 4. 1. 2022./7-17/ i rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-792/2022 od 4. 4. 2022./18-22/.

13. Nije sporno ni da je po prijavi tužitelja protiv nepoznatog počinitelja vođen kazneni postupak Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru posl. br. Kpn -DO- 491/2020 u kojem su rješenjem od 15. veljače 2021. odbačene kaznene prijave tužitelja, što proizlazi iz preslike navedenog predmeta koja je priložena ovom spisu /384-532/.

14. Sporna je kvaliteta posjeda tužitelja, datum sijanja kukuruza, površina ubranog kukuruza i visina štete nastale tužitelju prouzročene postupanjem tuženika.

15. Iz iskaza svjedoka PĐ saslušanog na ročištu od 21. studenog 2022. zaposlenika Stambeno-komunalnog odjela u Gradu Križevci do 5.7.2021. godine proizlazi da je svjedok koncem travnja 2020. poslan od strane zamjenika gradonačelnika tuženika OĐ da ode na zemljište koje je bilo u zakupu tužitelja, Čret i da provjeri da li je zasijana kukuruza, koji je to provjerio i vidio da je zasađena kukuruza, o čemu je sačinio službenu bilješku. Kukuruza još nije niknula ali je vidio da je posijana.

16. Iz iskaza svjedoka ĆĐ saslušanog na istom ročištu zaposlenika Gradske uprave tuženika proizlazi da je svjedoku poznat Ugovor o zakupu između tužitelja i tuženika jer je osobno u više navrata zvao tužitelja da pobere kukuruz jer je tuženik s jednom turskom tvrtkom zaključilo Ugovor i trebalo je osloboditi dio zemljišta za gradnju kampa za radnike i prostora za pomoćno gradilište. Navodi da mu je tužitelj odgovorio da je prerano za branje kukuruza da taj kukuruz nije namijenjen za silažu, a to se događalo početkom 8-mog ili 9-tog mjeseca 2020. Zna da je tuženik očistio dio parcele koja je u zakupu od kukuruza, radilo se o površini od oko 9 hektara, a Ugovor je raskinut jer tužitelj dvije godine nije plaćao zakupninu. Zna iz razgovora na kolegiju da je tužitelj zasijao kukuruz nakon što su mu iz grada poslali dopis da mora napustiti parcelu to je bilo negdje u 4-tom mjesecu i da je tužitelj ostatak kukuruza pobrao. Nije siguran da li je firma koja je angažirana od grada uklonila samo kukuruz samo na tih 9 hektara ili na cijeloj površini ni na koji način.

17. Iz iskaza svjedoka AĐ, saslušanog na ročištu od 30. ožujka 2023., zamjenika gradonačelnika Grada Križevaca i predsjednika za povjerenstva za poslovni zonu Gornji Čret proizlazi da je svjedok upoznat sa ugovornim odnosom tuženika i tužitelja, zna da je ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljen između stranaka bio raskinut po dvije osnove, zbog toga što je temeljem odluke grada Križevaca se trebalo pripremiti predmetno zemljište svrsi za prenamjenu gospodarske zone. Zna da tuženik ne osporava količinu zemlje koja je bila u najmu od strane tužitelja, zna da je dio posijane kukuruze bio skinut od strane društva koje je u tu svrhu angažirana od tuženika, a ne zna točno površine koje su skinute, ali zna da je jedan dio odnosno jedna parcela ostala netaknuta, dok su ostale 3 parcele skinute ali ne u cijelosti. Navodi da je zajedno sa pročelnikom za gospodarstvo i financije ĆĐ pregovarao sa tužiteljem vezano za skidanje sporne kukuruze, da je tražio od tvrtke Čengez da odgode svoje stupanje u posjed na predmetno zemljište dok kukuruza ne dozrije da bi se mogla silirati, no nisu ništa uspjeli dogovoriti. Zna da je postojao dug od strane tužitelja na ime zakupa spornog zemljišta, a ne znam u kojem iznosu. Ne zna da li je grad Križevci poduzimao kakve radnje u odnosu tužitelja u 5.,6.,7. i 8. mjesecu 2020.g. Ja mislim da je gradonačelnik ili pročelnik ili možda dao nalog za čišćenje površine. Ne sjeća se točno datuma kada je tvrtka Čengez uvedena u posjed spornog posjeda, a misli da se to dogodilo negdje u rujnu 2020. Ne zna kojeg datuma je društvo Čengez trebalo ući u posjed, a zna da je taj datum bio već protekao i to najmanje 30 dana do dana kada je kukuruza skinuta. Sudjelovao je prilikom ulaska u posjed uz javnog bilježnika Višnju Tušek predmetne površine. Navodi da su čekali da kukuruzna dozrije za tzv. voštanu zriobu, što znači da kukuruza dostigne određenu čvrstoću da se može koristiti za silažu, a ne postoje dokazi da se ta kukuruza trebala koristiti kao zrno, a što je tužitelj tvrdio. Cijela površina koja je bila u zakupu nije bila očišćena od strane grada. Svjedoku je poznato da je ostatak površine koji nije očišćen od strane grada pobrao tužitelj jer osobno poznaje radnike tužitelja i vidio je izvjesnog AĐ i tužitelja na polju. Kada se svjedoku pokaže zapisnik o primopredaji građevinskog zemljišta /145-154/spisa na kojem je naznačen datum 18.8.2020 g. navodi da je tog dana predmetno zemljište predano tvrtki Čengez, ali oni nisu ušli tog dana u posjed zbog toga što su ih molili da oni ne uđu u posjed dok tužitelj ne pobere kukuruz.

18. Iz iskaza svjedoka RĐ, saslušanog na ročištu od 12. veljače 2026. proizlazi da je svjedok 2020. godine bio zaposlenik OPG-a tužitelja i zna da su u početkom travnja 2020. godine sijali kukuruz na oranicama na lokaciji kraj Križevaca-Gornji Čret. Svjedok je osobno sam sijao kukuruzu, zna da su se te godine žurili da prije Uskrsa posiju kukuruzu, da je to zemljište dosta škakljivo, jer tamo zna biti vode, pa onemogućava sijanje, a u to vrijeme su uvjeti bili uredu, zemljište je bilo pripremljeno prethodno za sjetvu, napravljeno je rotiranje, sipanje umjetnog gnojiva i nakon toga je uslijedila sjetva kukuruza. Misli da je sijanje trajalo maksimalno dva dana, sijali su i po noći, taj traktor je ima 80 konja, to je veliki traktor koji sije odjednom četiri reda, ne može reći u kojem vremenu može posijati 1 hektar, ali zna da je posijao svih 22 hektara. Misli da je tri tjedna nakon sijanja provedeno špricanje kukuruza i to je isto radio, a ne sjeća se da su poslije tog špricanja provedene kakve druge agrotehničke mjere. Navodi da su uglavnom sijali sortu kukuruza Pioner 9911, a broja se sjeća jer su brojke specifične pa se lako pamte. Bio je zaposlen kod tužitelja 14 godina i cijelo to vrijeme su sijali kukuruz samo za zrno, a nikad za silažu. Misli da je negdje u rujnu 2020. godine,. ali ne sjeća se točno datuma , budući živi u [adresa] u blizini predmetnog zemljišta, vidio na poljima traktore da siliraju kukuruzu, nakon čega je odmah zvao tužitelja, koji mu je rekao da o tome nema pojma, da se silira kukuruza tužitelja znam da je bila pozvana i policija, da je i on postavljao traktore na puteve da spriječi da se ta kukuruza odveze, ali to nije pomoglo jer su oni sebi napravili novi put kraj puta, uglavnom je ta sva kukuruza posilirana i odvezena ostalo je kukuruze po rubovima cirka 2 hektara koju je svjedok pobrao kombajnom, a ta je kukuruza bila za zrno. To branje kukuruze trećih osoba mislim da je trajalo dva dana. Navodi da je priprema predmetnog zemljišta za sjetvu, oranje, sipanje uree, i dr. provedena negdje u 11. i 12. mjesecu 2019. godine, a to se obično naziva zimska brazda, a to se radi iz razloga da se zemlja nakon što se smrzne lakše obrađuje. Navodi da obzirom na površinu koju je sijao za tužitelja od oko 150 hektara i obzirom da sijačica na takvim velikim površinama može posijati i do 3 hektara na sat, da je to trajalo sigurno oko 2 tjedna. Kukuruzu su sijali na pojedinim parcelama ovisno o uvjetima na tom zemljištu i kada su bili uvjeti povoljni smo kukuruzu sijali. Uglavnom su sijali navedenu sortu Pioner 9911 a sijali su i druge sorte ako je ta sorta bila pogodnija za neki viši teren i sl. Po njegovom iskustvu višegodišnjeg rada u poljoprivredi mogu reći da se sorta Pioner 9911 rijetko koristi za silažu jer je to niska stabljika, nema mase za silažu. Branje te kukuruze je bilo predviđeno u vrijeme kada ista dozrije, a to ovisi o vremenskim uvjetima, količini vlage i sl. a u vrijeme kada je predmetna kukuruza pobrana još nije bila dozrela za branje čak nije bila niti dozrela ona koju je kasnije pobrao jer je bila jako visoka vlaga zrna kukuruze. Kukuruza se obično za zrno bere u kolovozu, ali nema pravila sve ovisi o vremenskim uvjetima. Postoji mogućnost i da se predmetni kukuruz koristi za silažu i dobije se neka masa, ali mi nikada to nismo radili pa i ne znam točno koja količina bi trebala biti da se dobije odgovarajuća silaža.

19. Iz iskaza tužitelja ČĐ, saslušanog na ročištu od 30. ožujka 2023. i dopunski na ročištu od 12. veljače 2026. proizlazi da nije istina da bi tužitelj pokupio kukuruzna sa spornih površina, čak niti djelomično. Spornu kukuruzu je u omjeru od 95% posilirala i pokupila tvrtka Migrad, ističe da je čak svojim strojevima zablokirao mostove da se ta kukuruza ne bi mogla odvesti, no oni su i dalje vozili po drugim putevima koje su sami izradili. Navodi je prilikom preuzimanja posjeda u sudjelovanje javnog bilježnika bio prisutan i geodet LĐ koji je izjavio da je u to vrijeme kukuruz bio visok 3 m, dakle nije bio spreman niti za siliranje niti za branje zrna, a svakako bi pokupio taj kukuruz da je bio podoban za branje u zrnu. Bavi se poljoprivredom već više od 25 godina i uvijek bere kukuruz u zrnu. Navodi da tuženik tijekom 2020 g nije pokrenuo nijedan sudski postupak radi predaje u posjed spornog zemljišta. Navodi da je u travnju 2020 g. kada je tuženi jednostrano raskinuo ugovor o zakupu je kukuruz već bio posijan na predmetnom posjedu. Uu spornom periodu je imao sve potrebne stvari za branje i sušenje kukuruza, a predradnje za sjetvu kukuruza se rade već u studenom. Ističe da tuženik nije bio u posjedu spornih čestica u kolovozu 2020 da bi mogao predati grupi P. Navodi da sporni kukuruz nije posilirao jer to zrno nije predviđeno za silažni kukuruz, već je to merkantilni kukuruz, koji se bere u zrnu. Kukuruz je posijao u travnju prije Uskrsa. Navodi da dopis na /listu128/ spisa sastavljen od strane odvjetnice Martine Blažinčić Stručić od 25.11.2021, koji je tužitelj uputio prema tuženiku radi mirnog rješavanja spora, kojeg je potpisao. Navodi da razlika u odštetnom od 09.09.2020 u kojem navodi da mu je tuženik posilirao 13 hektara zemljišta i navoda u tužbi gdje navodi da mi je grad smetao u posjedu 22 hektara, da je ta razlika nastala zbog toga što su nakon navedene prijave posiliran i ostatak od 22 hektara od strane tuženika. Navodi da vještaku nije predao račun za sjeme kukuruze i dokaz o vrsti sjemena koje je posijao, jer ga to vještak nije tražio i smatra da to nije bitno. Nakon pitanja pun. tuženika da li je uz tužbu dostavljen podatak o sjemenu koji je zasijan na spornim površinama, tužitelj izjavljuje da više ne želi odgovarati na pitanja tuženika koja su mu već postavljena u predmetu smetanja posjeda. Ne želi odgovoriti na pitanje tuženika da li je u kaznenom postupku dopunio svoju prijavu na način da je prijavio i štetu na 22 hektara, jer je na to pitanje odgovorio u smetanju posjeda i ne želi na to danas odgovoriti. Navodi da nisu uz tužbu dostavljeni podaci o primijenjenim agrotehničkim mjerama, gnojidbi, tretiranje pesticidima i sl. jer to nije bitno za predmet ovog spora. Na pitanje da li je uredno plaćao zakup zemljišta tuženiku, odgovara da je to nebitno za predmet spora, a u spisu je dostavljeno mišljenje poreznog vještaka da su ti računi po kojima je grad tražio, izdani protivno zakonu. Na pitanje zbog čega nije preuzeo osobno kazneni progon kada mu je odbačena kaznena prijava, odgovara da je to nebitno za predmet spora. Navodi da se bavi poljoprivredom već 32 godine, a kada je sijao kukuruzu isključivo je sijao kukuruz za merkantilno zrno, nikada za silažu, istina je da se i predmetni kukuruz mogao upotrijebiti za silažu, ali te 2020. godine je godina bila vlažna, stabljike su bile još manje nego uobičajeno i da se predmetni kukuruz i upotrijebio za silažu to ne bi bilo isplativo. Za žetvu 2020. godine su 2019. godine obavili oranje, tj. bacanje umjetnog đubriva urea, dodatno 7/20/30 gnoj, te sve to zaorali da gnoj ode u dubinu, obavili tzv. zimsku brazdu i to u 11 i 12 mjesecu 2019. godine. U 2. mjesecu 2020. godine su željeznom šinom zatvorili brazde da sačuva ju vlagu zemljišta, i početkom 4-tog mjeseca smo bacili umjetno gnojivo KAN, izrotirali zemljište/isfrezali odnosno pripremili ga za sjetvu i posijali kukuruzu. Misli da je sjetva trajala dan i pol i odmah su izvršili špricanje i poslije tog špricanja se više ne vrše agrotehničke radnje sve do berbe, negdje se vrši ztv. okopavanje, ali obzirom se radi o velikim površinama mi to nismo radili. Na posebno pitanje pun. tuženika navodi da ne zna točan datum kada se sijao kukuruz, ali svakako je to bilo početkom travnja 2020. godine. O raskidu ugovora nije obaviješten. Ne sjeća se da li je i kada pozvan da ukloni sporni kukuruz, ali se sjeća da sam nekome iz Grada rekao, ali ne sjeća se kome, da moli da obzirom da kukuruz nije spreman za branje da mi se dopusti da ga poberem kada isti dozrije. Naknadno je vidio da je tvrtka Čengiz ušla sa radovima u posjed zemljišta tek u proljeće 2021. godine zbog čega smatra da mu je Grad mogao dopustiti da kukuruz uredno pobere. Da je u rujnu u vrijeme kada je Grad izvršio smetanje posjeda kukuruz bio spreman za branje, on bi ga pobrao, a nije niti mogao utvrditi niti se izjasniti kada je isti spreman za branje jer je isti već pobran od strane Grada. Obzirom je u to vrijeme bio u mliječnoj zriobi moglo se dogoditi da bi nakon 15 -tak dana se isti posušio i bio podoban za branje, ali na to ne može precizno odgovoriti. Navodi da je u vrijeme tzv. mliječne zriobe je stabljika još zelena, a kada se otvori klip i noktom pikne zrno iz njega izlazi mlijeko. Kod merkantilnog kukuruza je stabljika velika oko 160 do 170 cm, izađe metlica van i stabljika prestane rasti, a sva vlaga odlazi u zrno i puni ga.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, Ljiljane Šepak iz Bjelovara proizlazi da šteta za kulturu merkantilni kukuruz Hibrid Pioneer na usjevima površine 21,8802 ha izražena u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se predmetni usjev nabavi u količini i kakvoći kakvu bi imao da šteta nije nastala, iznosi za očekivani prinos vlažnog zrna u 2020., 15.000 kg/ha 236.306,00 kuna, što umanjeno za procijenjeni nerealizirani trošak kombajniranja i transporta od 5.000,00 kuna, iznosi 231.306,00 kuna.

21. Iz iskaza poljoprivrednog vještaka saslušanog na ročištu od 21. studenog 2022. proizlazi da je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja uvažila činjenicu tužitelja da je u otkup predavao vlažno zrno kukuruza, a cijenu vlažnog zrna kukuruza za period jeseni 2020. godine je utvrdila na temelju dostupnih prosječnih podataka o otkupnim cijenama vlažnog zrna koji se odnose i na prosječne iznose vlage zrna u tom periodu i to temeljem službenih podataka TISUPA /Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi/ koje je dio od Ministarstva poljoprivrede i prikuplja podatke o cijenama na području Republike Hrvatske pri čemu koristi podatke od Poljoprivredne savjetodavne službe, otkupljivača i ostalih uključenih u proces poljoprivredne proizvodnje. Vještak navodi da podatke koje joj je dao tužitelj ne bi mogla saznati na temelju uvida u spis. Sortu kukuruza Ć utvrdila je na temelju prethodnog nalaza vještaka koji je u spisu. Navodi da u spisu nema dokaza da li su na kukuruz primijenjene neke agrotehničke mjere, a iz crno bijelih fotografija izgleda da se radilo o normalnom usjevu. Vještak nije mogla utvrditi nikako konkretan prinos obzirom da predmetni usjev uopće nije vidjela, ni uzela uzorke, ni izmjerila vlagu zrna, već je jedino mogla koristiti dostupne podatke o prosječno postignutim prinosima te godine.

22. Iz dopune nalaza poljoprivrednog vještaka proizlazi da šteta za kulturu merkatilni kukuruz Hibrid Pioneer na usjevima površine 21,8802 ha izražena u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se predmetni usjev nabavi u količini i kakvoći kakvu bi imao da šteta nije nastala, iznosi 335.641,00 kuna, umanjena za procijenjeni trošak sušenja, kombajniranja i transporta u iznosu od 80.000,00 kuna., što iznosi 33.929,00 eura/225.641,00 kuna.

23. Iz dopunskog saslušanja poljoprivrednog vještaka na ročištu od 24. veljače 2023. proizlazi da se trošak kombajniranja, sušenja i transporta u iznosu od 80.000,00 kn izračunat u dopuni nalaza i mišljenja, odnosi na izračun štete predajom na otkup suhog zrna kukuruza, a kada se radi o otkupu vlažnog zrna kukuruza gdje nema troškova sušenja, uzet je u obzir samo trošak kombajniranja i nafte i nešto troška transporta u iznosu od 5.000,00 kn i to u slučaju da tužitelj ima svoj kombajn i svoje kamione. Vještak navodi da trošak sušenja od 75.000,00 kn naveden u nalazu se odnosi na trošak koji bi otkupljivač imao prilikom otkupa vlažnog zrna a odnosio bi se na trošak ukupne usluge sušenja, u što bi ušao i trošak energenata, manipulativni troškovi kao i sl. U slučaju da tužitelj ima svoju sušaru taj trošak bi bio manji. Navodi da ako to vremenske prilike dopuštaju je moguće sjetvu obaviti i sredinom travnja. Vještak navodi da u spisu nije pronašla odgovarajuće isprave iz kojih bi mogla zaključiti da tužitelj posjeduje mehanizaciju, traktore, kamione i sušaru.

24. Sud je ovakav nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio jer smatra da je izrađen nepristrano i objektivno od stručne osobe po pravilima struke na temelju vjerodostojne dokumentacije.

25. Iz nalaza vještaka geodetske struke Štefice Tukša iz Kostanjevca Riječkog proizlazi Na očevidu na licu mjesta, po nalogu suda i iskazu punomoćnika tužitelja kojim se traži da se identificiraju sadašnje predmetne čestice sa česticama koje su navedene u Ugovoru o zakupu te se iste preklope, odnosno, da se važeći katastarski operat kao i važeći katastarski plan usporedi sa katastarskim planom temeljem kojeg je sklopljen Ugovor o zakupu iskazuje da vrši uvid u izrađeni geodetski elaborat:

Klasa: 932-06/10-02/87, Ur. broj 541-12-3-02/3-10-3 od 02.04.2010.godine izrađen od GEA, geodetska poslovnica uz Križevaca, te u spis prilaže iz predmetnog elaborata prikaz katastarskih čestica u grafici(skica mjerenja), izvod iz katastarskog plana, prijavni list te računanje površina koje odgovaraju tadašnjim česticama i površinama iz Ugovora o zakupu sklopljenog između Grada Križevci i OPG Igor Novosel, Križevci, Paška 15 Klasa: 944-01/11-01/9 od 18.03. 2011.godine. Predmetne nekretnine iz ugovora su kasnije kroz više geodetskih elaborata parcelirane na velik broj novoformiranih katastarskih čestica. Izvršila je uvide slijedeće izrađene i provedene parcelacijske elaborate u katastru i u zemljišnoj knjizi :

Z- 2188/2011 klasa: 932-06/11-02/172 i Ur.broj 541-12-3-02/1-11-3 od 16.08.2011., izrađen od GEA, geodetska poslovnica iz Križevaca te Z- 491/2017: Klasa: 932- 06716-02/436, Ur broj 541-15-04-16-3 od 30.11.2016. izrađen od Geodetski zavod dd Split. Stoga konstatira da su iz katastarskih čestica predmetnog Ugovora o zakupu oznaka : čkbr [katastarska čestica], čkbr [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] oranice sa ukupnom površinom od 218 802 m2 nastale slijedeće novoformirane katastarske čestice koje su trenutno prikazane na važećem katastarskom planu a koje su vidljive kroz priložene preklope ( prilozi -1(a,b,c,d),2,3,4 ):

u posjedovnom listu broj 8947 K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci ulica I. Zakmardija Dijankovečkog 12, Križevci(VLASNIK) radi se o čkbr:

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 43997 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 43997 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 17500 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci , Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 17500 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 24972 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci , Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 24972 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1183 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 1183 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1121 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci , Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 1121 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 49 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 49 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 6108 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 6108 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 2992 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 2992 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 63342 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 63342 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1059 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentiranau z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 1059 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 5369 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 5369 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 2826 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 2826 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 26824 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentiranau z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 26824 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1250 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 1250 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 924 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 924 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 667 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 667 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1059 m2, dok ista u zemljišnoj knjizi NIJE EVIDENTIRANA.

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 172 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 172 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 7 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 7 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 45 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 45 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1911 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 1911 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 147 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 147 m2.

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 2381 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 2381 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 82 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 82 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 65 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 65 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 17 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 17 m2.

- u posjedovnom listu broj 9899 K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci ulica I. Zakmardija Dijank 12, Križevci(VLASNIK) ,Republika Hrvatska – Javno dobro u općoj uporabi na upravljanju HŽ Infrastruktura d.o.o., Mihanovićeva 12 12 Zagreb ( NOSITELJ PRAVA GRAĐENJA)radi se o čkbr:

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 1531 m2 , dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao oranica Gornji Čret sa 1531 m2 na ime Grad Križevci , Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12 Križevci.

-u posjedovnom listu broj 19381 BZP K. O. [katastarska općina] na ime HEP – OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE , Ulica Grada Vukovara 37, Zagreb:

- čkbr [katastarska čestica] TRAFOSTANICA GORNJI ČRET SA 9 m2 i GOSPODARSKO DVORIŠTE GORNJI ČRET SA 40 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime HEP – OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE , Ulica Grada Vukovara 37, Zagreb kao gospodarsko dvorište Gornji Čret sa 40 m2 i trafostanica Gornji Čret sa 9 m2.

-u posjedovnom listu broj 15239 BZP K. O. [katastarska općina] na ime GRAD KRIŽEVCI:

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 6880 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime Grad Križevci, kao oranica Gornji Čret sa 6880 m2.

-u posjedovnom listu broj 9911 K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA:

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 697 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u z. k ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica

Gornji Čret sa 697 m2;

-u posjedovnom listu broj 15276 BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA:

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 548 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 548 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 451 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 451 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 339 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 339 m2;

-u posjedovnom listu broj 19076 BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA:

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 150 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 150 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 951 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 951 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 52 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 52 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 74 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 74 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 66 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 66 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 401 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 401 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 38 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentirana u zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 38 m2;

- čkbr [katastarska čestica] ORANICA GORNJI ČRET sa 64 m2, dok je ista u zemljišnoj knjizi evidentiranau zk. ul [broj ZK uloška] BZP K. O. [katastarska općina] na ime REPUBLIKA HRVATSKA, oranica Gornji Čret sa 64 m2.

U Prilogu dostavlja izvod iz geodetskog elaborata Klasa:932-03/10-02/87 Ur. br. 541- 12-3-02/1-10-3 od 02.04.2010.izrađen od GEA , geodetska poslovnica iz Križevaca od - prijavni list, račun površina, izvod iz katastarskog plana te skicu mjerenja diobe zemljišta ( prilog 1) na kojoj je vidljiv prikaz stanja katastarskih čestica iz predmetnog Ugovora o zakupu, a koje su u kasnijim geodetskim elaboratima cijepane na sadašnje novoformirane katastarske čestice kako je opisano u nalazu ( prilog skice 2,3,4 iz geodetskih elaborata na kojima je vidljivo stanje prije diobe i stanje poslije diobe. Ukupna površina sadašnjih katastarskih čkbr prikazanih na važećem katastarskom planu i kat. Operatu te identificiranih u nalazu iznosi 218 507 m2, dok ukupna površina katastarskih čestica navedenih u Ugovoru o zakupu iznosi 218.803 m2-( postoji malo odstupanje u površinama od 295 m2 ( 0,00134 %), što je unutar dozvoljenog odstupanja od 5 %). Nadalje punomoćnica tuženika u zapisniku sa očevida predlaže " da se prilikom nalaza i mišljenja u obzir uzmu navodi i koordinate i površine utvrđene u zapisnicima o očevidu od 04.09.2020 te 06. 09. 2020. iz kojih proizlaze i točne dimenzije odnosno praznine u nasadu kukuruza, a koji su fiksirani priloženim fotografskim elaboratom, te također predlaže da vještak prilikom izračuna površina uzme u obzir površine naveden u dopisu društva Cengez od 03.09.2020. a koji se nalazi u spisu i koji se predaje vještaku kao i narudžbenica, iz koje je vidljiva površina koju je grad naručio da se posilira, kao i skica priložena uz navedeni dopis, kao i imovinsko pravni Zahtjev tužitelja koji se također nalazi u spisu"- iskazuje:

Vršim uvid u Zapisnik o očevidu PP Križevci od 04. rujna 2020 ,te fotodokumentaciju očevida u kojem je evidentirana praznina u nasadu kukuruza na poljskom predjelu Lemeš Križevački prema mjestu Majurec u dimenzijama 11 x 200 m, što iznosi 2200 m2 uz napomenu da se parcela prema Zapisniku nalazi na poziciji S 46°01.241 te I 016°34.553 , te se u Fotodokumentaciji navodi da je snimka na polju označenom brojem 1, konstatiram da pozicija navedena u zapisniku sa očevida se nalazi na predmetnom području Gornji Čret, no površina koja ima precizne dimenzije iskazane u zapisniku : 11 x 200 metara je zapravo relevantna za izračun ovršine , dakle površina praznine u nasadu kukuruza iznosi 2200 m2. Vrši uvid u Zapisnik o očevidu PP Križevci od 06. rujna 2020, te fotodokumentaciju očevida u kojem je kao mjesto događaja evidentirana praznina u nasadu na poljskom predjelu Lemeš Križevački uz makadamsku cestu koja vodi prema mjestu Majurec, na dijelovima parcela slijedećih dimenzija : 11 x 200 metara (malčirano), 130 x 11 metara, 230x89 metara, 260x25 metara, 390x95 metara, 390x11 metara te 690x 5 metara uz napomenu da se u zapisniku navodi da se parcela nalazi na poziciji S 46°01.241 te I 016°34.553, zatim se u Fotodokumentaciji navodi da su u privitku 23 foto snimke. Konstatira da pozicija navedena u zapisniku sa očevida se nalazi na predmetnom području ali se iz pozicije ne mogu izračunati stvarne površine, no površine koje su u zapisniku evidentirane sa preciznim dimenzijama su zapravo relevantne za izračun površine te zbrojeno iznose ukupno 75 390 m2. Nadalje vršim uvid u Ugovor o zakupu sklopljen sa Gradom Križevci i društvom Cengiz od 14.08.2020 godine u kojem su predmet Zakupa slijedeće: čkbr: [katastarska čestica] te 14117/4 K. O. [katastarska općina] sa sveukupnom površinom od 164 504 m2, posebno Vršim Uvid u Dopis društva Cengiz poslan Gradu Križevci dana 03.09,2020. u kojem se između ostalog navodi: „ da se do ponedjeljka barem dio zemljišta označen crnom bojom oslobodi od biljaka kukuruza i plodova kako bi radovi neometano počeli”, vršim uvid i u priloženu skicu gdje je vidljivo da je " SKICIRANO" područje za koje društvo Cengiz iskazuje da bi barem to područje trebalo osloboditi od biljaka kukuruza i plodova- Površina koja je crnom bojom "skicirana" na priloženoj skici odgovara približno površini od oko 90 000 m2, a koja površina je i navedena u narudžbenici kojom je Grad naručio uslugu čišćenja u poslovnoj zoni Čret, uz napomenu da je ovo približni izračun koji je moguće izračunati, jer skica u prilogu nije rađena u propisanom mjerilu, sa precizno obilježenim linijama prema pravilima geodetske struke. Također iskazujem da nekretnine iz imovinsko pravnog Zahtjeva tužitelja, a koje su i navedene u Rješenju o očevidu na licu mjesta su: čkbr [katastarska čestica] sa 1531 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 43997 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 17500 m2, 14112/3 sa 24 972 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 49 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 1183 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 1121 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 49 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 6108 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 2992 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 63342 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 1059 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 49 m2, 14114/4 sa 49 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 6880 m2 , čkbr [katastarska čestica] sa 5369 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 2826 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 26 824 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 1267 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 49 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 924 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 667 m2, čkbr [katastarska čestica] sa 1059 m2, i čkbr [katastarska čestica] sa 147 m2 u K. O. [katastarska općina], iz čega proizlazi sveukupna površina od 210 013 m2.

26. Iz iskaza mjerničkog vještaka Štefice Tukše proizlazi da temeljem uvida u zapisnik o očevidu PP Križevci od 4. rujna 2020. godine i temeljem uvida u napisane dimenzije od 11 x 200 metara, 130 x 11 metara, 230 x 89 metara, 260 x 25 metara, 390 x 95 metara, 390 x 11 metara, te 690 x 5 metara ukupna površina opisane praznine u nasadu kukuruza iznosi zbrojeno 75.390 m2.

27. Sud je ovakav nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio jer smatra da je izrađen nepristrano i objektivno od stručne osobe po pravilima struke na temelju vjerodostojne dokumentacije, a na isti stranke nisu imale prigovora, dok je na posebno pitanje tuženika vještak na ročištu odgovorila.

28. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za agronomiju-poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta Željke Kolar dipl. ing. agr. iz Koprivnice proizlazi da temeljem raspoloživih podataka iz spisa, činjenica utvrđenih na predmetnom očevidu, uzimajući u obzir uzimajući u obzir Nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka od 23.06.2025.godine i gdje je utvrđeno da sveukupna površina svih predmetnih nekretnina koja iznosi 210 013 m2, uzimajući u obzir sortu i karakteristike zasijanog, kukuruza, agrotehničke rokove za sjetvu, berbu (silažnog, odnosno merkantilnog kukuruza), karakteristike, predmetnog zemljišta i druge raspoložive činjenice, proizlazi da procijenjen prinos (merkantilnog) kukuruza (sirovog zrna) roda 2020. godine, kojeg je bilo moguće ostvariti na svim Predmetnim nekretninama, na sveukupnoj površini od 210 013 m² ili 21,0013 ha, iznosi : 315 019,50 kg (16 000 kg/ha x 21,0013 ha = 315 019,50 kg), da procjena financijska vrijednost dobiti koja je mogla biti ostvarena od uroda merkantilnog kukuruza roda 2020.g, posijanog na Predmetnim nekretninama na sveukupnoj površini od 210 013 m² ili 21,0013 ha , iznosi : 31 501,95 EUR ( 315 019,50 kg x 0,10 EUR/kg = 31 509,95 EUR), a procijenjeno umanjeno za trošak kombiniranja i transport. na otkup. mjesto, iznosi :30 501,95 EUR, da(trošak kombiniranja cca 66 EUR/ha i transporta na prodajno mjesto cca 200EUR), da procijenjena financijska vrijednost štete nastale zbog ubiranja dijela Predmetnog uroda kukuruza, roda 2020.g., kao silažnog kukuruza s površine od 2 000 m² ili 0,2 ha iznosi 300,00 EUR (15000 kg/ha x 0,2 ha =3 000,00 kg=procijenjen urod).

28. Željka Kolar, stalni sudskog vještaka za agronomiju-poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta Saslušana kao vještak iskazivala je:

"Na navode iz podneska tužitelja od 26. studenog 2025. godine navodim da gdje se tužitelj poziva na cijenu kukuruza temeljem podataka iz Državnog zavoda za statistiku, navodim da je ta cijena točna ali je izražena za suho zrno kukuruza, a kod moje procjene u mom nalazu cijena je uzeta za mokro zrno i cijene je uzeta i prinos je uzet na bazi mokrog zrna, a da je cijena izražena na bazi suhog zrna bila bi veća cijena po kilogramu, ali bi bila manja težina prinosa. Na posebno pitanje pun. tužitelja navodim da ispravljam grešku u pisanju odnosno računanju prilikom izrade pisanog nalaza na način da od ukupno procijenjene financijske dobiti koja je mogla biti ostvarena od uroda predmetnog merkantilnog kukuruza u iznosu od 31.501,95 eura, za trošak kombajniranja i transporta umjesto za iznos od 1.000,00 eura, umanjujem navedeni izračun za iznos od 1.586,00 eura, tako da bi sada ta izračunata procjena iznosila 29.915,95 eura. Na posebno pitanje pun. tužitelja odgovaram da se u konkretnom slučaju radi o sorti kukuruza Pioneer 911 koji je moguće upotrijebiti za silažu i za merkantilni kukuruz, a u našim područjima se ta sorta sadi za merkantilni kukuruz. Mogu reći da sada na pamet ne mogu procijeniti kolika bi bila cjelokupna masa prinosa predmetnog kukuruza kada bi se isti koristio za silažu, ali bi se na to mogla pisano naknadno očitovati. Na posebno pitanje tužitelja kada me se pita da li bi mogla na temelju podatka o količini predanog silažnog kukuruza od strane tvrtke Migrad u količini od 389.080 kg, 4. 5. i 6. rujna 2020. godine izračunati površinu prema nekom prosječnom uredu sa koje je ta količina silažnog kukuruza skinuta odgovaram da bi ali to mogu učiniti u dodatnom pisanom nalazu. Na posebno pitanje pun. tužitelja odgovaram da kada me se pita u kojem postotku se sorta Pioneer 911 koristi za proizvodnju merkantilnog kukuruza koristi na predmetnom području ali mogu reći da prema podacima se on pretežno koristi sa namjenom za dobivanje merkantilnog kukuruza. Na pitanje jeli visina stabljike sorte kukuruza Pioneer 911 niža u odnosi na neku prosječnu sortu kukuruza koja se sadi radi isključivo silaže. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da namjena sadnje sorte kukuruza Pioneer 911 da li je ista za merkantilno zrno ili za silažu ovisi o osobi koja taj kukuruz sadi i njezinim potrebama. Iako ju je isto moguće upotrijebiti za silažu u našim krajevima je isplativije da se ista koristi za dobivanje merkantilnog zrna. Na temelju podataka iz predmeta ne mogu pouzdano utvrditi za koju svrhu je sporni kukuruz bio sađen. U vrijeme kada je kukuruz bio posiliran mogu potvrditi da je kukuruz bio u fazi mliječno voštane zriobe, a to je obzirom na period u kojem je posiliran bio optimalan period za siliranje kukuruza. Ja sam u svom nalazu vrijeme sjetve odredila prema propisanim agrotehničkim rokovima za sjetvu te sorte kukuruza. Mogu reći da sam u svom nalazu već navela koje je optimalno vrijeme za sjetnu, a ti uvjeti su možda još par dana kasnije. U spisu je navedeno da je kukuruz posijan upravo 7. travnja pa je moguće da je to bio datum sjetve. Vještak navodi da temeljem površina navedenih u iskazu mjerničkog vještaka može izračunati i prinose merkantilnog kukuruza odnosno troškove za navedene površine, a ne mogu utvrditi vrijednost upotrijebljenog repromaterijala jer nisam vidjela predmetne usjeve.

29. Iz dopunskog nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka Željke Kolar proizlazi:

- da je vještak na temelju podataka o količini predanog silažnog kukuruza od strane tvrtke Migrad i to u količini od 389.080 kg ili 389,080 t predanog 4., 5., 6. rujna 2020. godine, uzimajući u obzir procijenjeni mogući, prosječni prinos (prirod) silažnog kukuruza, odnosno silažne mase kukuruza u 2020. godini u Hrvatskoj a i na Predmetnoj površini (42,60 t/ha x 100 : 389,800 t = 10,9489 ha (zaokruženo 10,95 ha), procijenjena veličina površine s koje je skinuti predan kukuruz kao zelena silažna masa u količini 389.080 kg ili 389,080 t (42,60 t/ha x100 =4260 :389,800 t = 10,9489 ha (zaokruženo) iznosi = 10,95 ha IV.2.a).

- da je na površinama (praznina) koje su utvrđene u Nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka od 23.06.2025.godine i to na površini od 2200 m² ili 0,2200 ha i površini od 75.390 m² ili 7,5390 ha procijenjeni prinos merkantilnog kukuruza IV. 2.a)1) koji je mogao bit ostvaren na 0,2200 ha iznosi = 3 300 kg IV.2.a)2) koji je mogao bit ostvaren na 7,5390 ha iznosi = 113 085 kg,

- da procijenjeni prinos silažnog kukuruza (silažne.mase) IV.2.b)1) koji je mogao bit ostvaren na 0,2200 ha iznosi = 9 372,00 kg IV.2.b)2) koji je mogao bit ostvaren na 7,5390 ha iznosi = 321 361,24 kg

- da procijenjena financijska dobit od procijenjenog prinosa merkantilnog kukuruza IV. 3.a)1) koja je mogla bit ostvarena na 0,2200 ha iznosi = 330,00 EUR IV. 3.a)2) koja je mogla bit ostvarena na 7,5390 ha iznosi = 11 308,50 EUR

- da procijenjena financijska dobit od procijenjenog prinosa silažnog kukuruza (silažne mase) koja je mogla bit ostvarena na 0,2200 ha iznosi = 337,39 EUR IV. , a dobit koja je mogla bit ostvarena na 7,5390 ha iznosi = 11 561,81 EUR.

30. Iz dopunskog saslušanja poljoprivrednog vještaka Željke Kolar proizlazi da vještak u odnosu na podnesak tužitelja od 13. travnja 2026. godine da navode iz istoga ne prihvaća, obzirom na činjenicu da ja taj kukuruz nije vidjela već je na temelju podataka iz spisa o prinosima i karakteristike te sorte kukuruza to je O 9911 koristila podatke prilikom izrade svojeg procjenbenog elaborata nalaza i mišljenja kao i dopunskog nalaza i mišljenja, te se služila podacima o prinosima merkantilnog, silažnog kukuruza koji su javno objavljeni od strane Državnog zavoda za statistiku odnosno Ministarstva poljoprivrede. Što se tiče površina koje se spominju u prigovoru također se koristila podacima o površinama praznina koje su dati od strane mjerničkog vještaka odnosno podacima iz spisa. Što se tiče dopunskog nalaza i mišljenja dala je svoju procjenu sukladno zadatku danom mi od suda. S obzirom da se radi o sorti Pionir 9911 koja se prvenstveno u našem području uzgaja za merkantilni kukuruz te mnogo rjeđe za silažu što znači da je primjerenija za korištenje kao merkantilni kukuruz nego za silažu uzimala je nekakav prosječni procijenjeni prinos koji je bio u RH odnosno u našim krajevima u 2020. godini. Smatra da je to primjeren i adekvatan prinos za tu sortu Pioner 9911. Misli da je prinos koji sam u svojim nalazima i mišljenjima navela odnosno procijenila adekvatan mojoj procijenjenoj kvaliteti te zemlje. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovara da je optimalan agrotehnički rok za sjetvu kukuruza u našim krajevima od druge polovice travnja do negdje polovice svibnja. U spisu postoje navodi kada je izvršena sjetva, ali dokument na temelju kojeg bi decidirano mogla zaključiti kada je izvršena sjetva ne postoji. Prema vremenskim prilikama mogu reći da bi optimalan rok za sadnju kukuruza mogao biti i 7. travnja, ali sada ne može reći kakve su vremenske prilike vladale 2020. godine. Ne može se na ročištu očitovati koliki bi bio trošak provođenja agrotehničkih mjera na površini izraženoj u dopuni mog nalaza od 10,95 hektara jer se troškovi i cijene stalno mijenjaju i ne može se sada očitovati koji bi to troškovi bili 2020. godine. Koliko se sječa u spisu ne postoji dokaz koje agrotehničke mjere je tužitelj proveo. Misli da se ne moglo uvidom u arkod sustav utvrditi datum kada je bila izvršena sporna sjetva 2020. godine u taj sustav se prijavljuje samo površina i vrsta kulture za dobivanje potpore, a ne vrijeme datuma sjetve i sl. 31. Sud je ovakav nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio jer smatra da je izrađen nepristrano i objektivno od stručne osobe po pravilima struke na temelju vjerodostojne dokumentacije, na koji nalaz tuženik nije imao prigovore, dok je vještak na ročištima odgovorila na pitanja stranaka te prigovore tužitelja dopunskim vještačenjem i iskazom uspješno otklonila.

32. Odredbom čl. čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

33. Obzirom da je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da je tužitelja u posjedu tuženik neovlašteno i nezakonito smetao na način da je 4., 5. i 6. rujna 2020. samovlasno zauzeo predmetno zemljište te strojno ubrao zasijani kukuruz te tako ubrani kukuruz odvezao, to sud smatra da je na navedeni način tužitelj dokazao postojanje štetne radnja štetnika, uzročna veza između postupanja tuženika i nastanka štete te protupravnost. Također, među strankama nije sporno ni da je tuženik subjekt obvezno pravnog odnosa odgovornosti za štetu.

34. Sud je visinu štete nastale štetnim postupanjem tuženika utvrdio temeljem provedenih mjerničkog i poljoprivrednih vještačenja.

35. Budući je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno tuženikovo neovlašteno smetanje tužitelja na cjelokupnoj površini obuhvaćenoj Ugovorom od 14. ožujka 2011, ukupne površine 218.802 m2, što sud smatra neoborivom činjenicom kao presuđenom stvari, a tijekom postupka nije utvrđeno da tužitelj umanjio predmetnu štetu na način da bi dio površine kukuruze pobrao . Nadalje obzirom je tužitelj na ročištu od 20. travnja 2026. specificirao tužbeni zahtjev na način da potražuje isplatu u odnosu na površinu od 10,95 hektara, koja površina je izračunata od strane vještaka temeljem podataka o količini predanog silažnog kukuruza od strane tvrtke Migrad i to u količini od 389.080 kg ili 389,080 t predanog 4., 5., 6. rujna 2020. godine, uzimajući u obzir procijenjeni mogući, prosječni prinos (prirod) silažnog kukuruza, odnosno silažne mase kukuruza u 2020. godini u Hrvatskoj a i na predmetnoj površini (42,60 t/ha x 100 : 389,800 t = 10,9489 ha (zaokruženo 10,95 ha),a koja količina predanog silažnog kukuruza je nesporna među strankama i utvrđena temeljem dokumentacije tijekom ovog postupka.

36. U odnosu na odlučnu činjenicu, kada je tužitelj zasijao kukuruz na predmetnom zemljištu sud temeljem iskaza saslušanog svjedoka RĐ, bivšeg zaposlenika tužitelja, kojem je sud poklonio vjeru zbog jasnog logičnog i životnog načina iskazivanja te zbog osobne nezainteresiranosti za ishod spora, da je svjedok osobno kukuruzu na spornom zemljištu zasadio početkom travnja 2020. godine, da su se navedene godine žurili zasijati kukuruz prije Uskrsa . Obirom je Uskrs 2020. godine, bio 12 travnja, dok je velika srijeda bila 8. travnja 2020., sukladno opće prihvaćenim običajima u ovom kraju da se nikakvi poljoprivredni radovi na zemlji ne obavljaju tijekom velikog tjedna, sud smatra vjerodostojnim iskaz svjedok da je kukuruz bio posijan najkasnije do 7. travnja 2020. Također, sud u odnosu na navedeno, nije prihvatio kao odlučan iskaz svjedoka ĆĐ, koji je svom iskazu naveo da je iz razgovora na kolegiju, dakle posrednim putem, saznao da je tužitelj kukuruzu zasijao nakon što mu iz grada poslali dopis da dopis da mora napustiti parcela, jer svjedok o navedenom nije imao neposrednog saznanja , već je samo čuo. Također činjenica da je kukuruza zasijana tijekom travnja 2020. proizlazi i iz iskaza svjedoka PĐ koji navodi da je koncem travnja kada je poslan da provjeri da li je kukuruza na spornom zemljištu zasijana, utvrdio da je ista zasijana, a da nije nikla. Iz navedenog, pri tom imajući u vidu činjenicu da tuženik tijekom postupka nije uopće dokazao da bi tužitelju dostavio Odluku o otkazu Ugovora od 9 . travnja 2020./list165-166/ sud zaključuje da je tužitelj dokazao da bi kukuruzu zasijao prije donošenja Odluke, a pogotovo prije nego bi mu ta odluka bila uručena.

37. U odnosu na tuženikov prigovor da je tuženik u trenutku neovlaštenog smetanja bio nepošten (viciozan) posjednik, sud isti ne smatra osnovanim, obzirom da je nesporno predmetni Ugovor tuženik zbog prenamjene zemljišta, odnosno neplaćanja zakupnine jednostrano otkazao 9. travnja 2020 uz otkazni rok od 3 mjeseca, tako da je nesporno da je tužitelj bio pošteni posjednik do 9. srpnja 2020. Međutim, kako tuženik nije sudskim putem zatražio od tuženika predaju spornog posjeda, čime bi danom predaje tužbe tužitelj iz poštenog postao nepošteni posjednik, niti sudski zatražio raskid predmetnog ugovora, već samo jednostrano izjavio otkaz ugovora, sud smatra da je do neovlaštenog smetanja tužitelj bio pošteni posjednik te je bio ovlašten tuženiku kao vlasniku stvari isticati tvz. dilatorne prigovore. Također, obzirom da je tužitelj sporno zemljište pripremio za sadnju, primjenjivao odgovarajuće agrotehničke mjere i na istom posijao kukuruz u vrijeme kada je nesporno bio pošteni posjednik, a tuženik je posjed tužitelja neovlašteno smetao i samovlasno preuzeo u vrijeme kada sporna kukuruza još nije bila pobrana, to je odgovoran tužitelju za nastalu štetu.

38. Slijedom navedenog, obzirom da je sud utvrdio postojanje štetne radnja štetnika, uzročna veza između postupanja tuženika i nastanka štete te protupravnost, površinu poljoprivrednog zemljišta na kojem je nastala šteta, a iz Nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka, koji je izrađen stručno i u skladu s pravilima struke te zbog činjenice da je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev u odnosu na površinu koja je nesporno utvrđena ka o posilirana od tužitelja od 10,95 ha, proizlazi visina nastale štete u odnosu na kukuruz u suhom zrnu u iznosu od 16.425,00 eura, koji iznos je umanjen za procijenjeni trošak kombiniranja u iznosu od 66 eura po hektaru, tužitelju kao oštećenoj osobi nadoknaditi nastalu štetu u iznosu od 15.502,30 eura.

39. Kako je tužitelj na ročištu od 20. travnja 2026. specificirao tužbeni zahtjev specificirao na način da na ime naknade štete potražuje isplatu iznosa od 15.502,30 eura, te na taj način povukao tužbeni zahtjev preko navedenog iznosa, kojem povlačenju se tužitelj koji se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari protivio, valjalo je kao neosnovan odbiti tužbeni zahtjev preko navedenog dosuđenog iznosa.

40. Budući tuženik novčanu obvezu nije isplatio po dospijeću, temeljem odredbe čl. 183. st. 1. i odredbe čl. 29. st. 1. i 2., u vezi odredbe čl. 186. ZOO -a dužan je platiti tužitelju i zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana kada se zahtjevom obratio tuženiku za naknadu štete 1. travnja 2021. godine pa do isplate.

41. Obzirom da je tužitelj u odnosu na osnov uspio u omjeru od 100%, dok je u odnosu na visinu obzirom na ukupni utuženi iznos od 81.217,66 eura i dosuđeni iznos od 15.502,30 eura/, uspio u omjeru od 19,08 %, tako da je tužitelj ukupno uspio u omjeru od 59,54 %, to temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a i osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na trošak sastava tužbe u iznosu od 612 bodova(Tbr.7. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 21. veljače 2023. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 26. studenog 2025. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 13. travnja 2026. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak zastupanja na ročištu od 1. rujna 2022. godine u iznosu od 612 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 21. studenog 2022. godine u iznosu od 612 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 24. veljače 2023. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 30. ožujka 2023. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 24. svibnja 2023. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54OT), na ročištu 20. 12. 2024. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54OT), na ročištu od 19. svibnja 2025. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54OT), na ročištu od 15 prosinca 2025. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54OT), na ročištu od 12. veljače 2026. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54OT), na ročištu od 20. travnja 2026. godine u iznosu od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54OT), što čini ukupno 7336 bodova x 2,00 EUR/bod, odnosno 14.672,00 eura, trošak PDV-a /Tbr. 32. i 54 OT/ u iznosu od 3.668,00, trošak vještačenja u iznosu od 1.330,89, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 eura i na presudu u iznosu od 663,62 eura, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 20.666,62 eura, a razmjerno uspjehu od 59,54 % 12.304,90 eura. Ovaj trošak tužitelju je dužan naknaditi tuženik u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja odnosno od 11. svibnja 2026. godine pa do plateža.

42. Radi iznesenog presuđeno je i riješeno kao u izreci.34. Radi iznesenog presuđeno je i riješeno kao u izreci.

U Križevcima, 11. svibnja 2026.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte