REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: P-458/2024-30

(priklopljeni spis: R1-96/2022)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, po sutkinji Tanji Marušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o. Nova Gradiška, protiv tužene JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Sandi Đurin, odvjetnici u Novoj Gradiški, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave 1. travnja 2026., održane u nazočnosti tužitelja AĆ osobno s punomoćnikom Nemanjom Nožinićem, odvjetnikom u Odvjetničkom društvu Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o. Nova Gradiška i tužene JĆ osobno s punomoćnicom tužene CĆ, odvjetnicom u [adresa] te nakon objave presude 11. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog tužitelja AĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za donošenjem presude zbog ogluhe i presude zbog izostanka.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužitelj AĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

„1. Utvrđuje se da međa između nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] - [adresa][2] u vlasništvu tužitelja AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] - Zrinskih, dvorište s 215 m[2] , kuća, [adresa] sa 153 m i pomoćna zgrada s 54 m u vlasništvu tužene JĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] ide 40 cm zapadno od pravca omeđenog točkama A i B, u smjeru sjever- jug, i to za 8,50 m južno u odnosu na točku A, odnosno ide od točke A1 do točke B1 u smjeru sjever jug, i to za 8,50 m južno u odnosu na točku A1, a koje su točke utvrđene pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, broj: R1-96/2022, te je tužitelj vlasnik površine zemljišta između navedenih toč. A i B i stvarne međe označene toč. A1-B1.

2. Tužena JĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužna je tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predati u posjed dio zemljišta u površini prema toč. 1. ove presude.

3. Tužena JĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] je dužna tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi parnični trošak ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] tuženoj JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi parnični trošak postupka u iznosu od 820,00 eura (osamstotinadvadeset eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja, 11. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, sve u roku 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je je podnio kod ovoga suda tužbu 8. listopada 2026. s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da međa između nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] - [adresa][2] u vlasništvu tužitelja AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] - Zrinskih, dvorište s 215 m[2] , kuća, [adresa] sa 153 m[2] i pomoćna zgrada s 54 m u vlasništvu tužene JĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] ide 40 cm zapadno od pravca omeđenog točkama A i B, u smjeru sjever- jug, i to za 8,50 m južno u odnosu na točku A, odnosno ide od točke A1 do točke B1 u smjeru sjever jug, i to za 8,50 m južno u odnosu na točku A1, a koje su točke utvrđene pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, broj: R1- 96/2022, te je tužitelj vlasnik površine zemljišta između navedenih toč. A i B i stvarne međe označene toč. A1-B1 te je tužena JĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužna tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predati u posjed dio zemljišta u površini prema toč. 1. ove presude.

1.a. Tužitelj svoj zahtjev obrazlaže na način da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. kčbr. [katastarska čestica]- [adresa][2] , dok je tužena vlasnica susjedne nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica]- A, dvorište sa 215 m[2] , kuća, [adresa] sa 153 m[2] i pomoćna zgrada s 54 m .

U zemljišnim knjigama naslova tužitelj je upisan i kao VĆ (J), [adresa], a tužena kao JĆ rođ. C, [adresa].

Tužena je protiv tužitelja pokrenula postupak radi uređenja međe između nekretnina navedenih u toč. 1. tužbe, koji je postupak pred Naslovnim sudom vođen i pravomoćno okončan rješenjem broj: R1-96/2022-12 od dana 08. studenog 2022. godine, djelomično preinačenog u odluci o troškovima rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž-609/2023-3 od 08.04.2024.

U postupku kod Naslovnog suda pod brojem: R1-96/2022 međa je uređena po posljednjem mirnom posjedu, na način da se pruža od točke A (sjeverozapadni kut kuće tužitelja) u smjeru juga do točke B u duljini od 8,50 m, te se dalje nastavlja do točaka C, D i E, kako je to naznačeno u predmetnom cit. rješenju te skici izmjere mjerničkog vještaka Mladena Kao. Stvarna međa između tužiteljeve nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] i nekretnine tužene označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proteže se 40 cm zapadno od pravca koji se od točke A do točke B proteže u smjeru sjever-jug u čitavoj dužini od 8,50 cm odnosno proteže se od točke A1 u smjeru juga do točke B1 u dužini od 8,50 m, kako je to prikazano u cit. rješenju R1-96/2022 odnosno skici izmjere vještaka Mladena Kao. Budući je između predmetnih čestica stranaka međa uređena posve neosnovano i nezakonito, po navodnom posljednjem mirnom posjedu, to tužitelj podnosi ovu tužbu u otvorenom roku utvrđenim odredbama čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

1.b. U podnesku od 28. studenog 2024. tužitelj navodi da uvažavajući stanje spisa, a napose činjenicu kako tužena nije podnijela odgovor na tužbu u ostavljenom roku, to tužitelj drži kako su u konkretnom ispunjene pretpostavke za donošenje presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev, tj. za donošenje presude zbog ogluhe. Naime, tužena je poziv za podnošenjem odgovora na tužbu zaprimila 17. listopada 2024. godine te ista nije u roku od 30 dana od dana primitka tužbe podnijela odgovor na tužbu na što je ista bila pozvana, slijedom čega su nedvojbeno ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe sukladno čl. 331.b Zakona o parničnom postupku. U tom pravcu se navodi kako i u samom rješenju Suda za podnošenjem odgovora na tužbu od dana 14. listopada 2024. godine jasno stoji da ukoliko tužena ne podnese odgovor na tužbu u roku od 30 dana od primitka tužbe, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe iz čl.331.b ZPP). Dakle, is stanja spisa proizlazi da su tuženoj tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, kao i da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Također, u konkretnom ne postoje niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženu spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. Stoga, a kako su u konkretnom nedvojbeno ispunjene zakonske pretpostavke u smislu čl. 331.b ZPP-a, to tužitelj po svom punomoćniku predlaže da sud donese presudu zbog ogluhe i usvoji u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu tužene na naknadu parničnog troška tužitelju sukladno troškovniku iz tužbe te uz naknadu troška sastava ovog podneska.

Svoj zahtjev za donošenjem presude zbog ogluhe tužitelj je ponovio i u podnesku od 15. ožujka 2025.

3. Na održanom pripremnom ročištu kod ovog suda od 23. travnja 2025. punomoćnik tužitelja navodi kako je za tuženu prema stanju spisa uredno izvršena dostava i kada je u pitanju dostava tužbe radi davanja odgovora koji je uredno zaprimila s pozivom za podnošenje odgovora na tužbu 17.10.2024. a obzirom da ista nije u roku od 30 dana dala odgovor na tužbu te da su ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe to je sud sukladno čl. 331 B ZPP-a uslijed ispunjenja zakonskih pretpostavki bio dužan donijeti presudu zbog ogluhe tj. presudu kojom se prihvaća tužba i tužbeni zahtjev u smislu čl. 331 B ZPP-a.

Slijedom stanja spisa kao i gore navedenih te ispunjenih kumulativno zakonskih pretpostavki sud je trebao donijeti presudu zbog ogluhe kako je to svojim pisanim podnescima tužitelj i sugerirao nakon uvida u spis putem e-komunikacije u kojem sustavu su za tuženu dostave prikazane kao uredne.

Isto tako za današnje ročište za tuženu je uredna dostava što je vidljivo iz sustava e - komunikacije i dostavnice u spisu da je za ročište znala i za ovaj postupak i tužena proizlazi iz njenog pisanog podneska od 28.3.2025. pa kako je tužena uredno pozvana a nije došla ni na današnje ročište to su ispunjeni uvjeti za donošenje presude i zbog ogluhe i zbog izostanka jer ista nije ni za današnje ročište dala odgovor na tužbu a uredno je pozvana.

Slijedom naprijed navedenog tužitelj i dalje kao u pisanim podnescima i nadalje inzistira na donošenju presude kojom se prihvaća tužba i tužbeni zahtjev tj. presude zbog ogluhe, podredno presude zbog izostanka jer su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

Predlaže da sud od Hrvatske pošte zatraži službenim putem podatak temeljem čega je djelatnih HP vršio dostavu pismena suda za tuženu osobi ZĆ. Ukoliko odgovor HP d.d. bude da se vršila dostava putem dane joj punomoći za preuzimanje pismena tužitelj predlaže da sud bez održavanja ročišta donese kako je gore navedeno presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev i to presudu zbog ogluhe podredno presudu zbog izostanka.

4. Na održanom pripremnom ročištu kod ovog suda 16. svibnja 2025. punomoćnik tužitelja ostaje u cijelosti kod tužbe i tužbenog navoda i ostaje kod svih predloženih dokaza i navoda danih tijekom postupka. Tužitelj posebno ostaje kod navoda i prijedloga iz podnesaka i sa raspravnog zapisnika od 23. travnja 2024. da zbog izloženih okolnosti i stanja spisa sud donese presudu zbog ogluhe podredno presudu zbog izostanka. Da je tužena uredno obaviještena i to po potrebi davanja odgovora na tužbu sukladno pozivu suda, zatim o ročištu za 23. travnja 2025. proizlazi iz pisanog očitovanja Hrvatskih pošta d.d. iz kojeg proizlazi da je sukladno traženju ovdje tužene dostava pismena vršena susjedi ZĆ. Ukoliko tužena tu okolnost opovrgne, predlaže se pozvati radi utvrđivanja je li tužena bila uredno obaviještena ili ne, saslušati ZĆ na okolnost da li ju je tužena ovlastila za primanje pismena te da li je ista shodno tome zatražila od djelatnika pošte da joj predaju pismena za tuženu te da li je ista ta pismena tuženoj predala.

4.a. Punomoćnica tužene predaje u spis punomoć za zastupanje tužene, z.k. izvadak, rješenje o nasljeđivanju iza IĆ, potvrdu Z.k. odjela, povijesni z.k. izvadak, kupoprodajni ugovor od 4. 5. 1961., diobeni nacrt o prijavnom listu br. 1668/51 proveden rješenjem Z-2119/61, potvrdu o istovjetnosti dostavljenih dokumenata te dokumentaciju vezanu za nekretninu tuženu, z.k. izvadak, povijesni z.k. izvadak, potvrdu o istovjetnosti, kupoprodajni ugovor od 29.9.1983., punomoć i potvrde Z.k. odjela i identifikacija te se primjerak istog uručuje suprotnoj strani. Punomoćnica tužene se protivi prijedlozima pun. tužitelja s obzirom da iz dokaza koji se nalaze u spisu odnosno potvrde Hrvatske pošte je razvidno da niti tužba odnosno poziv za podnošenje pisanog odgovora na tužbu kao niti poziv za ranije zakazano ročište nije zaprimila tužena nego treća osoba koja za to nije imala punomoć. Stoga na neurednosti dostave ne može tužitelj osnovano tvrditi da bi se stekli uvjeti za donošenje presude temeljem ogluhe ili izostanka.

4.b. Punomoćnik tužitelja iskazuje da iz očitovanja Hrvatskih pošta d.d. je upravo razvidno da je primateljica, ovdje tužena zahtijevala da se pismena iz ovog parničnog postupka njoj dostavljaju putem njene susjede koja je pismena i preuzela – ZĆ. Da bi otklonili svaku sumnju, istu je potrebno saslušati je li istoj zaista tužena dala nalog za preuzimanje pismena i za to je ovlastila, a zahtijevajući od Hrvatskih pošta da njoj odnosno ZĆ dostavlja pismena.

4.c. Tužena po pun. ističe da punomoć za preuzimanje pismena mora biti u pisanoj formi tako da ukoliko se udovolji prijedlogu tužitelja, neka se od Hrvatske pošte zatraži da li postoji pismeno iskaza punomoć za preuzimanje poštanskih pošiljaka za tuženu. Saslušanju primateljice pismena tužena se protivi jer smatra da bi se time samo nepotrebno odugovlačio postupak.

4.d. Rješenjem suda odbijen je prijedlog tužiteljske strane za donošenje presude zbog ogluhe i presude zbog izostanka. Tužitelj po pun. moli pisani otpravak gornjeg rješenja. Tužena strana se protivi jer smatra da bi se time odugovlačio postupak. Konačno na raspravno rješenje sukladno odredbama ZPP- nema se pravo na žalbe, odnosno ukoliko postoje razlozi za žalbu isti se mogu istaći u pravnom lijeku koji se podnosi na kraju postupka. Pun. tužitelja iskazuje da upravo suprotno, prema zahtjevu stranke, sud je dužan dostaviti pisani otpravak rješenja, a upravo utvrđivanje urednosti dostave ili ne za tuženu, je preduvjet i upućuje na upravo ekonomičnost postupanja jer bi se u suprotnom, kako tužena predlaže bez utvrđenja da li je tužena uredno obaviještena ili neuredno odnosno nije obaviještena o prethodnim radnjama, vođenjem postupka i čekanjem odluke o glavnoj stvari, da bi se onda o tome odlučivalo, ukazivalo na vođenje postupka sukladno načelu ekonomičnosti i efikasnosti.

4.e. Sud je donio rješenje kojim se odbija tužiteljska strana sa dostavom pisanog otpravka rješenja o odbijanju prijedloga tužiteljske strane za donošenje presude zbog ogluhe i presude zbog izostanka te će se ista odluka suda, rješenje o odbijanju prijedloga za donošenje predloženih presuda obrazložiti uz presudu o glavnoj stvari. Protiv navedenog raspravnog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.

4.f. Punomoćnica tuženika u odgovor u na tužbu ne čini sporno točku I i II tužbenog zahtjeva u kojem su naznačeni vlasništvo nekretnina tužitelja i tužene kao i u točki II vođenje postupka uređenje međe i pravomoćnosti rješenja iz tog postupka, a koji spis i prileži spisu. Tužena primjećuje da iako se u ovom postupku radi o zahtjevu tužitelja o utvrđenju prava vlasništva, sama izreka nije sastavljena sukladno odredbama ZPP - a, jer izreka tužbenog zahtjeva sačinjena je na način kao da se donosi odluka u izvanparničnom postupku, a ne u parničnom postupku. Izreka tužbenog zahtjeva postavljena je na način da se uredi ponovo međa onako kako tužitelj smatra da bi trebala biti, a ne sukladno ZPP-u i Zakonu o vlasništvu. Naime, tužitelj u tužbi niti ne navodi niti jednu pravnu osnovu temeljem kojega bi u ovom postupku utvrđivao pravo jačega. Iz tužbe nije razvidno da li tužitelj stekao ranije vlasništvo kupoprodajom ili dosjelošću ili na nekoj trećoj pravnoj osnovi jer se niti jedno u tužbi ne navodi. Ukoliko bi tužitelj tvrdio da je stekao vlasništvo kupoprodajnom takva tvrdnja ne bi bila istinita jer iz danas, u spis dostavljenih povijesnih z.k. izvadaka, kao i isprava temeljem kojih su izvršeni upisi, odnosno kupoprodajnih ugovora, razvidno je da i u vrijeme kupnje (u odnosu na tužitelja kupnja od strane pravnih prednika) da i tužitelj i tužena vlasnici su identičnih površina koje su kupljene od strane tužiteljske strane 1961., a od strane tužene 1983., odnosno njezinog pravnog prednika koji joj je pokazao među, a koje je kroz cijelo vremensko razdoblje i tužiteljska i tužena strana posjeduju na identičan način. U odnosu na dosjelost, tužena strana ističe da ako bi to bila pravna osnova za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, potrebna je i kvalifikacija posjeda odnosno Zakon o vlasništvu propisuje da se dosjelošću može steći vlasništvo ukoliko je posjedovanje zakonito, istinito i pošteno. Čak i u odnosu na izvanrednu dosjelost, zakon propisuje da je minimum kvalifikacije posjedovanja pošteno. Tužitelj je cijelo vrijeme bio svjestan da je djelomično krov sa njegovog objekta prelazio među u zračni prostor tužene. Napose, objekt, odnosno obiteljska kuća tužitelja sagrađena je prije objekata vlasništvo tužene i to na samoj međi i tužitelj zbog toga nikada nije niti posjedovao dio nekretnine koje je vlasništvo tužene. Napose, iz sudske praske pogotovo stavova Vrhovnog suda, proizlazi da čim se pokrene postupak uređenja međe, a postupak koji se vodio pod posl. br. R1-96/2022, pokrenut je po prijedlogu ovdje tužene. Čim se pokrene postupak uređenja međe, po stavu Vrhovnog suda gubi se kvalifikacija poštenosti posjeda, a isto tako po brojnim odlukama Vrhovnog suda nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva niti izvanrednom dosjelošću. Tužitelj u tužbi čak niti ne predlaže ikakve dokaze kojima bi dokazao svoje vlasništvo te saslušanju nekakvih svjedoka koji nisu niti naznačeni se ne može dokazivati vlasništvo, kako to u ovoj tužbi predlaže tužitelj, a isto tako protivi se dokaznim prijedlozima izlaska na očevid jer sve što je potrebno izvršiti na licu mjesta i utvrditi, već je utvrđeno u izvanparničnom spisu u predmetu koji je priložen ovome spisu. Tužiteljeva tužba u cijelosti je neosnovana pa se predlaže istu odbiti i obvezati tužiteljsku stranu da tuženoj nadoknadi prouzročene parnične troškove zajedno sa pripadajućom z.z. kamatom.

4.g. Pun. tužitelja prije svega predlaže da mu se ostavi rok za očitovanje na danas izneseni odgovor na tužbu kako bi se isti mogao detaljno očitovati na isti kao i na dokumentaciju koja će biti dostavljena putem e-komunikacije od strane tužene. Opreza radi, u cijelosti se protivi navodima odgovora na tužbu koji su u suprotnosti sa tužbom i tužbenim zahtjevom. Tužba i tužbeni zahtjev su dostavljeni uredno i u smislu ZPP-a i u smislu ZOV-a i to čl. 103. st. 6. jer takav tužbeni zahtjev sadrži utvrđenje tj. dokazivanje vlasništva i sukladno istom označavanje međe. Isti tužbeni zahtjev je postavljen pravilno, potpuno i u roku u smislu Zakona o vlasništvu. Ista tužba i tužbeni zahtjev su i argumentirani tj. za sve tvrdnje postoje dokazi. Osim toga, ističe se kako je pravni osnov stjecanja vlasništva tužitelja više no jasan na cijeloj predmetnoj nekretnini tj. površini koja se traži da se utvrdi vlasništvo od strane tužitelja u ovoj parnici i s osnova pravnog posla, nasljeđivanja, dosjelosti, prava građenja.

5. U podnesku od 16. svibnja 2025. tužena je dostavila dokumentaciju koja je na ročištu od 16. svibnja 2025. predana uz punomoć i to: izvadak iz BZP-a za zk. ul. br. [broj ZK uloška] – kčbr. [katastarska čestica], rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj O-581/20-5 od 19. lipnja 2020. kojim je AĆ na osnovi Zakona proglašen nasljednikom iza pokojne BĆ na kući u [adresa], preslika povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor između Janković zadruge tj. AĆJ i kate i SĆ i IĆ nekretnine opisane kao oranica, gradilište u KĆ [adresa] čhv (sada Ulica Zrinskih), diobni nacrt Ureda za katastar Z.2119/61, izvadak iz BZP-a zk. ul. br. [broj ZK uloška] – kčbr. [katastarska čestica], presliku povijesne ručno vođene knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – stambena zgrada u [adresa], kupoprodajni ugovor između DĆ, ČĆ i ĆĆ i JĆ od 19. rujna 1983.

6. Tužitelj po svom punomoćniku, a sukladno raspravnom rješenju suda i zaprimljenom podnesku i očitovanju i priloženoj dokumentaciji tužene, dostavlja svoje očitovanje u kojem navodi da u odnosu na dokumentaciju koju je tužena dostavila na sudski spis, ističe se kako upravo ista dokazuje osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva te u cijelosti demantira svaki navod tužene sa ročišta od dana 16.5. 2025. godine. Dakle, upravo iz dokumentacije koju prilaže tužena, kao i dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu te se nalazi u spisu predmeta osiguranja dokaza, jasno proizlazi pravni osnov i osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva i temeljem pravnog posla, građenja i dosjelosti. Tužiteljev se zahtjev i navodi oslanjaju na načelo pravnog jedinstva nekretnine i sud. praksu s tim u svezi. Tužitelj i njegovi prednici su kupili predmetnu nekretninu prije no što su susjednu nekretninu kupili prednici tuženika, pri čemu su isti prednici tužitelja izgradili obiteljsku kuću sa zgradama upravo u gabaritima koji su poštivani od strane prednika tuženika kao i same tužene do spornog i protupravnog postupanja tužene u smislu nelegalno izvedenih građevinskih radova odnosno zahvata u prostoru bez odgovarajućeg akta potrebnog za gradnju. Upravo je tužena nezakonito uklonila dio obiteljske kuće tužitelja što je utvrđeno u postupku osiguranja dokaza, i to nakon više od nekoliko desetljeća što je upravo ista ta tužena znala da je riječ o nekretnini tužitelja, pa je nejasno i neutemeljeno tuženikovo osporavanje tužiteljeva prava vlasništva na tom dijelu nekretnine izgrađenom obiteljskom kućom tužitelja koja je nedvojbeno i po tuženiku i njegovim prednicima bila nesporna i nikada upitnog tužiteljeva vlasništva. Iz navedenoga, a što potvrđuje kako dokumentacija dostavljena uz tužbu i predložena u tužbi te konačno i dokumentacija dostavljena po tuženoj, jasno i argumentirano proizlazi osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva. Konačno, ne postoji niti jedan argument za protupravne radnje i faktično nezakonito oduzimanje, rušenje dijela nekretnine tužitelja od strane tužene i potom svojatanje vlasništva dijela njegove nekretnine i to sve nakon više od 60 godina takovog stanja, koje nije nitko ometao niti na koji način dovodio u pitanje.

7. Na održanom pripremnom ročištu kod ovog suda od 4. srpnja 2025. punomoćnik tužitelja iskazuje da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva svih dosadašnjih navoda i dokaznih prijedloga, navoda iz podneska od 28.6.2025. kojim se očitovao na odgovor na tužbu tuženika, svih dokaza iz tužbe te daljih dokaznih prijedloga kako slijedi:

Priklop i uvid u spise ovoga suda sa svom priležećom dokumentacijom i to br. R1 - 198/21, postupak osiguranja dokaza u kojem prileži sva foto dokumentacija, građevinska dokumentacija te nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, spis Pn-166/22 radi naknade štete u kojem također prileži dokumentacija te odluke prekršajnog suda, građevinske inspekcije a koje su bitne i za ovu pravnu stvar. Predlaže se saslušati svjedoke NĆ, [adresa] Nova [adresa], JĆJ iz [adresa] na okolnost stanja nekretnine i vlasništva predmeta prijepora u proteklih 55 godina te činjenice da pitanje vlasništva i stanja posjeda nikada nije bilo upitno ni od strane prednika tužene ni same tužene do prijepornih radova iz konca 2021. Po potrebi ostaje kod prijedloga za očevid sa mjerničkim i građevinskim vještakom upravo radi utvrđivanja stanja nekretnine prije predmetnih radova iz 2021. sa sadašnjim stanjem nekretnine a koje utvrđenje je bitno za pitanje vlasništva predmeta spora jer će iz dokumentacije i iz stručnih utvrđenja vještaka biti vidljivo da je prije predmetnih radova više od 50 godina na predmetnom dijelu nekretnine koji je predmet ovoga spora postojala izgrađena nekretnina odnosno dio nekretnine tužitelja u smislu fasade na zapadnom zidu, napuštenog krova sa tzv. simsom tj. nadvojem ili cerklažom sa zapadne strane, dva reda crijepa s pripadajućim gredama i olucima sa zapadne strane. Vještačenje po geodetskom vještaku se predlaže na okolnost da pokaže predmet prijepora u predmetu uređenja međe R1-96/22 i iskazane sporne površine a građevinsko vještačenje na okolnost da je upravo na predmetu prijepora tj. spornoj površini prije radova iz konca 2021.g postojao dio objekta tužiteljeve kuće koji je uklonila tužena.

7.a. Tužena ostaje kod odgovora na tužbu i dalje ističe da tužbeni zahtjev nije osnovan. Opreza radi protivi se svim prijedlozima za izvođenje dokaza koje je tužiteljska strana danas predložila jer smatra da su isti predloženi isključivo radi odugovlačenja postupka. Tužena je na ročištu od 16.5.2025. a i u privitku podneska od istoga dana u spis predmeta dostavila dokumentaciju, napose pravne osnove stjecanja vlasništva nekretnina kako tužitelja tako i tužene te povijesne z.k. izvatke. Iz povijesnih z.k. izvadaka razvidno je da su obje nekretnine građene u režimu društvenog vlasništva odnosno prema službenim podacima upisanim u zemljišne knjige jedinstvo nekretnine tužitelja znači zemljišta i objekta uspostavljeno je tek 1997. a jedinstvo nekretnine tužene 2009. Stoga je za zaključiti da je do uspostavljanja jedinstva nekretnine iste odnosno zemljište bilo društveno vlasništvo. Dakle, u vrijeme izgradnje objekata obje nekretnine su bile u režimu društvenog vlasništva pa stoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz tadašnjeg Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima za stjecanje prava vlasništva građenjem kako to tužiteljska strana tvrdi, odnosno građenjem na tuđem zemljištu, jer zemljište na kojem je tužitelj gradio nije bilo u građanskom (privatnom) vlasništvu nego u društvenom vlasništvu. S tim u vezi na sjednici Građanskog odjela VS od 30.3.2007.g. zauzeto je pravno stajalište da se pravo vlasništva građenjem bez pravne osnove na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu nije moglo steći ni po pravilima Općeg građanskog zakonika ni po odredbama Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima. Tužena upozorava na odredbe Zakona o građevinskom zemljištu koji je propisao da se na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu mogla stjecati samo ona prava koja su bila određena tim zakonom a citiranim zakonom nije bilo predviđeno stjecanje prava vlasništva građenjem na zemljištu u društvenom vlasništvu. Tužitelj prijeporni dio nikada nije posjedovao, naime Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim odnosima te ran iji Zakonik su nekretninu uvijek definirali kao ono što se nalazi na zemljištu i u zemljištu ali nikada u zračnom prostoru. Tužitelj svoju tužbu temelji smatrajući da prijepis dijela krova objekta vlasništvo tužitelja nad nekretninom tužene osnova za stjecanje vlasništva temeljem posjeda. Tužena napominje da i kada je uz suglasnost tužitelja uklonila dio krova i simsa, tužitelj nije ustao tužbom za smetanje posjeda nego samo tužbom za naknadu štete. S obzirom da isti nije niti štitio svoj posjed ne može se osnovano pozivati ni na pravnu osnovu dosjelosti. Slijedom svega navedenog tužiteljeva tužba već sada se ukazuje neosnovana i predlaže se odbiti tužitelja uz naknadu troškova tuženoj , a izvođenje svih predloženih dokaza kako je naprijed navedeno nisu bitni za meritorno rješenje u ovoj pravnoj stvari.

7.b. Pun. tužitelja uzvraća da nije točan niti jedan od gore iznijetih navoda niti činjenično niti pravno. Tužitelj je ustao tužbom i istome je u interesu potpuno i pravilo i što brže utvrditi činjenično stanje i u tom smislu je predložio prijedloge kojima želi utvrditi osnovanost tužbe. Upravo je postupanje tužene odugovlačeće u smislu neprimanja pismena, odnosno primanja pismena po trećoj osobi za koju onda tvrdila da nikada nije primila iako drugačije proizlazi iz pisanog podneska koji je tužena uputila svom ranijem punomoćniku. Potpuno je pogrešan stav i interpretacija z.k. stanja, pravnih osnova stjecanja vlasništva kao i zakonskih odredbi od strane tužene. Posebno je pogrešan stav da osoba koja nije iz bilo kojeg razloga , a posebice jer je riječ o pravno neukoj stranci pokrenula postupak radi smetanja posjeda oduzeto pravo tj. da ista apriori ne može dokazivati svoje vlasništvo. Naime, posjed i vlasništvo treba razlikovati te se vlasništvo apsolutno može dokazivati i temeljem činjenice posjeda koje pitanje se čak ne utvrđuje u posjedovnoj tužbi odnosno u tužbi radi posjedovne zaštite već je predmet tužbe radi smetanja posjeda upravo isključivo utvrđenje smetanja posjeda.

7.c. Tužena ističe da nisu točni navodi tužitelja da samo činjenica nepodnošenja tužbe radi smetanja posjeda ne bi bila bitna za ovaj postupak i u konačnici tužitelj sam u svom podnesku od 28.6.2025. navodi da bi pravna osnova vlasništva tužitelja na prijepornoj površini bila dosjelost. O kvalifikaciji dosjelosti tužena se očitovala na prošlom ročištu.

7.d. Pun. tužitelja uzvraća: kao što je opće poznato u tužbi radi smetanja posjeda se ne raspravlja o tome na koji način i kakav je posjed pa je stoga činjenica da tužitelj nije podigao tužbu radi smetanja posjeda zbog svoje pravne neukosti neodlučna za pitanje utvrđenja vlasništva i po kriteriju dosjelosti. Posebno se to naglašava iz razloga što je bez obzira na gore navedeno jasno o kakvoj vrsti posjeda je riječ jer govorimo o činjenici da je tužena uklonila vrlo bitan dio obiteljske kuće tužitelja 2021. a koji dio kuće je sastavni dio kuće i ne lebdi u zraku nego je zidan zajedno s ostatkom kuće koja ima uporište u zemlji kao i svaka kuća. Ne radi se zračnom prostoru već se radi o fiksnom dijelu zidane obiteljske kuće tužitelja koje je povezano sa zemljom kao i ostatak obiteljske kuće koji u toj zemlji vlasništvo tužitelja je izgrađen i čije vlasništvo nikada nije bilo upitno više od 55 godina.

7.e. Tužena ističe da nije bitna kvalifikacija da li je posjed bio istinit, zakonit i pošten, a za dosjelost je bitno neprekinuto trajanje posjeda, vremenski kontinuitet koji u konkretnom slučaju od 2021. više ne postoji. Tužena ističe da krov sa nekretnine tužitelja bio je do međe i to međe kako je naznačena u katastru i stari krov nije prelazio u zračni prostor, a novi krov koji je tužitelj sagradio prije 7-8 godina prelazi u zračni prostor nekretnine tužene.

7.f. Pun. tužitelja navodi da su netočni navodi tuženice jer je krov koji je građen prije 55 godina održan i nakon obnove pokrova sve do danas kao 2021. u istim gabaritima i upravo to i je krovište koje uključuje krovnu konstrukciju, crijep i zidani cerklaž na zapadnom dijelu obiteljske kuće tužitelja koji kontinuirano postoji 55 godina , a tužena ga je uklonila 2021. dok je tužitelj samo 7-8 godina prije toga zamijenio crijep i letve, ali krov odnosno dimenzije krovišta nije dirao. Ako ga je dirao postavlja se pitanje zašto tužena tada nije reagirala u smislu posjedovne zaštite 2021. potpuno protuzakonito za što je platila prekršajnu kaznu i za što je izdano rješenje građevinske inspekc ije državnog inspektorata o uklanjanju dijela njenog objekta kojim je ušla u obiteljsku kuću tužitelja rušeći konstruktivni dio obiteljske kuće tužitelja (dio krovišta i tzv. sims sa zapadne strane obiteljske kuće).

7.g. Tužena osporava sve navode tužitelja a s obzirom na iste obvezuje se u spis dostaviti podatke o vođenju prekršajnog postupka iz kojeg je razvidno da je oslobođena ikakve odgovornosti, naprotiv da joj je plaćena novčana kazna vraćena iz državnog proračuna na njezin račun. Građevinska dozvola postala je pravomoćna jer Upravni sud poništio je nižestupanjske upravne odluke kojima je utvrđeno navodna nepravilnost u građenju tužene tako da su ti podaci tj. navodi tužitelja netočni. Tužitelj je u posjedu sve te dokumentacije pa tuženoj postaje nejasno zašto u ovom postupku iznosi netočne podatke. Tužena se obvezuje u spis dostaviti fotografije nekretnine tužitelja iz kojih će biti razvidno da stari krov kuće tužitelja nikada nije prelazio katastarsku među.

7.h. Tužitelj navodi: Iz gornjeg očitovanja tužene je razvidno da je ista netočno čitavo vrijeme tvrdi o okolnostima koje ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju. Gabariti krovišta obiteljske kuće tužitelja čitavo vrijeme od kada je izgrađena nisu se mijenjal i. Tužitelj nema saznanja da bi ista ukinula prekršajnu odluku suda kojom je oglašena krivom za protuzakonite radove iz konca 2021. i za koju je platila novčanu kaznu već u spis Pn-165/22 je dostavio citiranu osuđujuću prekršajnu presudu, a za drugačije odluke nema saznanja niti je tužena u tom spisu niti bilo kojem drugom spisu dostavljala drugačije odluke. Također je tužitelj dostavljao i dostavio i pozvao se i u ovom predmetu na izvršno rješenje Građevinske inspekcije o uklanjanju dijela objekta tužene kojeg je ista izgradila bez ikakve građevinske dozvole u vrijeme izvođenja radova zbog čega su i utvrđene nepravilnosti. Činjenica da je ista naknadno dobila građevinsku dozvolu za tako sporno izvedene građevinske radove ni u kom smislu ne ozakonjuje njene protupravne radove kada je u pitanju obiteljska kuća tužitelja. Konačno pred Upravnim sudom je u tijeku spor u svezi predmetne građevinske dozvole. Ukoliko se tužena pozivana dostavljanje daljih dokaza tada se definitivno predlaže pripremno ročište odgoditi, podredno da sud zaključi prethodni postupak a strankama ostavi rok za dostavljanje dokaza kako tuženoj tako i tužiteljskoj strani. Tužiteljska strana će u spis dostaviti upravnu tužbu kojom se pobija pravomoćna građevinska dozvola izdana tuženoj za zahvat u prostoru pred Upravnim sudom u Osijeku.

8. Podneskom od 15. siječnja 2026. tužena je u spis dostavila presudu Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj Us I-1350/2023-20 (spojeni spis Us I-758/2024) kojom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja AĆ protiv tuženog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH (gdje je ovdje tužena zainteresirana strana), tako da je građevinska dozvola, Klasa: UP/I-361-03/22- 01/000096, Urbroj: 2178-03-01-01/3-23-0016 od 28. ožujka 2023. pravomoćna.

9. U podnesku od 21. siječnja 2026. tužitelj se je očitovao na način da dostavlja sukladno traženju preslik upravne tužbe, odgovor na tužbu tužene iz kojeg je razvidno da ista priznaje tužbu tužitelja te ne spori da je vršila nelegalne odnosno protupravne zahvate u prostor. Navedenu okolnost i to da je tužena radila zahvate u prostor bez ikakvog građevinskog akta potvrđuje i pravomoćna osuđujuća prekršajna presuda u kojoj je okrivljena ovdje tužena priznala učin prekršajnog djela, a što po je po novom kaznenopravnom uređenju sada Kaznenim zakonom normirano kao kaz. djelo. Tužena kao okrivljenik nije ni na koji način ukinula istu prekršajnu presudu što proizlazi iz ispisa i e-predmeta. Dostavljaju se fotografije nekretnine tužitelja iz kojeg je razvidno stanje iste nekretnine kao i vlasništvo prije spornih nezakonitih radova i zahvata u prostor tužena , kojima je ista grubo povrijedila kako pravo vlasništva tužitelja tako i načinila štetu što je potvrđeno u postupku osiguranja dokaza. Dostavljaju se i pismena tužene upućena tužitelja iz kojih proizlazi odnos tužene prema tužitelju kao i njen odnos prema tuđem vlasništvu, i otkriva tuženu kao osobu koja ne mari za ustaljene moralne kodekse, zakonske norme i konačno dobro ponašanje, a kamoli dobrosusjedske odnose.

10. Na održanom pripremnom ročištu kod ovog suda od 23. siječnja 2026. zbog promjene suca, a prema odredbi članka 315. stavka 3. Zakona o parničnom postupku glavna rasprava počinje iznova, a prije nego što glavna rasprava počne postupak se vraća u prethodni postupak te je donesen plan upravljanja postupkom:

1. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva nad dijelom nekretnine tužene koja se proteže u dužini 8,50 m južno u odnosu na točku A1 do točke B1 širine 40 cm što je utvrđeno u postupku uređenja međe R1 -96/22 u kojem postupku je međa uređena po posljednjem mirnom posjedu.

2. Provest će se dokaz izlaska suda na lice mjesta (očevid) kojom prilikom će biti saslušani svjedoci FĆ i JĆJ kao i stranke postupka.

3. Kao što je i ranije uređujući suda odlučio na ročištu održanom 4.7.2025. odbija se provođenje mjerničkog i građevinskog vještačenja po prijedlogu tužitelja s tim da se ističe da sud po odredbama Zakona o parničnom postupku nije vezan utvrđenim dokazima te tijekom glavne rasprave može odlučiti da se provedu i ti dokazi.

S obzirom da stranke nisu zaprimile zadnje podneske i to podnesak punomoćnice tužene od 15.1.2026., a koji podnesak je upućen punomoćniku tužitelja 16. siječnja 2026. putem e-komunikacije te podnesak tužitelja od 21. siječnja 2026. koji je upućen punomoćnici tužene 22. siječnja 2026., navedeni podnesci neće se uzeti u obzir tijekom ovog postupka sve dok isti ne budu dostavljeni sudu u primjerenom roku tako da sud u primjerenom roku, a primjenom Zakona o parničnom postupku iste može dostaviti strankama s ostavljenim vremenom za očitovanje na iste.

10.a. Punomoćnik tužitelja iskazuje da ostaje u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, svih dosadašnjih navoda i dokaznih prijedloga kako iz pisanih podnesaka tako i usmeno sa rasprava. Predlaže provesti sve dokaze koji su predloženi po tužitelju te u tom pravcu naglašava da je u tom pravcu stavio prijedlog koji je prihvaćen od ranije uređujuće sutkinje za priklopom i uvidom u spis ovoga suda R1-198/21 i Pn-166/22. Također predlaže da se izvrši uvid u dokumentaciju koja će biti ponovljena uz podnesak koji je odaslan sudu 19. siječnja 2026. a odnosi se na okolnost da je protiv građevinske dozvole koju je nekoliko godina nakon spornog zahvata u prostor ishodila tužena pa da se izvrši uvid u istu upravnu tužbu kao i odgovor JĆ, ovdje tužene, u tom upravnom sporu, zatim da se izvrši uvid u ispis iz e -predmeta koji se protiv JĆ kao okrivljene vodio pred ovim sudom zbog postupanja protivno zakonu bez akta građenja u kojem je ista osuđena i novčano kažnjena pravomoćnom osuđujućom presudom koja nije ukidana kako je to ista tvrdila na ročištu od 4. srpnja 2025., da se izvrše uvidi u fotodokumentaciju stanja obiteljske kuće tužitelja prije spornog zahvata tužene kao i u rukom pisanu jednosmjernu prepisku JĆ upućenu tužitelju i njegovom sinu, a odnosi se između ostalog i na okolnost bitnu za predmet prijepora.

10.b. Punomoćnica tužene iskazuje da ostaje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda i dalje se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. U pogledu podneska od 15. siječnja ističe se da je stavljen u roku, u konačnici u privitku tog podnesak dostavljena je presuda Upravnog suda tako da navodi punomoćnika tuženika da se izvrše uvidi u tužbu dostavljenu Upravnom sudu i druge postupke iz upravnog spora smatramo odugovlačenjem ovog postupka time da se ističe da je ovdje punomoćnik tužitelja bio i punomoćnik tužitelja u upravnom sporu pa je u posjedu te dokumentacije i svjestan je da je upravni spor završio na način da je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kako u upravnom sporu pokrenutom protiv Ministarstva gdje je ovdje tužena imala samo svojstvo zainteresirane stranke, a isto tako je i odbijena tužba tužitelja u upravnom sporu koji je bio pokrenuo protiv ovdje tužene. Stoga se ističe da je građevinska dozvola pravomoćna, pa dakle građevinska dozvola odnosila se i na druge radove obiteljske kuće ovdje tužene na garaži u dvorištu, a ne samo na nadkrov nekretnina stranka. Što se tiče prekršajnog postupka nesporno je da je tužiteljica novčanom kaznom od 5.000,00 kuna proglašena krivom zbog povrede odredbi Zakona o gradnji odnosno što prije poduzimanja određenih zahvata nije ishodila pripadajuću dokumentaciju no ističe se da je ista naknadno sva pribavljena , a taj prekršajni postupak nema veze sa ovdje utvrđenjem prava vlasništva. Isto tako se predlaže da ukoliko bi sud udovoljio prijedlogu tužitelja da se ponovno izađe na lice mjesta i izvrši uviđaja da se u tom slučaju i svjedoci saslušaju na licu mjesta kako bi se potpunije utvrdilo stvarno činjenično stanje.

10.c. Punomoćnik tužitelja ističe da nisu točni navodi tužene po punomoćniku pa su čak i dijelom u suprotnosti sa navodima tužene s prošlog ročišta. Nije sporno da je pravomoćna građevinska dozvola ishodovana naknadno godinu i nešto dana nakon spornih zahvata u prostor tužene. Upravo protiv te građevinske dozvole je pokrenut od strane tužitelja protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva prostornog uređenja… upravni spor pred Upravnim sudom u Osijeku radi poništenja iste građevinske dozvole koji upravni spor nije pravomoćno okončan. Pravomoćno je okončan upravni spor koji je pokrenula ovdje tužena kao tužiteljica protiv rješenja građevinske inspekcije kojim rješenjem joj je bilo naloženo uklanjanje izgrađenog bez odgovarajućeg akta građenja te je taj upravni spor pravomoćno okončan i predmet završen na način da je ukinuto rješenje građevinske inspekcije i postupak vraćen na ponovni postupak. Dakle, tužitelj tuženu nije tužio niti može tužiti pred Upravnim sudom u upravnom sporu, kako se to tvrdi. Pravomoćno nije okončan upravni spor koji je tužitelj pokrenuo radio poništenja građevinske dozvole. Tužena je na prošlom ročištu na stranici 4 navela da se u spis obvezuje dostaviti podatke o vođenju prekršajnog postupka iz kojeg da je razvidno kako je ista oslobođena ikakve odgovornosti te da je naplaćena novčana kazna vraćena iz Državnog proračuna u korist njenog računa. Navedeno tužena nije učinila niti može učiniti jer je tada netočno tvrdila a to proizlazi iz stanja predmeta Pp-3358/21 te presude koja prileži spisu Prekršajnog suda u N.Gradiški kojom je tužena proglašena krivom i platila novčanu kaznu. Dakle ista je prekršajno kažnjena za djelo činjenično i pravno vrlo bitno za predmet postupka. Tuženu možda buni vraćanje novaca jer to vraćanje novaca možebitno potječe iz Upravnog postupka ukoliko je ista platila novčanu kaznu po rješenju građevinske inspekcije što je pak potpuno nevezano za njezino kažnjavanje u prekršajnom postupku. Tužena uz podnesak kojim dostavlja pravomoćnu građevinsku dozvolu nije dostavila ono što je tražila da joj sud omogući i to odluku prekršajnog suda, fotografiju stvarnog stanja nekretnine tužitelja te podatke iz katastra. Ono s čime se tužiteljska strana može nositi i misli da je svrsishodno može složiti sa tuženom stranom je da ukoliko ovaj sud prihvati prijedlog za očevid na licu mjesta uz predložena vještačenja, sud na terenu sasluša stranke i svjedoke.

10.d. Punomoćnica tužene ističe da naknadnim uvidom u spise koje je sam tužitelj predložio da se priklope ovom predmetu se sva dokumentacija već nalazi, a ono što u trenutku predlaganja ova punomoćnica nije imala sva saznanja jer prethodni punomoćnik tužene nije još predao sve spise na uvid. U odnosu na upravni spor tužena samo ističe da je iz presude Us-I-1350/2023-20 od 23. rujna 2025. razvidno da je Upravni sud ovom presudom odlučio o ovome predmetu kao i o predmetu Us I - 758/2024 radi zajedničkog raspravljanja donesena jedinstvena odluka u oba uprava spora. Tužiteljskoj strani je poznata ta činjenica jer su isti zaprimili tu presudu.

10.e. Punomoćnik tužitelja uzvraća da tužena izbjegava priznati da je pravomoćno prekršajno kažnjena te da nisu točni navodi o tome da bi ista bila oslobođena odgovornosti u tom prekršajnom postupku kako je to tvrdila na ročištu od 4. srpnja 2025. kako je to tužena tvrdila na tom ročištu. Osim toga tužiteljska strana smatra da se nenamjerno iznose podaci koji odgovaraju tijeku upravnih sporova pa se pojašnjava da je tužena kao tužiteljica pokrenula upravni spor protiv rješenja građevinske inspekcije kojom je naloženo uklanjanje nezakonito izgrađenog te podredno novčano kažnjavanje. U tom upravnom sporu je donesena pravomoćna odluka na način da je ukinuto rješenje građevinske inspekcije, a postupak vraćen na ponovno postupanje. Za razliku od toga tužitelj je pokrenuo protiv pravomoćne građevinske dozvole u 2023. godini protiv navedene građevinske dozvole upravni spor koji nije pravomoćno okončan pa nikakve odluke koje nisu pravomoćne ne proizvode učinak , a tužitelj je samo sukladno raspravnom rješenju dostavio upravnu tužbu kao dokaz da je pokrenuo upravni spor protiv građevinske dozvole na koju upućuje tužena strana. Kada odluka bude pravomoćna isto će biti dostavljena i tužitelju u tom upravnom sporu a izvjesno i zainteresiranoj stranci, ovdje tuženoj.

11. Na očevidu na licu mjesta održanom 4. ožujka 2026. sud je s prisutnim punomoćnicima stranaka te strankama uz prisutnost svjedokinje FĆ i JĆJ obišao nekretnine koja su predmet postupka te potvrdio pregledom da iz priloženih fotografija i elaborata Stalne sudske vještakinje za područje graditeljstva i procjenu nekretnina vještakinje Andree Šengl, dipl.ing.arh. od veljače 2022. iz priloženog spisa R1-96/2022 (samo vještačenje rađeno je u spisu R1- 198/2021 u postupku za osiguranje dokaza predlagatelja AĆ (ovdje tužitelja) i protustranke (ovdje tužiteljice)), ne ulazeći u samu procjenu radova već na ono što je sud bilo vidljivo, da je uz istočno pročelje obiteljske kuće tužene pa do zapadnog pročelja tužitelja tužena rekonstruirala postojeći kolni provoz na način da je uklonjen natkrov provoza od aluminijskog lima te su uzidani novi stupovi uz kuću tužitelja. Visina postojećeg provoza podignuta je za cca. 80 cm kako bi se strop provoza koji je izveden kao armiranobetonska ploča mogao kao terasa povezati s potkrovom obiteljske kuće. Blok opekom dozidana je ograda prema uličnoj strani parcele tužene i prema kući tužitelja. Da je na istočnom zidu terase predlagateljice uzdignuta ograda uz blok opeke prema krovu sa zapadne strane tužitelja, da se kolni ulaz zatvara kapijom, da između ciglenog zida i krova tužiteljeve kuće se nalazi limeni oluk koji je pričvršćen za cigleni zid. Isti oluk se u pravcu zapad-istok spušta sa južne strane krova tužiteljeve kuće na krov terase koja je nadkrivena plastičnim pločama i vidljivo je da s južne strane terase postoji oluk za skupljanje kišnice. Utvrđenje suda je ograničeno jer se sutkinja ljestvama penjala uz zid kuće tužitelja sa zapadne strane te u zapisnik unosi ono što je vidjela, a pri tome nema uvid u kompletnu izgrađenost terase, ciglenog zida te dokle se proteže limeni oluk između zapadnog krova kuće tužitelja i ciglenog zida tužene.

11.a. Sud je odbio prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedokinje GĆ iz razloga što je prethodni postupak zaključen, a tužitelj tijekom cijelog prethodnog postupka nije niti spomenuo da bi postojala mogućnost predlaganja saslušanja svjedokinje. Slijedom navedenog odlučeno je da se svjedokinja neće saslušati te se ista upućuje da se udalji s mjesta očevida.

11.b. Dalje su saslušani predloženi svjedoci FĆ i JĆJ pa se slijedom navedenog prelazi na saslušanje svjedokinje FĆ Žalac propisno upozoreni u smislu odredbe članka 243. stavak 1. ZPP-a da su dužni pred sudom govoriti istinu, da ništa pred sudom ne smiju prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza pred sudom kazneno djelo. (Oba svjedoka upozorena). Iskaze svjedoka sud je analizirao u točkama 17. i 17.b. ovog obrazloženja.

12. Na održanoj glavnoj raspravi kod ovog suda od 1. travnja 2026. proveden je dokaz saslušanjem stranaka uredno upozorenih na odredbu čl. 243. stavak 2. Zakona o parničnom postupku da su dužni govoriti istinu i da ništa ne smiju prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza pred sudom kazneno djelo. Iskaze stranaka sud je analizirao u točki 18. i 18. b. ovog obrazloženja.

13. Sud je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj R1-96/2022, tužbu od 8. listopada 2024. (str. 1-3 spisa), izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 5 spisa), izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 7 spisa), izvod iz katastarskog plana za kčbr. [katastarska čestica] (str.8 spisa), rješenje ovog suda, poslovni broj R1- 96/2022-12 od 8. studenog 2022. (str. 9-17 spisa), skicu izmjere mjernika vještaka Mladena Kao od 28. rujna 2022., popis koordinata uređene međe (str.19-20 spisa), rješenje ŽS u Osijeku, Gž-609/2023-3 od 8. travnja 2024. (str. 21-27 spisa), potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja, poslovni broj R1-96/2022-12 od 8. studenog 2022. (str. 28 spisa), dopis Hrvatske pošte od 28. travnja 2025. (str. 43 spisa), dopis Hrvatske pošte od 12. svibnja 2025. (str. 44 spisa), rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj O- 581/2020-5 od 19. lipnja 2020 iza BĆ (str.53-54 spisa), preslika povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] ( str. 57-59 spisa), kupoprodajni ugovor između Janković zadruge tj. AĆJ i V i BĆ SĆ i IĆ nekretnine opisane kao oranica, gradilište u KĆ [adresa] čhv (sada Ulica Zrinskih) (str. 61-62 spisa), diobni nacrt Ureda za katastar Z.2119/61 ( str. 63-65 spisa), izvadak iz BZP-a zk. ul. br. [broj ZK uloška] – kčbr. [katastarska čestica] (str. 67 spisa), presliku povijesne ručno vođene knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – stambena zgrada u [adresa] (str. 69-71 spisa), kupoprodajni ugovor između DĆ, ČĆ i ĆĆ i JĆ od 19. rujna 1983. (str. 73-77 spisa), presudu Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj Us I-1350/2023-20 od 23. rujna 2025. (str. 9-101 spisa), tužbu radi poništenja rješenja od 7. studenog 2023. podnesenu Upravnom sudu u Osijeku (str. 104-107 spisa), e-mail tužene od 26. siječnja 2024. Upravnom sudu u Osijeku (str. 108 spisa), crno-bijele fotografije (str,111-119 spisa), rukom pisana obraćanja tužene tužitelju (str. 133-161 spisa), crno bijele fotografije (str. 163-171 spisa), pisane i usmene iskaze punomoćnika stranaka, iskaze saslušanih svjedoka, iskaze stranaka te sudsku praksu.

14. Među strankama je sporno je li u ovom postupku trebalo donijeti presudu zbog ogluhe, podredno presude zbog izostanka na koju se poziva tužitelj je li među strankama međa uređena na zakonu ili nezakonito u postupku ovog suda, poslovni broj R1-96/2022.

15. Prilikom odlučivanja najprije u pogledu osnovanosti donošenja presude zbog ogluhe, podredno presude zbog izostanka na koju se poziva tužitelj sud upućuje na odredbu članka 331.b. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP-a) koja dijelom glasi : Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi.

15.a. S obzirom na sadržaj tužbe u kojoj tužitelj tvrdi da međa ide točkama koje nisu utvrđene u postupku uređenja međe i pri tome predlaže dokaze kako bi se isto utvrdilo, sud niti u kojem slučaju nije mogao utvrditi da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi jer je te činjenice tek trebalo u postupku utvrditi.

15.b. Na temelju odredbe članka 332. ZPP-a koja dijelom glasi: Kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno ovim uvje tima: 3) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi ovaj sud ne nalazi mogućnost donošenja takve presude. S obzirom na sadržaj tužbe u kojoj tužitelj tvrdi da međa ide točkama koje nisu utvrđene u postupku uređenja međe i pri tome predlaže dokaze kako bi se isto utvrdilo, sud niti u kojem slučaju nije mogao utvrditi da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi jer je te činjenice tek trebalo u ovom postupku utvrditi.

16. Uvidom u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj R1-96/2022 sud je utvrdio da je vođen postupak uređenja međe po prijedlogu predlagateljice JĆ (u ovom predmetu tužene) i protustranke AĆ (u ovom predmetu tužiteljaj), da je uređena međa između nekretnina stranaka i to predlagateljice i posjednice JĆ kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] površine 420 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s jedne strane i nekretnine u vlasništvu i posjedu protustranke AĆ i to kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] s 360 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je međa uređene po posljednjem mirnom posjedu (koji odgovara pravcu mapne međe) te početna točka pravca uređene međe ide od točke A počevši od sjevera prema jugu time da je točka A sjeverozapadni kut kuće protustranke AĆ, a koja je udaljena za 8,50 m od točke B koja je jugozapadni kut kuće protustranke AĆ. Dalje od točke B se međa uređuje po posljednjem mirnom posjedu (koji je ujedno i sporazuma stranaka u tom dijelu i pravac međe prema katastarskim mapama) te se pravac međe uređuje dalje od točke B u pravcu juga do točke C na udaljenosti od 1,57 m, a točka C se nalazi na zapadnom zidu dvorišne zgrade protustranke AĆ, a ujedno je jugoistočni kut armiranog betonskog stupa predlagateljice JĆ. Pravac međe produžuje se u pravcu juga zapadnom stranom dvorišne zgrade protustranke AĆ na udaljenosti od 8,65 m do točke D koja je sjeveroistočni kut garaže predlagateljice JĆ. Do krajnje južne točke pravac međe ide između zgrada stranaka do točke E koja je krajnja južna točka međe. Sporna površina po protustranci AĆ se označava između točaka pravca uređene međe i to od početne točke A prema jugu do točke B u dužini 8,50 m te dalje do točke B1 na udaljenosti od 0,40 m (širina uzidanih stupova predlagateljice uz kuću protustranke koji na istočnoj strani drže armiranu ploču na kolnom ulazu predlagateljie) te dalje do točke A1 nazad prema sjeveru na udaljenosti od 8,50 m te se od točke A 1 sporna površina završava na početnoj točki A koja je udaljena 0,40 m od točke A1. Sporna površina označena točkama A -B-Ba- A1-A ima površinu 3,40 m2 te se točke B1 i A1 ne nalaze na uređenom pravcu međe koja je označena točkama A-B-C-D-E i koji pravac uređene međe se poklapa s pravcem mapne međe između nekretnina stranaka. Protustranka je upućena da u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja, koje je postalo pravomoćno dana 8. travnja 2024. godine, pokrene parnicu radi dokazivanja jačeg prava vlasništva u parničnom postupku na spornoj površini označenoj u skici mjerničkog vještaka Mladena Kao sa očevida od 28. rujna 2022. slovima A-B-B1-A1-A.

16.a. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - (list 5 spisa) sud je utvrdio da čkbr. [katastarska čestica] dolazi upisana na tuženu JĆ u 1/1 dijela.

16.b. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - (list 7 spisa) sud je utvrdio da čkbr. [katastarska čestica] dolazi upisana tužitelja AĆ VĆ u 1/3 dijela i također tužitelja VĆ u 2/3 dijela.

17. Očevidom na licu mjesta od 4. ožujka 2026. sud je s prisutnim punomoćnicima stranaka te strankama uz prisutnost svjedokinje FĆ i JĆJ obišao nekretnine koja su predmet postupka te potvrdio pregledom da iz priloženih fotografija i elaborata vještakinje Andree Štengl, dipl.ing.arh. od veljače 2022. iz priloženog spisa R1-96/2022 (samo vještačenje rađeno je u spisu R1- 198/2021 u postupku za osiguranje dokaza predlagatelja AĆ (ovdje tužitelja) i protustranke (ovdje tužiteljice)), ne ulazeći u samu procjenu radova već na ono što je sud bilo vidljivo, da je uz istočno pročelje obiteljske kuće tužene pa do zapadnog pročelja tužitelja tužena rekonstruirala postojeći kolni provoz na način da je uklonjen natkrov provoza od aluminijskog lima te su uzidani novi stupovi uz kuću tužitelja. Visina postojećeg provoza podignuta je za cca. 80 cm kako bi se strop provoza koji je izveden kao armiranobetonska ploča mogao kao terasa povezati s potkrovom obiteljske kuće. Blok opekom dozidana je ograda prema uličnoj strani parcele tužene i prema kući tužitelja. Da je na istočnom zidu terase predlagateljice uzdignuta ograda uz blok opeke prema krovu sa zapadne strane tužitelja, da se kolni ulaz zatvara kapijom, da između ciglenog zida i krova tužiteljeve kuće se nalazi limeni oluk koji je pričvršćen za cigleni zid. Isti oluk se u pravcu zapad-istok spušta sa južne strane krova tužiteljeve kuće na krov terase koja je nadkrivena plastičnim pločama i vidljivo je da s južne strane terase postoji oluk za skupljanje kišnice. Utvrđenje suda je ograničeno jer se sutkinja ljestvama penjala uz zid kuće tužitelja sa zapadne strane te u zapisnik unosi ono što je vidjela, a pri tome nema uvid u kompletnu izgrađenost terase, ciglenog zida te dokle se proteže limeni oluk između zapadnog krova kuće tužitelja i ciglenog zida tužene.

17.a. Iz iskaza saslušane svjedokinje FĆ proizlazi da se ne sjeća kako su ove nekretnine izgledale prije 50 godina, ali kad je bila malo starija sjeća se da je bila istaka i žljeba na nekretnini tužitelja sa zapadne strane tužiteljeve nekretnine (kuće), a pod istaka se misli na betonsku zidanu "gredu" koja se protezala dužinom cijele kuće tužitelja sa zapadne strane ispod sada sudu vidljive betonske ploče u vlasništvu tužene. Prije nego što je izgrađena terasa (u haustoru tužene do puta, pravac sjever - jug), svjedokinja iskazuje da prije nije bilo ploče, odnosno nije bilo ničega, bila je obična kapija koja je služila kao ulaz u dvorište. Svjedokinja nadalje iskazuje da nije bilo niti ciglenog zida od 4 reda cigli koji se proteže između nekretnine tužitelja i tužene u pravcu sjever-jug te na ulazu s ulične strane iznad prije opisane ploče između nekretnine tužitelja i tužene u pravcu istok-zapad od betonskog zida koji se sastoji od betona, jedne stare cigle te 4 nove cigle između nekretnine tužitelja i tužene. Iskazuje da ne zna kada je sagrađen cigleni zid naprijed opisan jer ona nekretnine vidi samo s ulice, a nikada nije bila u dvorištu. Da li je li na nekretnini tužitelja na zapadnom zidu postojao napušteni krov s tzv. simsom sa zapadne strane, 2 reda crijepa s pripadajućim gredama i olucima sa zapadne strane, svjedokinja izjavljuje da nije vidjela grede nego samo crijep kako se reže od strane majstora tužene te se stavljao ter papir te je vidjela da su crijepovi bili sklonjeni dok se to stavljalo, to je bilo prije otprilike 4-5 godina. Svjedokinja izjavljuje da je s tužiteljem u jako dobrim odnosima. Izjavljuje da je vidjela da majstori tužene ispred kuće tužitelja su poslagali otprilike 3 stupa cigle te je na ciglama bio postavljen oluk i istaka te 100% znam da je to bio oluk i istaka sa zapadnog dijela kuće tužitelja (nakon upita svjedokinja je prvo rekla "vjerojatno" od tužitelja). Od samih radova sam vidjela podizanje crijepa, rezanje crijepa, zidanje zida ranije opisanog (a dalje će se navoditi kao cigleni zid), vidjela sam tri čovjeka koji su nešto radili na balkonu, a pri tome svjedokinja pokazuje sudu, vidljivu, betonsku ploču između kuće tužitelja i tužene, gledajući prema dvorištu koje se zatvara kapijom. Ne zna čiji su betonski stupovi koji su vidljivi sa zapadne strane od kuće tužitelja, a nalaze se u ulazu u kuću tužene s istočne strane i pozicionirani su od ploče prema dolje i ima ih sveukupno četiri. Decidirano ne može izjaviti šta se gradi, ali je vidjela da se nešto gradi, te je vidjela kad je bila kod tužitelja da istome curi voda na njegovoj terasi i u kuhinji povezano s dnevnim boravkom. Izjavljuje da ima ključ od kuće tužitelja te je pokupila vodu i odmah javila tužitelju da curi voda sa terase tužitelja. Na pitanje punomoćnika tužitelja je li na fotografiji na str. 163 sudskog spisa vidljiva istaka tj. sims sa žljebom na zapadnom zidu obiteljske kuće tužitelja, svjedokinja iskazuje: da i da je to ono što je uklonjeno. To što je uklonjeno jest upravo ono što je slagano na cigle ispred obiteljske kuće tužitelja na str. 164 spisa. Da li se sjeća da li je na mjestu gdje se nalazio sims sa žljebom na zapadnom zidu kuće tužitelja tužena izvodila radove betoniranjem, odnosno zidanjem i na terenu vidljivog zida od blok opeke, a što je vidljivo na fotografiji na str. 165, svjedokinja izjavljuje da je v idjela to što se radi. Da li je za potrebe radova vidljivih na fotografiji na str. 165 spisa vršeno uklanjanje odnosno rezanje dijela krovišta i crijepa s obiteljske kuće tužitelja sa zapadne strane, svjedokinja iskazuje da je vidjela gdje režu crijep. Pun. tužitelja pokazuje svjedokinji s prednje strane obiteljske kuće tužitelja postojeći sims, svjedokinja iskazuje da se sjeća da je sims sa žljebom bio i sa zapadne strane kuće tužitelja. Kolika je bila dimenzija simsa sa zapadne strane kuće tužitelja, svjedokinja izjavljuje da je bilo otprilike kolika je i žljeba. Kada je opisani sims uklonjen sa zapadne strane kuće tužitelja zajedno sa žljebom i crijepom, svjedokinja je o tome obavijestila tužitelja. Kada je to uklonjeno nastavljeni su radovi opisani na str. 165 spisa. Na poziciji nekadašnjeg simsa koji je uklonjen i crijepa i žljebe što se sad nalazi, svjedokinja iskazuje da se nalazi zid od blok opeka. Na pitanje punomoćnice tužene da li zna kada je kuća tužitelja izgrađena, svjedokinja izjavljuje da je kuća postojala kada su oni išli zajedno u školu, a ne zna kada je izgrađena. Svjedokinja iskazuje da je kuća onakva kakva je izgledala kada su oni išli u školu, ne sjeća se kada su prvi put postavljene žljebe, odnosno oluci na zapadnom zidu kuće tužitelja. Svjedokinja iskazuje da se sjeća kapije između kuće tužitelja i tužene, a da se iznad kapije nalazi natkrov tako da sam ulaz s ulice predstavlja kapiju s haustorom, svjedokinja se ne sjeća. Svjedokinja je čula da se s kapijom i "haustorom" (natkrovom iznad kapije) u pravcu sjever-jug prema dvorištu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koristila tužena i njena majka. Nikada nije čula da bi se s kapijom i opisanim nadkrovom koristili tužitelj i njegovi prednici. Na pitanje punomoćnice tužene da li ima saznanja kome pripada i kojoj nekretnini istočni noseći stup na kojemu je sagrađen natkrov ista odgovara da je logično da nešto mora držati kapiju. Kad se misli na istočni, misli se na istočni od strane tužene. Na pitanje da li zna da bi tužitelj ili njegovi roditelji ikada prigovarali što je navedeni stup postavljen na mjesto gdje je zajedno sa natkrovom koji se oslanja na zapadnu stranu nekretnine tužitelja, svjedokinja iskazuje da se ne sjeća. Da li su tužitelj i njegovi roditelji mogli koristiti nekretninu u dijelu koji je nadvisivao sims i rina, svjedokinja iskazuje da ne zna. Na pitanje tko je prvi počeo nekakvu gradnju, da li tužitelj sa obnovom krova ili tužena sa terasom sa ciglenim zidom, svjedokinja iskazuje da su prvi tužitelji počeli sa prepokrivanjem kuće. Kada su prepokrivali kuću dimenzije krova su ostale iste. Na naknadno pitanje pun. tužitelja da li se sjeća svjedokinja da bi se tužena na bilo koji način protivila tim radovima, svjedokinja iskazuje da ne nego je tužena došla na rođendan kod pok. majke tužitelja. Da li se svjedokinja sjeća koliko vremena prije je tužitelj vršio obnovu krovišta na kući u odnosu na radove tužene koje je svjedokinja opisala, svjedokinja iskazuje da se ne sjeća. Svjedokinja iskazuje da ne zna jesu li tužena i njeni prednici osporavali tužitelju i njegovim roditelj ima sims sa zapadne strane nekretnine tužitelja, svjedokinja iskazuje da ne zna. Na pitanje: nakon obnove krovišta jesu li sims i žljeba tužitelja sa zapadne strane kuće ostali isti, svjedokinja izjavljuje da jesu. Na naknadno pitanje pun. tužene kako se svjedokinja sjeća da je na zapadnoj strani nekretnine tužitelja bio sims, a ne sjeća se da je dugi niz godina postojao natkrov, odnosno kako bi sims bio uočljiviji od natkrova cca 12 m[2] , svjedokinja izjavljuje da ga nije uočila.

Sud ovakvom iskazu svjedokinje nije u potpunosti povjerovao jer je ista u jako dobrim odnosima s tužiteljem i dijelom je svjedočila u njegovu korist i tamo gdje je sama izjavila da nije mogla vidjeti „kako se svjedokinja sjeća da je na zapadnoj strani nekretnine tužitelja bio sims, a ne sjeća se da je dugi niz godina postojao natkrov, odnosno kako bi sims bio uočljiviji od natkrova cca 12 m[2] , svjedokinja izjavljuje da ga nije uočila. .. Decidirano ne može izjaviti šta se gradi, ali je vidjela da se nešto gradi, te je vidjela kad je bila kod tužitelja da istome curi voda na njegovoj terasi i u kuhinji povezano s dnevnim boravkom..“ Takav iskaz u sumnju dovodi i ostale dijelove iskaza svjedokinje, posebno vezano za radove koji su sačinjavali i sud je kao istinit uzeo iskaz svjedokinje u dijelu gdje iskazuje „da se ne sjeća kako su ove nekretnine izgledale prije 50 godina, ali kad je bila malo starija sjeća se da je bila istaka i žljeba na nekretnini tužitelja sa zapadne strane tužiteljeve nekretnine (kuće), a pod istaka se misli na betonsku zidanu "gredu" koja se protezala dužinom cijele kuće tužitelja sa zapadne st rane ispod sada sudu vidljive betonske ploče u vlasništvu tužene. Prije nego što je izgrađena terasa (u haustoru tužene do puta, pravac sjever-jug), svjedokinja iskazuje da prije nije bilo ploče, odnosno nije bilo ničega, bila je obična kapija koja je služila kao ulaz u dvorište. Svjedokinja nadalje iskazuje da nije bilo niti ciglenog zida od 4 reda cigli koji se proteže između nekretnine tužitelja i tužene u pravcu sjever-jug te na ulazu s ulične strane iznad prije opisane ploče između nekretnine tužitelja i tužene u pravcu istok-zapad od betonskog zida koji se sastoji od betona, jedne stare cigle te 4 nove cigle između nekretnine tužitelja i tužene. Iskazuje da ne zna kada je sagrađen cigleni zid naprijed opisan jer ona nekretnine vidi samo s ulice, a nikada nije bila u dvorištu.“

Naročito je uočljivo da kada pitanja postavlja punomoćnik tužitelja svjedokinja odgovara jasno, s pouzdanjem osobe koja je bila na samom mjestu događaja, a kada odgovara na pitanja tužene, odgovori se u većini slučajeva svode na "ne znam" ili "ne sjećam se".

17.b. Iz iskaza saslušanog svjedoka JĆJ, sin tužitelja, proizlazi da svaka 2 tjedna dolazi kući, a kada je otac ovdje onda češće, svaki tjedan. Kada je došao kući vidio sam da žljebe (nove) nema te sam vidio da se u kući i spavaćoj sobi te kuhinji na zidu koji graniči sa nekretninom tužene vide pukotine. Na kući nema pukotina, osim na tom mjestu. Kuća je stara otprilike 60 godina. Ne znam koliko puta je renovirana od tada, a ne znam ni je li renovirana. Od kad se sjećam na kući je promijenjen crijep i uvedeno je plinsko grijanje. Sa sigurnošću mogu potvrditi da kada je mijenjan crijep krov je ostao u istim gabaritima u kojima je bio i ranije. Nisam vidio građenje zidova od blok opeke, ali sam vidio kad su izgrađeni. Znao sam viđati majstore u popodnevnim satima kako izlaze iz dvorišta tužene, da su se žljeba i sims nalazili na mjestu gdje sad se nalazi zid od opeka. Na pitanje koliko je prema zapadu bio napušten, a u odnosu na zapadni zid kuće tužitelja, krovište – crijep kuće tužitelja, zidani sims i žljeba, svjedok odgovara sims otprilike 8 cm, a žljeba 7 cm, odnosno sveukupno 15 cm što je identično s pročeljem tužitelja. Z postoji i s istočne strane kuće tužitelja. Koliko taj sims stoji, koliko se vi sjećate, na tom mjestu, svjedok iskazuje da su sims i žljeba postojali na kući tužitelja od kad svjedok zna za sebe. Tužena nije prigovarala na obnovu krovišta i zamjenu crijepa tužitelja. Da li vam je otac ikada rekao da bi mu netko prigovorio na sims i žljebu sa zapadne strane zida, odgovara: ne. Zamjena crijepa je bila prije radova tužene, a to zna jer je baka radnicima kuhala kavu, a radovi tužene su počeli nakon što je baka preminula. Krovište je rađeno 2015. ili 2016., a nagađa da su radovi tužene obavljani 2021. Ne sjeća se ostalih radova tužene. Na pitanje pun. tužene da li je ikada ulazio u ovo dvorište iskazuje da je jednom ušao s bakom kada je u nekretnini tužene živjela majka tužene i jednom dok je ovdje živio pretpostavlja RĆ kada mu je pala lopta u dvorište. Sjeća se da je natkrov bio niži nego sada. Ne sjeća se da je natkrov bio u kosini. Sam nikada nije koristio prolaz (pojašnjenja radi ulaz od kapije tužene) prema dvorištu, a nitko drugi, ne sjeća se da bi pričali da su koristili, pri tome se misli na druge iz obitelji. Iskazuje da nije obraćao pažnju na čemu je izgrađena krovna konstrukcija limenog pokrova ulaza u dvorište tužene. Ne zna tko je vlasnik potpornog zida na ulazu s lijeve strane nekretnine tužene. Oluk s tatine kuće i sims sa desne strane nekretnine tužitelja prelazi na nekretninu tužene. Radovi tužene kojima je izvodila zahvate nad ulazom u dvorište svoje nekretnine po iskazu svjedoka trajali su 3-4 mjeseca.

Iskaz ovog svjedoka sud nije uzeo u obzir pri donošenju odluke jer je svjedok sin tužitelja i kao takav u svom iskazu ne iskazuje objektivno. Svjedok boravi u [adresa] i povremeno dolazi kući, sada ima 32 godine, iskazuje precizno u centimetrima i sjeća se do u detalja kako je izgledala očeva kuća prije i nakon rekonstrukcije. Krovište je rađeno 2015. ili 2016. dakle kada je svjedok imao 22 godine, jednom je samo ušao u dvorište tužene, ali se sjeća kako je izgledao natkrov. Ovakav iskaz svjedoka je nelogičan i neživotan i svojim iskazom svjedok pogoduje tužitelju.

18. Iz iskaza saslušanog tužitelja na ročištu od 1. travnja 2026. proizlazi da je stekao nekretninu u [adresa] u travnju 2020. nasljeđivanjem. Kuća je sagrađena, 1965., da je kontaktirao SMS porukom s tuženom te joj putem te poruke dopustio izvođenje radova postavljanja terase iznad kolnog ulaza, a koji radovi su obavljani 2021., da joj je dozvolio da u svom dvorištu radi što hoće, ali da mu ne dira kuću. Tužena je svojim radovima dirala njegovu nekretninu (kuću),: odrezan je sims, dignuta je rora sa krova, skidan je crijep sa kuće, hodali su po tavanu, podigli su pleh za 10 cm nego što je bio (pleh između kuće tužitelja i tužene na krovu) tako da sada odvodni sistem bivše rore nema funkcije nego se kišnica slijeva s obzirom da ne postoji dovoljno odvoda za vodu po stazi i stepenicama unutar dvorišta. Nije ustao s tužbom za smetanje posjeda kada se to desilo jer nije znao postupak, jer se nikada nije sudio u životu nego je nazvao policiju koja mu je rekla da obavijesti građevinsku inspekciju. Kako to da on nije pokrenuo postupak uređenja međe s obzirom da smatra da mu je tužena svojim radovima ušla u među širine 40 cm i dužine 8,5 m, izjavljuje da se ne razumije u to. Krov s njegove kuće koji je izgrađen prije 7-8 godina (novi krov) renoviran je u potpuno istim dimenzijama kakav je i bio. Iskazuje da je sims betonski vijenac oko cijele kuće širine oko 10-tak cm koji ujedno služi i kao učvršćivač za kuću jer kuća nema gore betonsku ploču. Sa zapadne strane u cijelosti je uklonjen od strane tužene. S te zapadne strane je uklonjen i dio krovne konstrukcije, jedan red crijepa je skinut, a drugi je rezan. Sa zapadne strane uklonjena je i žljeba koja je bila na tužiteljevoj kući, također je uklonjena i žbuka i fasada te tužitelj napominje da je zid (zapadni) ponovno prefarban ili ožbukan. Je li u zapadni zid obiteljske kuće tužitelja ugrađivana metalna armatura, odnosno materijal radi izgradnje tj. ušlicavanje betonskih stupova tužene u zid obiteljske kuće tužitelja, tužitelj odgovara: da, masovno, a na pitanje što znači masovno odgovara da se radi o puno klinova. Kuća je s ovim što je sada uklonjeno čitavo vrijeme postojala od 1965. do 2021. u istim gabaritima. Je li vama ili vašim prednicima, dakle roditeljima, bilo tko, a prije svega misli se na tuženu, ikada osporavao pravo vlasništva ili da bilo što uklonite, tužitelj odgovara: ne. Je li ikada itko tužio vas ili vaše roditelje da bi ikada nešto izgradili na tuđem, tužitelj odgovara: ne. Kada je renoviran krov za koji ste rekli da je ostao u istim gabaritima je li vas itko ikada tužio radi tog krova, tužitelj odgovara: ne. Na pitanje punomoćnice tužene tužitelju da li je kuća u vrijeme gradnje 1965. imala građevinsku dozvolu, tužitelj izjavljuje da je imala. Da li ste u posjedu te građevinske dozvole, tužitelj izjavljuje da ne zna jer je dao papire punomoćniku, a zašto u spis nije dostavljena građevinska dozvola, tužitelj izjavljuje da ne zna. Da li je kuća bila u režimu društvenog vlasništva za vrijeme SFRJ, tužitelj izjavljuje da ne zna. Kada ste brisali društveno vlasništvo, tužitelj iskazuje da ne zna o čemu punomoćnica tužene govori. Kada ste dobili uporabnu dozvolu za kuću, tužitelj izjavljuje da su roditelji dobili kada je kuća sagrađena. Zašto uporabna dozvola nije u spisu, tužitelj izjavljuje da ne zna. Da li se sjećate tko je vlasnik stupa između nekretnina stranaka, a pokazuje se stup koji se nalazi naslonjen na zapadni zid kuće tužitelja i na kapiju tužene, a sa pročelja, iskazuje da je to zid tužene. Da li znate kada je postavljena krovna konstrukcija iznad haustora tužene izjavljuje da ima oko 30 godina. S obzirom da se i krov i sve naslanja na vašu kuću da li ste ikada tuženoj osporavali ili vaši roditelji naslanjanje metalnih i krovnih konstrukcija na vašu nekretninu, tužitelj odgovara: ne jer je otac rekao nisam se ni s kim u životu tužio pa neću ni s njom. Je li posjed cijelo vrijeme miran, odnosno je li ikada itko tražio da se ukloni ta krovna konstrukcija od strane tužitelja i njegovih roditelja, isti iskazuje da je posjed miran i da nitko nije tražio uklanjanje. Da li ste vi ili vaši prednici koristili dio dvorišta tužene gdje je bio sims u zračnom prostoru nekretnine tužene, tužitelj odgovara da i da su htjeli koristiti nisu mogli jer u 30 godina u susjednoj kući rijetko tko da je i bio (pri tome se misli na kuću tužene). Da li znate da je možda tužena iznajmila tu kuću pa je netko vršio posjedovne čine na istoj tužitelj izjavljuje da je. Dok je stanoprimac bio je li tužitelj koristio dio dvorišta nekretnine tužene, tužitelj izjavljuje da nisu imali potrebe za tim. Kada ste radili taj novi vaš krov da li ste prešli u zračni prostor tužene, tužitelj izjavljuje da su prešlo onoliko koliko je bilo i prije toga jer je krov u istim dimenzijama kao i ranije.

18.b. Iz iskaza tužene s istog ročišta proizlazi da je stekla svoju nekretninu u Ulici Zrinskih prije rata svakako, ali da se točno ne sjeća. Smatra da dio novog krova i kuće tužitelja prelazi na njezinu nekretninu. Kada je tužitelj obnavljao krov i kada je vidjela da isti prelazi na njezinu nekretninu zašto nije ustala s tužbom radi smetanja posjeda izjavljuje da je najprije kontaktirala tužitelja da će raditi terasu i da mu je rekla da je on ušao u njen posjed i on je rekao na to: radi šta hoćeš, ali mi nemoj štetiti kući, zato nisam tužila. Nije samovlasno uklonila dio konstrukcije s kuće tužitelja kad je gradila terasu, nego joj je tužitelj dozvolio da ukloni ono što je uklonila. Tužena izjavljuje da sims, odnosno betonska greda nije niti uklonjena nego da se nalazi ispod novog zida od cigli iznad terase i kuće tužitelja pod limom. Da li je odista s obzirom da ste kupili kuću prije rata na zapadnom zidu kuće tužitelja bio sims, žljeba, krovna konstrukcija, tužena iskazuje da nije gledala u susjedovu kuću. Koliko je prošlo vremena od obnove krovišta koju je vršio tužitelj do trenutka kada ste vi vršili radove na izgradnji svoje terase, tužena izjavljuje da je to odmah radila čim joj je to tužitelj dozvolio. Jeste li vi za svoje radove u vrijeme kada ste ih radili imali potreban građevinski dokument ili akt, tužena izjavljuje da ju nije imala mjeseca dana nakon početka gradnje nego je došla kasnije. Sjeća se da je prekršajno kažnjena zato što nije imala građevinsku dozvolu. Kada ste kupili kuću kako je izgledala kuća tužitelja, izjavljuje da je stalno bila mokra i da je iz vana bila vlaga. Je li metalna konstrukcija s pokrovom koju ste stavili u prostor haustora bila čvrsta gradnja ili je riječ o montažnom objektu na konstrukciji od stupova, tužena izjavljuje da nije bila čvrsta gradnja nego se vidi da se nalazi na stupovima. Jeste li kasnije tu metalnu konstrukciju uklonili u nekom trenutku, tužena izjavljuje kada je počela sa radovima terase onda je uklonila. Da li je konstrukcija prije izgradnje terase iznad "haustora" stajala na betonskim stupovima, tužena odgovara da je i da ti stupovi i dan danas postoje, a kupila ih je zajedno s kućom. Da li su krovnu konstrukciju držali čelični stupovi tužena odgovara da jesu i to njih 6 i oni postoje i dan danas tamo na licu mjesta, samo su prekriveni betonom. Ti čelični stupovi koji su prekriveni betonom, a nalaze se na istočnom zidu "haustora" tužene su ojačavani da bi izdržali odnosno mogli nositi težinu terase. Kada ste pravili novu terasu jeste li sve rušili ili je nešto ostalo, tužena odgovara da su samo skinuli krov sa prijašnje konstrukcije. Prijašnji krov stajao je tako i više od 30 godina. Da li su roditelji tužitelja ikada vam rekli da uklonite taj krov ili vam branili da ga imate, tužena odgovara: nikada. Da li su roditelji tužitelja ili tužitelj ikada prolazili "haustorom" tužene ili ostavljali stvari do svog zapadnog zida ili istočnog zida kuće tužene, tužena odgovara: ne. Kada ste vidjeli nov i krov koji je napravio tužitelj je li doista novi krov bio u gabaritima kao i stari, tužena odgovara da je bio puno duži te je prelazio na krov iznad "haustora". A po starom krovu je prelazila samo rina. Kada ste ojačavali noseće stupove da li ste bušili u zapadni zid nekretnine tužitelja, odgovara: ne nego su oko stupova bile zašalovane daske koje su se poslije uklonile. Kako zna razliku između stanja obiteljske kuće tužitelja sa zapadne strane od prije i nakon obnove krovišta ako je na prethodna dva upita punomoćnika tužitelja odgovorila da ne znate kako je izgledala obiteljska kuća tužitelja, tužena izjavljuje da je po slikama vidjela razliku. Zašto na upit svoje punomoćnice odgovara da zna kakvo je bilo staro stanje pa makar i po fotografijama, a na upit punomoćnika tužitelja odgovara da ne zna kakvo je bilo staro stanje pa makar i po fotografijama, tužena izjavljuje da nije niti znala da se može na pitanje odgovoriti evocirajući se na slike.

Sud ovdje napominje da se radi o osobi koja ima poteškoća s razumijevanjem hrvatskog jezika s obzirom da je dugi niz godina živjela u [adresa].

19. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 94/17 (pročišćeni tekst), dalje - ZV) u članak 103. stavak 5. propisano je da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, dok je stavkom 6. istog članka propisano da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Članak 115. stavak 1. navodi da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.

20. Za sud nije sporno da je su stranke vlasnici nekretnina navedenih u zemljišnim knjigama i to u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. k. o. [katastarska općina] u te da je tužena svoju nekretninu stekla kupoprodajom 1983., dok je tužitelj u 2/3 dijela svoju stekao nasljeđivanjem 2020 od svoje majke.

21. Sporno je je li površina koja je prilikom uređenja međe u predmetu R1-96/22 obilježena slovima A-B-B1-A1-A u skici mjerničkog vještaka i iznosi 3,40 m[2] vlasništvo tužitelja ili pak tužene.

22. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio sljedeće:

- da niti tužitelj niti tužena nisu ustali s postupcima za smetanje posjeda prilikom izvođenja novih radova (obnova krova od strane tužitelja, podizanje terase od strane tužene),

- da u izvanparničnom postupku za uređenje međe ista je uređena po posljednjem mirnom posjedu i ide pravcem A-B-C-D-E i koji pravac uređene međe se poklapa s pravcem mapne međe između nekretnina stranaka, a da je sporna površina označena u skici mjerničkog vještaka Mladena Kao sa očevida od 28. rujna 2022. slovima A-B-B1-A1-A.

- da tužena posjeduje građevinsku dozvolu, Klasa: UP/I-361-03/22-01/000096, urbroj: 2178-03-01-01/3-23-0016 od 28. ožujka 2023., a koju dozvolu je izdala Brodsko-posavska županija, Upravni odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša, Pododsjek za graditeljstvo i prostorno uređenje Nova gradiška te je tom građevinskom dozvolom dozvoljena investitorici JĆ (ovdje tuženoj) rekonstrukcija građevine stambene namjene, 2.b skupine – obiteljska kuća (Po+P+1) te da je rješenjem Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj Us I-1350/2023-20 od 23. rujna 2025. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja AĆ za poništenjem rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, klasa: UP/I-361- 03/23-02/230, urbroj: 531-03-4-23-4 od 28. rujna 2023.

- da je u pravu tužena kada navodi da iz povijesnih z.k. izvadaka i kupoprodajnih ugovora stranaka, odnosno njihovih prednika (str. 57-77 spisa) je razvidno da su obje nekretnine građene u režimu društvenog vlasništva odnosno prema službenim podacima upisanim u zemljišne knjige jedinstvo nekretnine tužitelja znači zemljišta i objekta uspostavljeno je tek 1997. a jedinstvo nekretnine tužene 2009. Stoga je za zaključiti da je do uspostavljanja jedinstva nekretnine iste odnosno zemljište bilo društveno vlasništvo. Dakle, u vrijeme izgradnje objekata obje nekretnine su bile u režimu društvenog vlasništva pa stoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz tadašnjeg Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima za stjecanje prava vlasništva građenjem kako to tužiteljska strana tvrdi, odnosno građenjem na tuđem zemljištu, jer zemljište na kojem je tužitelj gradio nije bilo u građanskom (privatnom) vlasništvu nego u društvenom vlasništvu. S tim u vezi na sjednici Građanskog odjela VS od 30.3.2007. zauzeto je pravno stajalište da se pravo vlasništva građenjem bez pravne osnove na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu nije moglo steći ni po pravilima Općeg građanskog zakonika ni po odredbama Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996). Tužena upozorava na odredbe Zakona o građevinskom zemljištu koji je propisao da se na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu mogla stjecati samo ona prava koja su bila određena tim zakonom a citiranim zakonom nije bilo predviđeno stjecanje prava vlasništva građenjem na zemljištu u društvenom vlasništvu. U odnosu na dosjelost, tužena strana ističe da ako bi to bila pravna osnova za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, potrebna je i kvalifikacija posjeda odnosno Zakon o vlasništvu propisuje da se dosjelošću može steći vlasništvo ukoliko je posjedovanje zakonito, istinito i pošteno. Čak i u odnosu na izvanrednu dosjelost, zakon propisuje da je minimum kvalifikacije posjedovanja pošteno. Tužitelj je cijelo vrijeme bio svjestan da je djelomično krov sa njegovog objekta prelazio među u zračni prostor tužene. Napose, objekt, odnosno obiteljska kuća tužitelja sagrađena je prije objekata vlasništvo tužene i to na samoj međi i tužitelj zbog toga nikada nije niti posjedovao dio nekretnine koje je vlasništvo tužene. Napose, iz sudske praske pogotovo stavova Vrhovnog suda, proizlazi da čim se pokrene postupak uređenja međe, a postupak koji se vodio pod posl. br. R1-96/2022, pokrenut je po prijedlogu ovdje tužene. Čim se pokrene postupak uređenja međe, po stavu Vrhovnog suda gubi se kvalifikacija poštenosti posjeda, a isto tako po brojnim odlukama Vrhovnog suda nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva niti izvanrednom dosjelošću…(Tako i Županijski sud u Varaždinu, poslovni broj Gž-361/2022-2 od 16. ožujka 2023. Također je u pravu kada upozorava da tužitelj pokušava sud uvjeriti da bi pravna osnova tužbe bila dosjelost iako i iz iskaza samih stranaka kao i svjedoka proizlazi da prijeporni dio nekretnine tužene nikada tužitelj niti njegovi prednici nisu držali u posjedu. Posebno se napominje da sukladno praksi sudova Republike Hrvatske te odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima se ne može steći pravo vlasništva samo na zračnom prostoru koji se proteže iznad tuđe nekretnine te zračni prostor sam po sebi nije stvar, nema samostalnost pa se nad istim ne može utvrđivati vlasništvo. U odnosu na pravnu osnovu vlasništva temeljem građenja također se ističe da za takvu osnovu podredno treba i graditelj biti pošten što u konkretnom nije slučaj jer je tužitelj bio svjestan da novom gradnjom i renoviranjem krova ulazi u zračni prostor nekretnine tužene. Podredno se ističe da tužitelj u spis nije dostavio nikakav akt iz kojega bi proizlazilo da bi sagrađen objekt bio zakonit (nedostaju građevinska dozvola, uporabna dozvola pa eventualno i lokacijska dozvola) pa se ne može u ovoj parnici legalizirati vlasništvo temeljem gradnje nezakonito izgrađenog objekta.

- da je sud s rezervom u dijelovima uzeo iskaz svjedokinje FĆ jer je neistinit i nelogičan, naime, svjedokinja iskazuje i o onome za što sama iskazuje da nije mogla vidjeti, a sve što je vidjela bilo je s pročelja nekretnina stranaka, a uz to je iskazala da je u jako dobrim odnosima s tužiteljem pa sud s oprezom uzima u obzir objektivnost takvog iskaza, a da uopće u obzir nije uzeo u obzir iskaz svjedoka JĆJ jer je isti sin tužitelja i svojim iskazom pogoduje tužitelju, pogotovo ako se uzme u obzir da isti ne boravi cijelo vrijeme u kući oca već je u [adresa] i uglavnom iskazuje onako kako mu je preneseno, a ne iz vlastitog viđenja.

- da iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da li se sjeća tko je vlasnik stupa između nekretnina stranaka a pokazuje se stup koji se nalazi naslonjen na zapadni zid kuće tužitelja i na kapiju tužene, a sa pročelja te iskazuje da je to zid tužene. Krovna konstrukcija iznad haustora tužene izjavljuje postavljena je prije cca. 30 godina. S obzirom da se i krov i sve naslanja na njegovu kuću da li ste ikada tuženoj osporavali ili vaši roditelji naslanjanje metalnih i krovnih konstrukcija na vašu nekretninu, tužitelj odgovara: ne jer je otac rekao nisam se ni s kim u životu tužio pa neću ni s njom. Je li posjed cijelo vrijeme miran, odnosno je li ikada itko tražio da se ukloni ta krovna konstrukcija od strane tužitelja i njegovih roditelja, isti iskazuje da je posjed miran i da nitko nije tražio uklanjanje.

- da iz iskaza saslušane tužene proizlazi de je svoju nekretninu stekla u Ulici Zrinskih prije rata svakako, ali da se točno ne sjeća. Smatra da dio novog krova i kuće tužitelja prelazi na njezinu nekretninu. Kada je tužitelj obnavljao krov i kada ste vidjeli da isti prelazi na vašu nekretninu zašto niste ustali s tužbom radi smetanja posjeda izjavljuje da je najprije kontaktirala tužitelja da će raditi terasu i da mu je rekla da je on ušao u njen posjed i on je rekao na to: radi šta hoćeš, ali mi nemoj štetiti kući, zato nisam tužila. Da li ste samovlasno uklonili dio konstrukcije s kuće tužitelja kad ste gradili terasu, tužena odgovara da nije nego joj je tužitelj dozvolio da ukloni ono što je uklonila. Tužena izjavljuje da sims, odnosno betonska greda ni je niti uklonjena nego da se nalazi ispod novog zida od cigli iznad terase i kuće tužitelja pod limom.

23. Dakle, na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve u međusobnoj povezanosti, sud je tužbeni zahtjev tužitelja ocijenio neosnovanim, jer nije našao utvrđenim da bi tužitelj bio vlasnik sporne površine koja je u skici mjerničkog vještaka Mladena Kao sa očevida od 28. rujna 2022. označena slovima A-B-B1-A1-A i koja iznosi 3258 m2, te stoga tužena nije dužna tužitelju predati u posjed dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] površine 3,40 m2 omeđena točkama A-B-B1- A1-A.

28. Odluka o trošku tuženika temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora od 1.500,00 eura. Tako je tuženoj priznat trošak po Tbr. 9/2 OT-e zastupanje na ročištu od 16. svibnja 2025. u iznosu od 100,00 eura, po Tbr. 9/2 OT-e zastupanje na ročištu od 4. srpnja 2025. u iznosu od 100,00 eura, po Tbr. 8/4 za sastav podneska od 15. siječnja 2026. u iznosu od 20,00 eura, po Tbr. 9/2 OT-e zastupanje na ročištu od 23. siječnja 2026. u iznosu od 100,00 eura, po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 4. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 eura, po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 1. travnja 2026. u iznosu od 200,00 eura, po Tbr. 9/3 OT-e za pristup na ročište za objavu presude 11. svibnja 2026. u iznosu od 100,00 eura, odnosno sveukupno 820,00 eura. Na dosuđeni parnični trošak dosuđena je tuženoj i zakonska zatezna kamata koja teče od dana presuđenja, 11. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena

29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Novoj Gradiški 11. svibnja 2026.

Sutkinja

Tanja Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste na e-oglasnoj ploči. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u 3 istovjetna primjerka. Rok za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude računa se od dana primitka pisanog otpravka presude.

DNA:

1. Nemanja Nožinić, odvjetnik u OD Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o. Nova Gradiška

2. CĆ, odvjetnica u [adresa]