REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-1050/2025-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu ovog suda Duji Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Zvonimiru Perkušiću, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženika: 1. SĆN, 2. BĆ pok. PĆ, 3. PĆ, 4. IĆ ud. S, 5. GĆ ud. pok. PĆ, 6. JĆ pok. B, 7. ĐĆ pok. BĆN, 8. CĆ. P, 9. ZĆ pok. P, 10. EĆ pok. P, 11. BĆN, 12. PĆN, 13. IĆN, 14. ŽĆ ž. I, 15. NĆ ž. Petra, 16. HĆ ž. Stipe, 17. UĆ , 18. VĆ, 19. G, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , 20. ZAVORSKI VĆ, [adresa], 21. ZEC J, [adresa], 22. OĆ ud. Ivana, [adresa], 23. ZEC BARBARA Đ, [adresa], 24. KORDIĆ ZLATA, Osijek, Paška 35 B, 25. MARTINIĆ DRAŽEN, Split, C [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 26. ŠĆ, [adresa], 27. MĆ, [adresa], 28. UMFETER LIDIJA, Sjenjak 89, 31 000 Osijek, OIB: [osobni identifikacijski broj], 29. AĆ, JĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 30. REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, tuženici od 1. do 18. odsutni i nepoznata boravišta zastupani po privremenom zastupniku Mirku Perkušiću, odvjetniku u Imotskom, radi utvrđenja prava vlasništva,, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 8. svibnja 2026., dana 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj SĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik sljedećih nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina]: - nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 606 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 153 m2, sve ukupne površine od 759 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama A-B-C-D-A skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude; - nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 296 m2, sve označeno točkama E-F-C-B-G-E skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude; - nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 198 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 204 m2, sve ukupne površine od 402 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama H-I-J-K-H skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude; - nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 839 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 655 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 515 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 1513 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 386 m2, sve ukupne površine od 3908 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama L -M-N- N1-O1-L skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude te - nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 759 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 1663 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 192 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 245 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 168 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 94 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 2394 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 109 m2, sve ukupne površine od 5624 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama N1-O-O1-N1 skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude, slijedom čega je tužitelj ovlašten zatražiti uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, uz brisanje dosadašnje uknjižbe, kao i brisanje uknjižbe sa imena FĆ, a što su tuženici dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 21.listopada 2025., tužitelj je naveo da je vlasnik i posjednik predmetne nekretnine, i da je istu stekao darovanjem od svojih roditelja ČĆ i DĆ, temeljem Ugovora o darovanju nekretnina od 28.08.2025. godine, dok su isti stekli nekretnine od svojih pravnih prednika. Predmetne nekretnine pučkog naziva „Za guvno“ i „Podić“ prednica tužitelja ČĆ stekla je nasljeđivanjem sada pok. TĆ, temeljem Rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Petra Ujevića iz [adresa] br. O.386/08-UPP/OS-229/08 od 15.04.2009. godine, kao i njegovog ispravka Rješenjem Općinskog suda u Imotskom br. O.386/08 od 25.05.2010. godine. Predmetne nekretnine prednik tužitelja DĆ stekao je nasljeđivanjem svojih roditelja, i to oca sada pok. LĆ pok. Z, po Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Imotskom br. O.441/77-6 od 10.01.1978. godine te majke sada pok. RĆ. LĆ, po Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Imotskom br. O.223/96 od 10.06.1996. godine te diobom sa sunasljednicima, odnosno njihovim sljednicima, o čemu je sastavljen Ugovor o diobi od 29.06.2004. godine, ovjeren u potpisima od strane Javnog bilježnika Jagode Makelja Šuljić dana 31.08.2004. godine te Javnog bilježnika Stipe Juroša iz [adresa] dana 06.09.2004. godine.

1.1. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZPP) koje se 12. rujna 2025. očitovalo da nije moguće udovoljiti zahtjevu tužitelja.

1.2. Tuženicima označenim u uvodu ove presude 1.- 18., kao odsutnima i nepoznata boravišta sud je na temelju članka 84. st. 1. i st. 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZPP) postavio privremenog zastupnika Mirka Perkušića, odvjetnika u [adresa], što je objavljeno u Narodnim Novinama RH, oglašeno na e-oglasnoj ploči suda i o čemu je obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad u [adresa] kao organ starateljstva i koji privremeni zastupnik navedenih tuženika je u odgovoru na tužbu naveo da mu ti tuženici nisu poznati, da pristaje biti privremeni zastupnik tih tuženika te se za iste protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (listovi 67-68 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.1.Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da iz tužbe nije vidljivo kada su tužiteljevi prednici stupili u posjed predmetnih nekretnina (utuženog dijelova čest. zem. [katastarska čestica]), kakva je bila kvaliteta posjeda, postoji li kontinuitet posjeda, je li vlast tužiteljevih prednika na predmetnim nekretninama trajala kroz zakonom propisano vrijeme, dakle, nije dokazao da je posjedujući predmetne nekretnine osobno i putem označenih pravnih prednika kroz potrebno vremensko razdoblje iz osnova dosjelosti stekao pravo vlasništva tih nekretnina, kako to nedokazano tvrdi u tužbi, štoviše, iz rješenja o nasljeđivanju donijetih iza smrti prednika tužitelja proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] nije bila dijelom ostavine tih ostavitelja (barem ne u smislu da je katastarski određena).

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Predmet spora je dio nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 606 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 153 m2, sve ukupne površine od 759 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama A -B-C-D-A skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude; - nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 296 m2, sve označeno točkama E -F-C-B-G-E skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude; - nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 198 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 204 m2, sve ukupne površine od 402 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama H-I-J-K-H skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude; - nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 839 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 655 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 515 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 1513 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 386 m2, sve ukupne površine od 3908 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama L-M-N-N1-O1-L skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude te - nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 759 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 1663 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 192 m2, č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 245 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 168 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 94 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 2394 m2 te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 109 m2, sve ukupne površine od 5624 m2, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno točkama N1-O-O1-N1 skice izmjere vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod. od 11.03.2026. godine .

5. Sud je u dokaznom postupku pregledao dostavljenu dokumentaciju, i to zk izvatke koji se odnose na predmetne nekretnine, skicu lica mjesta geodeta Perice Puljića, ugovor o darovanju nekretnina zaključen 28. kolovoza 2025. između ČĆ i DĆ kao darovatelja i tužitelja kao obdarenika, rješenje o nasljeđivanju iza pok. TĆ i ispravak istoga, rješenje o nasljeđivanju iza pok. LĆ, rješenje o nasljeđivanju iza pok. RĆ, ugovor o diobi nekretnina zaključen 29. lipnja 2004. između DĆ i KĆ, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Pericu Puljića, saslušani su svjedoci DĆ, ĆĆ i SM, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića od 11. ožujka 2026., pregledana je skica izmjere, fotografije kao prilog pisanom nalazu i mišljenju(listovi 98-106 spisa).

6. U ovom predmetu je sporno je li tužitelj zaista stvarni vlasnik dijelova predmetnih nekretnina kao i način stjecanja istih.

7. Prema pisanom nalazu i mišljenju Perice Puljića, sudskog vještaka za geodeziju, od 11. ožujka 2026. utvrđeno je da je u konkretnom slučaju riječ o četiri nekretnine u zaseoku Gornja Zečevina u Krstaticama. Prva nekretnina je neizgrađeno zemljište položeno južno od ceste. Druga je spojena na prvu sa zapadne strane i također je neizgrađena. Sjeverno od ceste se nalazi treća nekretnina na kojoj se nalazi kuća dok je četvrta smještena sjeverno od treće i u naravi je neizgrađena. Četvrtu nekretninu sam u identifikaciji podijelio na dva dijela, a iz razloga jer je južni dio u građevinskom području za razliku od sjevernog.

Granice prve nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Jugozapadna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke A do točke B. - Sjeverozapadna međa je suhozid od točke B do točke C.

- Sjeveroistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke C do točke D.

- Jugoistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke D do točke A.

Granice druge nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeverozapadna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke E do točke F.

- Sjeveroistočna međa je pravac od točke F do točke G.

- Jugoistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke C preko točke B do točke G.

- Jugozapadna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke G do točke H.

Granice treće nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeverozapadna međa je betonski zid koji pripada nekretnini i rub kuće od točke H do točke I.

- Sjeveroistočna međa je betonski zid koji pripada nekretnini od točke I do točke J.

- Jugoistočna međa je rub kuće i betonski zid koji pripada nekretnini od točke J do točke K.

- Jugozapadna međa je betonski zid koji pripada nekretnini od točke K do točke H.

Granice četvrte nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Jugozapadna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke L do točke M.

- Sjeverozapadna međa je određena međašnim oznakama i suhozid koji ne pripada nekretnini od točke M do točke N.

- Sjeveroistočna međa je granica građevinskog područja od točke N1 do točke O1.

- Jugoistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke O1 do točke L.

Granice pete nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeveroistočna međa je suhozid koji ne pripada nekretnini od točke N1 do točke O. - Sjeveroistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke O do točke O1.

- Jugozapadna međa je granica građevinskog područja od točke O1 do točke N1.

8. Sud je osim pregleda priložene dokumentacije u spisu, izveo dokaze očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka DĆ, ĆĆ i SM.

8.1. Saslušani svjedoci (listovi 38-40 spisa) u svojim iskazima u bitnome identično iskazuju, te potvrđuju navode tužitelja da je nekretnina koja je predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta u posjedu prednika tužitelja kao i samog tužitelja. Svjedok DĆ, otac tužitelja potvrdio je navode svog sina iz tužbenog zahtjeva da predmetnu nekretninu čine čestice koje predstavljaju starinu, kako njegove supruge-majke tužitelja tako i njega. Naime, na "njegovom dijelu" se nalazi kuća koju da je djed tužitelja sagradio prije više od 70 godina. Nisu mu poznata imena upisanih zk suvlasnika, a tu nije viđao ni lugare. Nitko da njegovu obitelj i njega nikada nije ometao u posjedu. Svjedok ima još jednog sina s kojim nema kontakt, a nekretninu je darovao tužitelju. Stara kuća svjedoka ĆĆ nalazi se u blizini predmetne nekretnine, a on sam je daljnji rod tužitelja pa mu je poznat pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine. Djed tužitelja LĆ da je sa svojim bratom ĆĆ sagradio kuću koja se nalazi na predmetnoj nekretnini. Inače, navedeni ĆĆ je djed svjedoka. Tuženici ad.28. i 29. da su njegovi prvi rođaci i ne dovodi ih u vezu s predmetnom nekretninom. Svjedokinja SM, strina tužitelja potvrdila je navode navedenih svjedoka kao istinite i jasno obrazložene.

8.2. Svjedoci su posebno naveli i jasno obrazložili pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine. Naime, nekretnina je od pamtivijeka u posjedu obitelji prednika tužitelja. Nisu na tom području viđali lugare, prema njihovim saznanjima, nisu se vodili nikakvi postupci niti su čuli da bi itko treći ometao tužitelja, odnosno njegove pravne prednike u korištenju vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini.

8.3. Prihvaćajući iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive, koji iskazi potvrđuju tvrdnje i činjenične navode tužitelja, nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu sporne nekretnine te da tužitelja odnosno njegove prednike u načinu gospodarenja i korištenja nekretnina nije nitko ometao.

9. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP - a.

10. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine identični su navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda.

11. Tužitelj u tužbi tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao temeljem stekao darovanjem od svojih roditelja ČĆ i DĆ, te u konačnici dosjelošću budući da su njegovi pravni prednici od pamtivijeka u posjedu iste.

11.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

11.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. Provedenim dokazima sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj osobno i to svojim pravnim prednicima dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini koja je predmet ovog postupka. Tužitelj i njegovi prednici kao pošteni posjednici bili su u posjedu nekretnine najmanje 100 godina. Dakle, na temelju članka 159. stavka 3. i 4. ZV-a, tužitelj je dosjelošću stekao vlasništvo nekretnina.

12. Odredbom članka 388. stavka 1. ZV-a propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona se prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

13. Ujedno je za navesti da dosjelost u vremenu od 1901. -1940., odnosno nakon 1991. donošenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 – u daljnjem tekstu ZOVO) do 1. rujna 1980. godine imala su se primijeniti pravna pravila paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije primjenjivala na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ" broj 86/1946), odnosno koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/91). Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno zakonom (30 godina ili 40 godina). Rok dosjedanja propisan pravnim pravilima OGZ-a je temeljem pravnog shvaćanja Saveznog vrhovnog suda donesenog na proširenoj sjednici pod brojem 3/60 dana 4. travnja 1960. godine skraćen na 20 godina. Prema odredbi članka 29. ZOVO-a koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, kao niti prema OGZ-u, međutim, donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" 53/91) stavljena je izvan snage odredba članka 29. ZOVO-a koja nije dopuštala stjecanje na nekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću. Donošenje Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 u daljnjem tekst: ZVDSP/96) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., ključnom odredbom članka 388. stavka 4 ZVDSP/96 propisano je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

14. Ustavni sud RH svojim odlukama broj U-I-58/97, U-I-235/97, U-I-237/97, UI- 1053/97 i U-I-1054/97 od 17. studenog 1999. godine ("Narodne novine" broj 137/99) je presudio da osporavana odredba članka 388. stavka 4. ZV-a iz 1996. ima povratno djelovanje sa štetnim posljedicama na prava trećih osoba, pa je ukinuta.

15. Ukinuta odredba članka 388. st. 4. ZVDSP/96 bila je na snazi sve do studenog 1999., jer je prema članku 55. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (NN broj 99/99, 29/02, 49/02 – pročišćeni tekst) ukidanje zakonske odredbe imalo samo učinak ex nunc.

16. Zakon o izmjeni i dopuni ZVDSP-a (NN 114/01 od 20. prosinca 2001. koji je stupio na snagu toga dana) odredbom članka 388. iza stavka 3. ima novi stavak 4. kojim je propisano da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme posjedovanja proteklo prije toga.

17. Slijedom prethodne analize ovaj sud primjenjuje odredbu članka 388. stavka 4. ZVDSP/16 koji glasi da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Ovo se izričito napominje s obzirom da je Republika Hrvatska upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi.

18. Sukladno pravnom shvaćanju ESLJP nužna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je neprekidni posjed tužitelja određene kvalitete u propisanom trajanju u koje vrijeme se uračunava i posjed od prije 08. listopada 1991 godine (i kad je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu ) pod uvjetima da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe članka 388. stavka 4. ZV-a ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj UI-58/97 od 17. studenog 1999 godine i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe (nacionaliziranim, konfisciranim i slično) s obzirom na stečena subjektivna građanska prava.

19. Dakle, provedenim dokazima tijekom postupka utvrđeno je da je tužitelj osobno i po svojim prednicima posjedovao spornu nekretninu više od 40 godina, da je posjed tužitelja zakonit, istinit i pošten pa je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo sporne nekretnine, neprekidnim posjedovanjem nekretnine unazad najmanje 40 godina, sukladno odredbi članka 159. stavka 4. ZV-a.

20. Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

21. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine putem darovanja od roditelja, a oni od svojih prednika. S obzirom na to da se posjed smatra zakonitim, samostalnim i poštenim, a u konkretnom slučaju je riječ o naslijeđenom posjedu, a te predmnjeve nisu oborene u ovom postupku, to je očito da bi u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužitelj ima osnove ustati tužbom naspram tuženika kao vlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

22. Međutim, zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

23. Odredbom članka 331. b ZPP-a, propisano je da će sud, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) i to ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbu, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, te 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdali razlozi da podnese odgovor na tužbu. Kako tuženici pod 19.-29. nisu podnijeli odgovor na tužbu u ostavljenom roku, a udovoljeno je uvjetima u smislu čl. 331. b ZPP-a, u odnosu na njih je valjalo donijeti presudu zbog ogluhe.

24. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan te utvrditi da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao na temelju dosjelosti, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika.

25. Tužitelj nije popisao troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao. [adresa],11. svibnja 2026.

S u d a c

Duje Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

Protiv presude na temelju priznanja može se izjaviti žalba samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

DNA

1. Odvj. Zvonimir Perkušić, Imotski

2. odvj. Mirko Perkušić, Imotski

3. Općinsko državno odvjetništvo, Stalna služba u Makarskoj

4. Tuženicima