Posl. broj: Psp-47/2024-34

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Jehovini svjedoci – kršćanska vjerska zajednica, Zagreb, Štrokinec 28, OIB 41025385791, zastupanog po odvjetniku Marijanu Belušiću, odvjetniku u Labinu, Sv. Katarine 14, protiv tuženika BM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 26. ožujka 2026. u nazočnosti zz tužitelja uz punomoćnika, te u nazočnosti tuženika osobno uz punomoćnika, 11. svibnja 2026. objavio je i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu nekretnine - dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji se nalazi istočno od potpornog zida koji je sagrađen na istočnoj strani k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio u Skici lica mjesta na stranici 3 Nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka Branimira Fable od 4. prosinca 2025. godine označen žutom bojom i opisan kao „SPORNA POVRŠINA veličine 100 m2“, na način da je postavio drvenu ogradu na mjestu koje je u istoj Skici lica mjesta označeno kao „betonski zid – mjesto prijepora“, koja sprječava pristup sa nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na istu spornu površinu, a dana 17. studenog 2024. godine započeo i nakon toga dovršio izgradnju betonskog zida na istom mjestu, pa se nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ukloni betonski zid i svaku drugu zapreku, u roku od 15 dana.

II. Zabranjuje se tuženiku svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužitelja na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se dio nalazi istočno od potpornog zida sagrađenog na istočnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio u Skici lica mjesta na stranici 3 Nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka Branimira Fable od 4. prosinca 2025. godine označen žutom bojom i opisan kao „SPORNA POVRŠINA veličine 100 m2 .“

III. Dopušta se preinaka tužbe kao u podnesku tužitelja od 11.12.2024. i 29.12.2025.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.251,54 eura (tisuću dvjesto pedeset i jedan euro i pedeset četiri centa), sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje teku od 11. svibnja 2026., pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se u cijelosti kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika, radi smetanja posjeda.

2. U tužbi navodi da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik zemljišno knjižni vlasnikžž k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], a u posjedu je dijela te nekretnine koji se nalazi ispod potpornog zida sagrađenog na istočnom dijelu te nekretnine, sa strane prema nekretnini tužitelja. U posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi istočno od tog potpornog zida, odnosno iznad zida, je tužitelj i to počevši od 2010. godine kada je kupio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od ranijeg vlasnika OM.OM je raniji vlasnik i posjednik nekretnina, i to:- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) od 1988. godine,- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije oznake k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Tu je nekretninu on kupio od ranijih vlasnika braće AM i EM 1999. godine, kada je sklopljen usmeni ugovor o kupoprodaji. Nedugo nakon toga je OM sagradio potporni zid na istočnoj strani k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji zid i danas postoji. Godine 2003. ili 2004. je OM prema vlastitom iskazu prodao tuženiku „donji dio“ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno dio ispod – zapadno od potpornog zida koji je sagradio). O tome prema saznanju tužitelja nije sastavljen pisani ugovor, niti je tada tuženik ishodio upis svog prava vlasništva, jer ni OM nije ishodio upis svog prava vlasništva sa imena braće EM. Tuženiku je bilo poznato da je predmet prodaje bilo samo zemljište ispod

– zapadno od potpornog zida, te je on nakon kupnje dodatno pojačao taj potporni zid. Tuženik je nakon kupnje stupio u posjed dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ispod (odnosno zapadno) od potpornog zida, a dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istočno od potpornog zida nastavio je posjedovati OM. OM je 2010. godine prodao tužitelju zemljište koje se nalazi iznad (istočno od) potpornog zida, a koje predstavlja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. OM je o prodaji tog zemljišta (dakle zemljišta koji se nalazi istočno - iznad potpornog zida) obavijestio tuženika. Nakon te kupoprodaje je tužitelj preuzeo od OM posjed nekretnina, i to k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i onog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koj i se nalazi istočno od potpornog zida. Tužitelj je bio u nesmetanom posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi iznad (istočno od) potpornog zida sve do dana 23. srpnja 2024. godine, kada je tuženik (ili treće osobe po njegovom nalogu) postavio drvenu ogradu i tako onemogućio tužitelju pristup do dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je sve do tada nesmetano posjedovao. Zbog svega navedenog podnosi ovu tužbu radi smetanja posjeda i predlaže da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu troškova postupka tužitelju.

3. Tuženik se u tužbi u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Nije jasno koji pravni status u pravnom prometu ima tužitelj, niti je jasno tko je uopće od njegovih osoba/predstavnika u navodnom posjedu sporne nekretnine. Nije jasno kako se izvršava navodni posjed spornog dijela te nekretnine. U konkretnom slučaju tužitelj je subjekt koji po prirodi stvari, sam po sebi, ne može biti u faktičnom posjedu predmetne nekretnine, pa isti nema pravo na posjedovnu zaštitu. U svakom slučaju, osporava se da je tužitelj u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi istočno od potpornog zida. U svezi s time, osporava se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine – dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina]. Osporava se da je drvena ograda postavljena dana 23. srpnja 2024.g. Tuženik kao vlasnik spomenute nekretnine ima faktičnu vlast na cijeloj nekretnini te je u njezinom samostalnom i neposrednom posjedu. Tužitelj se ne može smatrati posjednikom predmetne nekretnine jer isti nije nikada stupio u posjed predmetne nekretnine tj. nema faktičnu vlast glede predmetne nekretnine, pa je tužbeni zahtjev neosnovan jer je jasno da se ne može smetati posjed osobi koja nije posjednik. Osporava se da se bilo kakva drvena ograda nalazi na predmetnoj nekretnini. Kako tužitelj ničime nije dokazao da je upravo tuženik taj koji je smetao posjed, ističe se prigovorpromašene pasivne legitimacije, a obzirom da na predmetnoj nekretnini ne postoji nikakva drvena ograda nepostojeći je objektivni identitet spora. Budući da tužitelj nije dokazao da je upravo tuženik počinio čin smetanja posjeda već samo pretpostavlja da bi to mogao biti tuženik i da isti nije dokazao smetanje posjeda na način kako je to opisano tužbenim zahtjevom, radi čega tužitelju ne pripada posjedovna zaštita sukladno članku 22. ZV- a, to tuženik putem punomoćnika da naslovni sud odbaci tužbu, podredno odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Podneskom od 11. prosinca 2024. tužitelj je proširio tužbeni zahtjev zbog novih radnji tuženika kojim je nastavio počinjenje smetanja posjeda. Tuženik je nakon podnošenja tužbe nastavio sa postupcima koji predstavljaju čine smetanja posjeda, tako da je dana 17. studenog 2024. na mjestu drvene ograde navedene u tužbi započeo i nakon toga nastavio sa izgradnjom betonskog zida. Zbog svega navedenog preinačuje tužbeni zahtjev kao u navedenom podnesku (str. 20-21 spisa).

4. 1. Podneskom tužitelja od 29.12.2025. tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev sa skicom lica mjesta vještaka mjernične struke (str. 83-84 spisa).

4. 2. Tuženik se nije usprotivio preinakama tužbenog zahtjeva, pa su iste dopuštene sukladno čl. 190. st. 4. ZPP-a.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao i pregledao izvadak iz zemljišne knjige na str. 3-5, prijepis posjedovnog lista na str. 6, izvod iz katastarskog plana na str. 7, očitovanje od 17.8.2025. na str. 8-9, potvrda i izjava na str. 10-11, fotografije na str. 22-32, skicu lica mjesta na str. 68-75, proveden je uviđaj na licu mjesta s mjerničkim vještakom Branimirom Fable, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka CM, JM, OM, ĆM, UM, TM, ŽM, SM, te stranaka. Tužitelj je u tijeku postupka odustao od predloženog dokaza saslušanjem svjedoka RM, pa taj dokaz nije izveden.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. U postupku nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik zemljišno knjižni vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina].

8. Sporno je tko je bio u posljednjem mirnom posjedu sporne površine odnosno dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi istočno od potpornog zida koji je sagrađen na istočnoj strani k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je u skici lica mjesta na stranici 3 nalaza i mišljenja označen žutom bojom, opisan kao „sporna površina veličine 100m2“, te je li tuženik smetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je na prijepor postavio drvenu ogradu - oplatu, a 17. studenog 2024. započeo i nakon toga dovršio izgradnju betonskog zida na istom mjestu.

9. Na uviđaju na licu mjesta mjernični vještak je identificirao nekretnine, te je utvrđeno da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća – Jehovini svjedoci i dvorište koja je sa sjeverne, zapadne i južne strane ograđena betonskim zidovima, pri čemu je sa sjeverne i dijela zapadne strane parcela asfaltirana a zapadno od ove parcele nalazi se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je vidljiva pomoćna zgrada. Sporna površina nalazi se na istočnom dijelu uz granicu k. č. [katastarska čestica] prema 2563 gdje granica prema podacima katastra predstavlja betonski zid pripadnosti 2562 na navedenom zidu nalazi se žičana ograda. Zapadno na k. č. [katastarska čestica] se proteže još jedan betonski zid koji je ujedno i potporni zid i na kojega se nastavlja ranije spomenuta pomoćna zgrada. Južno od 2562 nalazi se k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika na kojoj se nalazi obiteljska kuća tuženika. Pristup sa k. č. [katastarska čestica] na sporni dio k. č. [katastarska čestica] moguće samo sa južne strane i to u širini od cca 1 metar gdje se nalazi potporni zid visine cca pola metra. Sporni dio k. č. [katastarska čestica] nalazi se u nivou zapadnog dijela k. č. [katastarska čestica]. Na navedenom području došlo do prenumeracije brojeva parcela te promjene katastarske općine cca 2013. te je ranije ovdje bila k. o. [katastarska općina] parcela 2563 k. o. [katastarska općina] odgovarala je k. č. [katastarska čestica] i dijelu 1169/5 k. o. [katastarska općina] a k. č. [katastarska čestica] odgovarala je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedenu granicu vještak je identificirao temeljem podataka skice izmjere 1/89 k. o. [katastarska općina] kojom prilikom su formirane navedene parcele, dalje temeljem podataka iz skice izmjere 932-06/10-02/93 od 2010.te skice izmjere 932-06/10-02/171 od 2010. godine. Vještak je izvršio uvid u fotografije na str. 22-29 spisa te je iskazao da je navedena površina prema pokazanim fotografijama bila je asfaltirana u sjevernom dijelu i to u istoj površini u kojoj je danas vidljiv asfalt na susjednoj k. č. [katastarska čestica] odnosno mjereno od sjevera prema jugu cca 9 metra a u nastavku sporne površine vidljiv je makadam odnosno rizla isto kao što je danas uređena k. č. [katastarska čestica] u neposrednoj blizini. visina betonskog zida sagrađenog na međi je cca 35 cm a na istom se nalazi žičana ograda visina 1,30 m. U žičanoj ogradi i u zidu ne postoji otvor za pristup na sporni dio odnosno sa k. č. [katastarska čestica] nije moguće pristupiti na k. č. [katastarska čestica]. Sa k. č. [katastarska čestica] i to u njenom sjeveroistočnom dijelu moguće je pristupiti na sporni dio 2562. K. č. [katastarska čestica] u naravi makadamski put koji služi za zajednički pristup nekretninama k. č. [katastarska čestica]. K. č. [katastarska čestica] svojom istočnom granicom graniči sa k. č. [katastarska čestica] koja u naravi Županijska cesta te je moguć pristup na javnu površinu. Komunikacija između istočnog izapadnog dijela k. č. [katastarska čestica] moguća je samo preko sjeverne strane parcele i to vozilom i pješke jer se na južnom dijelu nalazi visoki potporni zid. Sporni dio k. č. [katastarska čestica] u naravi sa svih strana ograđen betonskim zidom te predstavlja uređenu zelenu travnatu površinu.

9. 1. Po provedenom uviđaju, vještak je u spis dostavio skicu lica mjesta, a pored skice je nalazu priložena fotodokumentacija, kao i dokmentacija iz arhiva katastra temeljem koje je utvrđena granica između parcela koje danas nose oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 68-75).

9. 2. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi, te je sud istog prihvatio u cijelosti, obzirom da je sačinjen u cijelosti prema pravilima struke.

10. Svjedoci CM, ŠM, TM, ŽM, SM suglasno su iskazivali da im je poznato da je oplate vidljive na stranici 22 spisa postavio tuženik, a da su spornu površinu koristili tuženik i svjedok ŠM isključivo za prolazak vozilima do svojih nekretnina, dok su tužitelji spornu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristili za kretanje automobilima, dolazak do parkinga na k. č. [katastarska čestica] i za parkiranje automobila članova zajednice i njihovih gostiju tijekom održavanja sastanaka. Suglasno su iskazivali da je sporna površina asfaltirana i uređena od strane tužitelja te da sporni dio nije bio ni na koji način odvojen od ostatka nekretnine. Obzirom da su navedeni svjedoci u bitnome istovjetno i podudarno iskazivali, njihovi su iskazi prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni.

10. 1. Iskaz OM nije posebno cijenjen jer svjedok nakon prodaje nekretnine tuženiku na nekretnine više nije dolazio, pa nema saznanja o načinu korištenja sporne površine.

10. 2. Svjedoci ZM i UM boravili su u nekretnini tužitelja u srpnju 2024., te su vidjeli postavljanje drvene ograde – oplate, a poznato im je da su susjedi prolazili nekretninom i da moraju imati slobodan prolaz. Poznato im je da prije postavljanja oplate sporni dio nije bio na neki način ograđen od ostatka nekretnine. Posljednji su put na nekretnini tužitelja bili u srpnju 2024. Obzirom da je tuženik priznao da je on postavio drvene oplate – ogradu u srpnju 2024., iskazi svjedoka ZM i UM prihvaćeni su kao istiniti.

11. ZZ tužitelja DM u iskazu je naveo da nekretnina služi kao javni objekt u prizemlju za potrebe vjerske zajednice, a na katu nekretnine imaju stanove koji se koriste za potrebe vjerske službe. Dvorište se prije postavljanja oplate i ograde koristilo kao dvorište i parkiralište za vrijeme sastanaka. Sporna površina nekada je bila put, ali kada su oni kupovali, radilo se o uskoj čestici koju su oni radi izgradnje objekta objedinili. Nekretninu su ogradili nakon rekonstrukcije, ali su oni na zamolbu ranije vlasnice i susjeda B dozvolili prolaz. Oplate su postavljene u srpnju 2024., a misli da je oplate prvi primijetio stanar koji je bio prisutan u kući. Tuženik je članovima zajednice priznao. Tuženik je koristio sporni prolaz za svoje potrebe i njemu je odgovaralo prolaziti tim putem. Osim njih, tuženika i gospodina ŠM nito tom površinom nije prolazio osim posjetitelja sastanaka. Nakon što je tuženik postavio oplatu, oni nisu mogli pristupiti na spornu površin, a preostali dio koriste za prolaz i parkiranje. Žičanu ogradu na potpornom zidu su postavili oni. Dvorište su uređivali, radili iskope, nasipavali teren. Nisu prilikom radova radili razliku između dijela površine koji koriste za parking i prolaz, te sporne površine jer je za njih to uvijek bila jedna cjelina. Sve radove je prije 15 godina financirala zajednica tužitelja, te se od tad na dalje dvorište uvijek koristilo na isti način. Oni su susjedima dozvolili da se kamioni mješalice kod njih okreću dok su susjedi imali radove, ali poslije ih više nitko nije ništa pitao i prolazili su spornom površinom. Za vrijeme trajanja sastanaka, u prostorije u prizemlju može doći bilo to, otvoreno je za javnost, ali radi se o privatnom objektu zajednice.

11. 1. Iskaz zz tužitelja sud je u cijelosti prihvatio kao istinit, obzirom da je u bitnome podudaran sa iskazima saslušanih svjedoka, te sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu.

12. Tuženik BM u svojem je iskazu naveo kako je oplatu na str. 22 spisa postavila njegova firma. Na str. 24. i str. 25 spisa nalazi se njegov kamion, dok je na str. 26 spisa na fotogradiji on osobno, te njegov radnik. Njegova firma nasipavala je zemlju vidljivu na fotogradiji 27 i 31-32 spisa. Kad mu se pokazala fotografija na str. 73 spisa potvrdio je da je zelenu žičanu ogradu između kč. [katastarska čestica] postavio on,a betonski zid na mjestu prijepora radio je on u srpnju 2024., a zid je betoniran kasnije. To je njegova nekretnina koju je on kupio 1999. Mjernik VM mu je označio međe i on je tako zatvorio. Parcelu je koristio kao svoj parking, te prolaz za njega i susjeda ŠM. Tužitelji nisu koristili tu parcelu ni spornu površinu, nije se rad ilo o njhovom dvorištu, već u njegovom putu. Po spornoj površini su tužitelji povremeno prolazili, a parkirali su po putu kojeg su oduzeli, a ne na spornu površinu. Nisu tužitelji prolazili na način da bi išli do svoje nekretnine, već bi se okrenuli autom kad bi imali sastanke. Žičanu ogradu na potpornom zidu su postavili on i tužitelji zajedno. Površina je tri puta asfaltirana, a treći put su oni zajednički asfaltirali, 2021 -2022, te su tužitelj i on platili svaki po 1.000,00 eura asfaltiranje. Prije nego što je on postavio oplatu, nije bilo pregrada, radilo se o cjelini. Nakon što je postavio oplate između dijela dvorišta i spornog dijela površine nije se moglo normalno prolaziti. On spornu površinu koristi kao svoje zemljište, posadio je travu i kosi.

12. 1. Iskaz tužitelja sud je prihvatio istinitim u dijelu u kojem priznaje da je na fotografijama u spisu on, da je njegova firma nasipavala zemlju, te da je on postavio oplatu, betonski zid, te da je zatvorio spornu površinu i ogradio žičanom ogradom, kao i da je on firmi dao nalog da postavi oplatu i izvrši sve radove, obzirom da je i sud neposrednim opažanjem nedvojbeno utvrdio da je na fotografijama upravo tuženik . Također je istinitim ocijenjen dio iskaza u kojem je tužitelj naveo da je sporna površina s ostatkom dvorišta činila cjelinu prije nego je on postavio oplatu, kao i da je tužitelj spornu površinu koristio za okretanje autima kad bi imali sastanke jer je u tom dijelu iskaz podudaran sa iskazima saslušanih svjedoka. Također je ocijenjeno istinitim da je on spornom površinom prolazio do svoje nekretnine, obzirom da su tu činjenicu potvrdili svi svjedoci, kao i zz tužitelja.

12. 2. U preostalom dijelu tuženikov iskaz nije prihvaćen jer po ocjeni suda nije logičan ni uvjerljiv obzirom da je protivan utvrđenom faktičnom stanju i drugim provedenim dokazima. Također, tuženik je iskazivao u dijelu kontradiktorno („Tužitelji nisu koristili tu parcelu ni spornu površinu, nije se radilo o njhovom dvorištu“ / „tužitelji su po spornoj površini povremeno prolzaili, okrenuli bi se autom kad bi imali sastanke“), a po mišljenju suda iskazivao je neobjektivno, s pokušajem da sebe postavi u bolju poziciju u postupku.

13. Iz provedenog postupka proizlazi:

- da su spornom površinom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazili tuženik i svjedok ČM za dolazak od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Županijska cesta) do svojih nekretnina po k. č. [katastarska čestica] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čemu se tužitelj nije protivio

- da su tužitelji spornu površinu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristili za kretanje automobilima za dolazak do svojeg parkirališta, te za parkiranje tijekom održavanja sastanaka, kad god je za to bilo potrebe, što proizlazi iz suglasnih iskaza svjedoka CM, JM, TM, ŽM, SM, te samog tuženika u dijelu u kojem je njegov iskaz ocijenjen istinitim

- da je tuženik u srpnju 2024. postavio drvenu ogradu – oplatu na spornu površinu, a kasnije u studenom 2024. započeo i dovršio izgradnju betonskog zida na istom mjestu, kao i da je spornu površinu ogradio, te da zbog navedenih radnji više nije moguće pristupiti s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na k. č. [katastarska čestica] k.o. Trget

- da se prije postavljanja drvene ograde – oplate i betonskog zida moglo nesmetano prolaziti između ostatka dvorišta i sporne površine, odnosno da se radilo o jednoj cjelini, te da je navedena površina bila asfaltirana u sjevernom dijelu i to u istoj površini u kojoj je danas vidljiv asfalt na susjednoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno mjereno od sjevera prema jugu cca 9metara, a u nastavku sporne površine postojao je makadam odnosno rizla, isto kao što je danas uređena k. č. [katastarska čestica] k.o. Trget

- da je danas sporna površina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa svih strana ograđena betonskim zidom i predstavlja zelenu travnatu površinu, te da u žičanoj ogradi i zidu ne postoji otvor za pristup na spornu površinu

- da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini kuću i dvorište u vlasništvu tužitelja, te da je sporna površina na k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] činila funkcionalnu cjelinu s dvorištem na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je to dvorište bilo u zapadnom dijelu ograđeno potpornim zidom i žičanom ogradom (vidljivo na fotografiji na str. 22-24 spisa)

14. S obzirom na iskaze svjedoka, zz tužitelja, te tuženika u dijelu u kojem je njegov iskaz prihvaćen, sud nalazi utvrđenim da je tužitelj od stjecanja prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristio sporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao svoje dvorište obzirom da je sporni dio činio jednu jedinstvenu, uređenu, ograđenu i funkcionalnu cjelinu sa k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je također vidljivo iz fotografija koje prileže spisu. Sporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj je koristio za kretanje vozilima prilikom parkiranja na parkirna mjesta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te za parkiranje automobila tijekom održavanja sastanaka u prostorijama kuće izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su prema tome netočni navodi tuženika da bi se tužitelj eventualno mogao nalaziti u posjedu prava stvarne služnosti preko nekretnine tuženika.

15. Iz iskaza tuženika utvrđeno je da je tuženik, u namjeri da ogradi „svoju“ nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i onemogući tužitelja da sporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristi, poduzeo sve radnje koje je tužitelj opisao u tužbi, te da je svojim radnjama u potpunosti isključio tužitelja u korištenju sporne površine jer na istu danas nije moguće pristupiti.

16. Sporno je li tuženik poduzetim radnjama smetao tužitelja u posjedu.

16. 1. Člankom 19. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.) propisano je da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari. Člankom 20. stavak 1. propisano je da je samovlast zabranjena; bez obzirna na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Člankom 22. stavak 1. propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

16. 2. U postupku je utvrđeno da je tužitelj bio u mirnom posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dugi niz godina, a najmanje nekoliko godina (2021/2022. kad je izvršeno asfaltiranje i uređenje površine) prije poduzimanja radnji od strane tuženika kojima bi se tužitelju onemogućio bilo kakav način korištenja spornog dijela nekretnine.

16. 3. Dakle, tužitelj je bio u posjedu dijela nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u naravi činio dvorište kuće na k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] i sporni dio služio je tužitelju za kretanje vozilima prilikom parkiranja, te za povremeno parkiranje vozila. Poduzimanjem radnji kojima je bio cilj onemogućavanje tužitelja da se nekretninom tuženika koristi na način na koji se koristio prije poduzimanja tih radnji , tuženik je smetao tužitelja u njegovom mirnom posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina].

16. 4. Kako je utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, to je obvezan uspostaviti ranije posjedovno stanje te mu je zabranjeno isto ili slično smetanje ubuduće, a sve temeljem članka 21. i članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

17. U postupku je također utvrđeno da su sporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik i ŠM koristili za prolaz svojim vozilima do njihovih nekretnina, ali valja istaknuti da se posjed prava stvarne služnosti razlikuje od posjeda stvari utoliko što posjed prava stvarne služnosti ovlašćuje posjednika tog prava da se na određeni način služi (posjeduje) nekretninom koju ne drži u posjedu. Dakle, tuženik nema faktičnu vlast na samoj stvari (nekretnini), već samo posjed prava da ju na određeni, ograničeni način koristi, odnosno da se njome služi. Slijedom izloženog, posjednik prava stvarne služnosti nema faktičnu vlast niti na jednom dijelu nekretnine, pa tuženik ne bi bio suposjednik spornog dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja istaknut po tuženiku obzirom je tužitelj vjerska zajednica, upisana u registar vjerskih zajednica kod Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, pod evidencijskim brojem 13, te je pravna osoba u smislu odredbe čl. 5. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica.

19. Neosnovan je i prigovor tuženika da je sporna površina javna površina na kojoj ne postoji posjedovna zaštita. Naime, nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jest nekretnina u vlasništvu tužitelja kao vjerske zajednice i kao takva upisana u zemljišnim knjigama, te je riječ je o privatnom vlasništvu, neovisno o tome što se u objektu održavaju sastanci vjerske zajednice ili što određeni broj osoba u njega dolazi. Činjenica da objekt ima zasebne stambene jedinice dodatno upućuje na njegovu privatnu, a ne javnu namjenu.

19. 1. Pojam javne površine u pravilu podrazumijeva prostor koji je pod jednakim uvjetima namijenjen općoj uporabi svih građana (primjerice ul ice, trgovi, parkovi i slično), a objekt u vlasništvu vjerske zajednice ne stječe karakter javne površine samo zato što se u njemu održavaju vjerski sastanci ili okupljanja. Obzirom da se sporna površina koristila kao dvorište kuće na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – privatnog objekta tužitelja, to je istaknuti prigovor tuženika u cijelosti neosnovan.

20. Tužitelj je postavio zahtjev za nadoknadu troškova postupka koji se odnose na jednokratnu nagradu u iznosu od 500,00 eura i PDV u iznosu od 125,00 eura, pristojbu na tužbu 26,54 eura, te trošak predujma za uviđaj na licu mjesta u iznosu od 600,00 eura. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23.) tužitelju je na ime jednokratne nagrade za zastupanje u ovom postupku priznat iznos od 500,00 eura (Tar.br.7.2.), na ime PDV-a 125,00 eura (Tar.br.46.), pristojbe na tužbu 26,54 eura, kao i trošak uplaćenog predujma od 600,00 eura. Tužitelju je ukupno priznato 1.251,54 eura, a kako je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojen, tuženik je obvezan da tužitelju naknadi sve priznate troškove.

21. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

U Labinu, 11. svibnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.