REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1352/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužiteljice ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Matei Mariji Jandras Crnalić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, zastupanog po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ruždjak i partneri d.o.o. iz iz Zagreba, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 1. travnja 2026., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Matee Marije Jandras Crnalić, odvjetnice i punomoćnice tuženika Jasminke Dugandžija, odvjetnice, dana 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da Odluka o otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem) koju je tuženik donio 3. lipnja 2025. nije dopuštena, te da radni odnos tužiteljice nije prestao.

II. Tuženik je dužan u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe tužiteljicu vratiti na rad.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 8 dana naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka, uvećan za zatezne kamate koje teku od presuđenja do namirenja, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

II/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od 11.5.2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da joj je dana 3. lipnja 2025. redovito otkazan ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja. Ističe se da u samom otkazu nije navedeno niti koji se ugovor otkazuje niti su navedeni osobni identifikacijski podaci radnice. Tužiteljica je protiv Odluke o otkazu ugovora o radu 17. lipnja 2025. podnijela Zahtjev za zaštitu prava na koji nije odgovoreno. Ističe se da je tužiteljica otkaz dobila zbog „počinjenja teških povreda obveza iz radnog odnosa“ te da daljnji nastavak radnog odnosa nije moguć, što je karakteristika izvanrednog otkaza, a ne redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem s napomenom da tuženik kao razlog otkazivanja ugovora o radu navodi samo jedan događaj, a ne više počinjenja teških povreda obveza iz radnog odnosa kako je to navedeno. Nadalje, člankom 119. Zakona o radu poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. U konkretnom slučaju tužiteljica nije pisano upozorena, a dodatno se ističe da nije utvrđeno niti dokazano da je tužiteljica bila u alkoholiziranom stanju na poslu. Isto tako intencija je zakonodavca u tom slučaju da se radnika upozori na kršenje baš te određene povrede radnog odnosa ubuduće, a ne neke druge, s time da tužiteljica nikada prije nije bila upozoravana za ovakvu navodnu vrstu povrede radne obveze. Netočno je isto tako da je tužiteljica odbila potpisati i preuzeti zapisnik o udaljavanju s radnog mjesta zato što joj ga nitko nije uručio niti ju je kontaktirao vezano uz to, već je o istom obaviještena putem maila u 11.22.h. 26. svibnja 2025. Insinuacije suradnica tužiteljice da je ista bila pod utjecajem alkohola paušalne su i neosnovane obzirom da zaposlenice Zagrebačke banke d.d., konkretno ČS i DS, nisu stručne osobne za utvrđivanje alkoholiziranog stanja. Tužiteljica je i sama izjavila da je loše spavala noć prije te da je bila u stresu zbog promjene mjesta rada (poslovnice) i zbog majčinog zdravstvenog stanja. Napominje se da je tužiteljica pristala na testiranje alkoholiziranosti. U privitku se dostavlja dokaz o tome da je majka tužiteljice imala zakazan operativni zahvat desne karotidne arterije za dan 2. lipnja 2025., što je tužiteljicu dodatno zabrinjavalo, obzirom da joj je majka već preboljela infarkt miokarda, duboku vensku trombozu desne potkoljenice te karcinom mokraćnog mjehura. Obzirom da tužiteljica nije alkotestirana niti joj je vađena krv ističe se da nije nesporno utvrđena alkoholiziranost iste na radu niti je ista bila alkoholizirana. Ističe se da je tužiteljica došla na posao u 7.44.h i do 9.00.h primila klijenticu i odradila posao vezan uz ishođenje kredita u iznosu od 20.000,00 EUR bez ikakvog nanošenja štete ugledu poslodavca, odnosno tuženika te uz to još nakon toga primila klijente, gospodina i gospođu u godinama s invalidskom iskaznicom. Činjenica je da joj tog 26. svibnja 2025. dana nije bilo dobro uslijed prethodno navedenih razloga te joj se stanje još dodatno pogoršalo kada je bila stavljena u sobu direktorice DS u kojoj je bilo zagušljivo, odnosno napominje se da tužiteljica nije mogla doći do zraka, dok ju je ČS držala za ruku u predjelu nadlaktice i ograničavala je u kretanju te više nije mogla izdržati takav tretman uslijed čega je napustila radno mjesto. Napominje se da je tužiteljica tražila da se pozove hitna pomoć te je i to indikator da joj nije bilo dobro te da nije izbjegavala alkotest jer bi joj prilikom interveniranja hitne pomoći zasigurno bila izvađena krv, odnosno bilo bi zasigurno provjereno da li je tužiteljica u alkoholiziranom stanju ili ne, odnosno koji je uzrok toga što joj nije dobro. Još dodatno se napominje da je tužiteljica imala alergijsku reakciju dan prije, odnosno 25. svibnja 2025. te da su joj zato oči bile crvene kao i da pospanost nije nužno simptom alkoholiziranosti već prvenstveno umora, odnosno neispavanosti. Napominje se da se tuženik potpuno neosnovano u Odluci o otkazu ugovora o radu poziva na dvije prethodne povrede obveza iz radnog odnosa koje se zbog proteka vremena (jedna prije 16 godina, druga prije 7) uistinu više ne mogu uzimati u obzir.

2. Stoga predlaže Odluku o otkazu ugovora o radu od 3. lipnja 2025. utvrditi nedopuštenom, te naložiti tuženiku da tužiteljicu vrati na rad, sve uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nisu osnovani navodi tužiteljice da u samom otkazu nije navedeno koji ugovor joj se otkazuje. Tužiteljica je radila na radnom mjestu Bankarica za razvoj poslovnog odnosa, te joj je upravo za to radno mjesto otkazan ugovor o radu. Suprotno navodima tužiteljice, tužiteljica je dva puta upozorena o obvezama iz radnog odnosa i to 11. svibnja 2009. g. i 20. lipnja 2018. g. Što se tiče procedure otkazivanja, u konkretnom slučaju je tužiteljica prethodno upozorena u smislu čl. 119. Zakona o radu, omogućena joj je obrana, te je provedeno savjetovanje sa Glavnim sindikalnim povjerenikom, VS, koji je bio suglasan s namjeravanom odlukom o otkazu ugovora o radu tužiteljici. U odnosu na tužiteljicu proveden je postupak utvrđivanja je li pod utjecajem alkohola sukladno Uputi za provjeru prisutnosti i utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Kako je tužiteljica odbila pristupiti provjeri, to se i po zakonu smatra da je radnik pod utjecajem alkohola (čl. 59 st. 2. Zakona o zaštiti na radu, Narodne novine broj 71/14 do 96/18). Iz navedenog proizlazi da u konkretnom slučaju postoji opravdani razlog za otkaz ugovora o radu jer je Zakonom o zaštiti na radu izričito propisano da radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti (čl. 58 st. 1. Zakona o zaštiti na radu). Postupanje tužiteljice predstavlja teške povrede obveza iz radnog odnosa predviđene odredbom čl. 115 st. 1 Pravilnika o radu tuženika. S obzirom na nesporno utvrđene povrede radne obveze očito je da je tuženik imao opravdani razlog za otkaz ugovora o radu tužiteljici pa je iz tog razloga otkaz dopušten. Isto tako, tuženik ističe da je postupak otkazivanja u cijelosti proveden u skladu sa zakonom. S obzirom na sve navedeno, predlaže tuženik da sud, nakon provedenog postupka, odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Odluku o otkazu ugovora o radu od 3.6.2025., Zahtjev za zaštitu prava od 16.6.2025., medicinsku dokumentaciju, Ugovor o radu i Dodatak ugovora o radu, Upozorenja o obvezama iz radnog odnosa, Zapisnik od 29.5.2025., dopis sindikalnom povjereniku, Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti radnika od 26.5.2025., Uputu za provjeru prisutnosti i utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, Pravilnik o radu, saslušani su svjedoci ČS, DS, OS, te tužiteljica. Sud je odbio prijedlog tužiteljice za pribavom snimki nadzornih kamera, obzirom je već i temeljem provedenih dokaza činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke o zahtjevu tužiteljice, pa je navedeni dokazni prijedlog odbijen kao nepotreban.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan u cijelosti.

6. Iz priložene dokumentacije spisu proizlazi da je tužiteljica protiv Odluke o otkazu od 3.6.2025. podnijela Zahtjev za zaštitu prava 17.6.2025., koji je tuženik zaprimio istoga dana (list 6 spisa), no na isti se nije očitovao. Kako je tužba podnesena sudu dana 17.7.2025., to je tužiteljica sudsku zaštitu zatražila u rokovima iz čl. 133. Zakona o radu.

7. Također, iz priložene dokumentacije proizlazi da je prije otkazivanja tužiteljici provedeno savjetovanje sa Glavnim sindikalnim povjerenikom, VS, koji je bio suglasan s namjeravanom odlukom o otkazu ugovora o radu tužiteljici (list 28 spisa).

8. Prema odredbi čl.115. st.1. točka 3. ZR, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdan razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

9. Prema odredbi čl.119. st.1. ZR, prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da ti učini. Nadalje, prema odredbi čl.119. st.2. ZR, prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

10. Također, prema odredbi čl.124. st.1. ZR, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.

11. Uvidom u Odluku o otkazu ugovora o radu od 3.6.2025. utvrđeno je da je tužiteljici ugovor o radu otkazan zbog skrivljenog ponašanja, s radnog mjesta Bankara za razvoj poslovnog odnosa, jer je ista dana 26.5.2025. u vrijeme rada bila pod utjecajem alkohola, odnosno pristupila je navedenog dana u prostorije Banke sa 14 minuta zakašnjenja, a za koje nadležnom rukovoditelju nije navela opravdan razlog, te je potom pristupila radu s klijentom Banke. Pritom je izgled i postupanje radnice izazvalo sumnju na rad pod utjecajem alkohola, obzirom se u blizini radnice osjetio miris alkohola, a ujedno se zamijetila prisutnost drugih općepoznatih simptoma poput alkoholnog zadaha, zakrvavljenih, mutnih i vodenastih očiju te euforičnog ponašanja, nepovezanog i nejasnog govora, teškoća u pamćenju i koncentraciji, te kasnije i pospanost. Uslijed nastupa opravdane sumnje da je radnica u vrijeme rada pod utjecajem alkohola, a sukladno Uputi za provjeru prisutnosti utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, nadležni rukovoditelj je u ulozi ovlaštenika zaštite na radu pristupio radnici u namjeri da se ista podvrgne provjeri utjecaja alkohola na radu uporabom instrumenta za otkrivanje prisutnosti alkohola u izdahnutom zraku (alkometar). Radnica je negirala da je konzumirala alkohol prethodno ili tijekom rada, no zbog zamijećenih simptoma, nadležni rukovoditelj je upoznao radnicu da je pozvao osobu za ispitivanje alkoholiziranosti, a sve kako bi se radnicu podvrglo provjeri utjecaja alkohola. Radnica je isprva pristala podvrgnuti se provjeri utjecaja alkohola na radu, no nakon određenog kraćeg vremena radnica je izrazila namjeru odlaska iz poslovnih prostorija Banke, te potom uporabom sile odgurnula nadležnog rukovoditelja i samoinicijativno napustila poslovni prostor Banke, a sve prethodno upozorena da će se odlaskom, a time i odbijanjem provjere utjecaja alkohola na radu, radnicu smatrati da je na radu pod utjecajem alkohola. Nadležni rukovoditelj potom je donio odluku o udaljenju radnice s rada, za slučaj da se radnik vrati u poslovne prostorije Banke i pristupi daljnjem radu. Radnica je pozvana na iznošenje obrane, a obzirom je odbila preuzeti Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti u sklopu kojega se nalazio i poziv na obranu, isti je ostavljen na oglasnoj ploči sukladno odredbama o dostavi propisanim Pravilnikom o radu. Radnica se odazvala pozivu na obranu i 29.5.2025. dala obranu u usmenom obliku, o čemu je sastavljen pisani zapisnik koji je radnica potpisala. U obrani je u bitnome negirala rad pod utjecajem alkohola a odlazak iz poslovnog prostora Banke pojasnila je zdravstvenim razlozima, potvrđujući da je prethodno upozorena da se odlazak, a time i odbijanje provjere utjecaja alkohola na radu, ima smatrati da je radnica pod utjecajem alkohola, zakašnjenje na rad je potvrdila uz pojašnjenje prometne gužve i nemogućnosti pronalaska parkirnog mjesta, dok je navela i da nije u konfliktu s ostalim zaposlenicima te nije u mogućnosti pojasniti iz kojih razloga bi se kod njih pojavila sumnja da je ona toga dana radila pod utjecajem alkohola. Dalje se navodi da postupanje radnice predstavlja teške povrede obveza iz radnog odnosa propisan čl.115.st.1. Pravilnik o radu: konzumiranje alkohola i rad pod utjecajem alkohola, neprofesionalno i neprimjereno ponašanje što negativno utječe na radno okruženje ili nanosi ili može nanijeti štetu ugledu Banke, neprimjereno ponašanje prema klijentima ili suradnicima i rukovoditeljima Banke, nesavjesno izvršavanje radnih obveza, uključujući i neopravdano postupanje suprotno odlukama o radnom vremenu. Navodi se i da je radnica dva puta bila upozorena na obveze iz radnog odnosa, i to 2009. zbog počinjene povrede zlouporabe položaja i prekoračenja danog ovlaštenja, te 2018. zbog počinjene povrede neizvršavanja, odnosno nemarnog izvršavanja radnih obveza. Kako poslovi radnice uključuju neposredan rad s klijentima Banke, od iste se očekuje postupanje s povećanom pažnjom i prema pravilima struke, odnosno na način kako se radnika obvezala ugovorom o radu.

12. Uvidom u Upozorenja na obveze iz radnog odnosa iz 2018. i 2009. (list 22-23 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica upozorena i ranije na obveze iz radnog odnosa, i to 2009. zbog počinjene povrede zlouporabe položaja i prekoračenja danog ovlaštenja, te 2018. zbog počinjene povrede neizvršavanja, odnosno nemarnog izvršavanja radnih obveza, čime je tuženik postupio u skladu s odredbom čl.119.st.1. ZR.

13. Nadalje, tuženik je tužiteljici omogućio pravo na obranu, sukladno čl.119.st.2. ZR, odnosno ista je 29.5.2025. dala obranu u usmenom obliku, o čemu je sastavljen pisani zapisnik koji je radnica potpisala 8list 24-25 spisa). U obrani je u bitnome negirala rad pod utjecajem alkohola a odlazak iz poslovnog prostora Banke pojasnila je zdravstvenim razlozima, potvrđujući da je prethodno upozorena da se odlazak, a time i odbijanje provjere utjecaja alkohola na radu, ima smatrati da je radnica pod utjecajem alkohola, zakašnjenje na rad je potvrdila uz pojašnjenje prometne gužve i nemogućnosti pronalaska parkirnog mjesta, dok je navela i da nije u konfliktu s ostalim zaposlenicima te nije u mogućnosti pojasniti iz kojih razloga bi se kod njih pojavila sumnja da je ona toga dana radila pod utjecajem alkohola.

14. Prema odredbi čl.59.st.1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14 do 96/18), provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili sredstvom. Prema st.2. istoga članka, ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Također, čl.58.st.1. istoga zakona izričito je propisano da radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti.

15. Prema čl.115. Pravilnika o radu tuženika teškom povredom obveza iz radnog odnosa smatraju se osobito, između ostalog: konzumiranje alkohola i rad pod utjecajem alkohola, neprofesionalno i neprimjereno ponašanje što negativno utječe na radno okruženje ili nanosi ili može nanijeti štetu ugledu Banke, neprimjereno ponašanje prema klijentima ili suradnicima i rukovoditeljima Banke, nesavjesno izvršavanje radnih obveza, uključujući i neopravdano postupanje suprotno odlukama o radnom vremenu.

16. Iz iskaza svjedoka DS u bitnome proizlazi:

- da je direktor poslovnice tuženika na Savici,

- da je tužiteljica koja je radila kao bankar toga dana 26.5.2025.došla kasnije na posao oko 7,45 sati a radno vrijeme je od 7,30 do 15,30 sati,

- da je rekla nešto kao da je zapela u prometu, te da je bila sva znojna i osjetio se u njezinoj blizini miris alkohola,

- da je, obzirom s klijentima rade od 8,00 sati, kontaktirala ljudske resurse za savjet što da učini te joj je rečeno da ju mora udaljiti s rada, pa je čekala da tužiteljica završi klijenta kojeg je imala jer je počela raditi,

- da je tužiteljicu tada pozvala u ured a rečeno joj je da mora imati svjedoka pa je pozvala ČS koja je bila s njom u uredu kada je došla tužiteljica,

- da je tužiteljica bila uzrujana i pitala što joj to radimo da ona nije ništa učinila,

- da je ona rekla tužiteljici da joj to nije ugodno ali da se osjeti miris alkohola i pitala ju je da li je pod utjecajem alkohola, rekla je da nije,

- da je rekla tužiteljici da ne smije raditi dok ne utvrde putem alkotestiranja da li je pod utjecajem alkohola ili ne, te je pozvala stručnu osobu iz Sokol Marića koji su trebali obaviti alkotestiranje,

- da je tužiteljica cijelo vrijeme bila uzrujana, rekla je da mora ići u kafić pušiti, otišla je u WC, tamo je pila vodu i nekakve tablete,

- da je prije nego je došao čovjek iz Sokol Marića obaviti alkotestiranje tužiteljica počela govoriti da joj nije dobro, u jednom trenutku otvorili su prozore, bio je to kao nekakav napad panike, pozvali su i hitnu, a ona je počela "galamiti", nesuvislo govoriti,

- da ju je u jednom trenutku tužiteljica odgurnula, istrčala van iz poslovnice,

- da je tada došao i čovjek iz Sokol Marića obaviti alkotestiranje ali tužiteljice više nije bilo u blizini poslovnice,

- da je tužiteljica, dok joj je rekla da će raditi alkotestiranje pristala na isto i rekla u redu, a onda je odjednom nakon što ju je odgurnula istrčala van iz poslovnice,

- da se, osim mirisa alkohola koji se osjetio kod tužiteljice, dok je išla do printera sa svojeg radnog mjesta vidjelo da je teturala i bila je jako znojna,

- da su dodatno došle dvije kolegice, i to ŽS kojoj je rekla da diskretno ode do tužiteljice da i sama utvrdi osjeti li ona miris alkohola na što je rekla da je i ona osjetila miris alkohola kraj tužiteljice a osjetila je to i kolegica PS, koja joj je sama došla reći u ured da je tužiteljica jako čudna, čudno govor i i da se osjeti miris alkohola,

- da se toga dana tužiteljica se više nije vratila u poslovnicu,

- da je hitnu pomoć pozvala kolegica ČS jer se vidjelo da se tužiteljica uzrujala i da joj nije dobro.

17. Iz iskaza svjedoka ČS u bitnome proizlazi:

- da je radila kao interni trener za novo osoblje u poslovnici tuženika na Savici,

- da ju je dana 26.5.2025. pozvala direktorica poslovnice DS, te joj je rekla da bude s tužiteljicom dok ona ne vidi kakva je procedura odnosno dok ne kontaktira službu ljudskih resursa budući je izrazila sumnju da je tužiteljica došla na posao toga dana pod utjecajem alkohola,

- da je tužiteljica toga dana došla kasnije na posao odnosno kasnila je oko 15-ak minuta,

- da je ona sjedila s tužiteljicom u sobi po uputi direktorice, te je vidjela da je tužiteljica bila vidno uznemirena, osjetio se miris alkohola, te joj joj rekla da će pozvati hitnu, obzirom je rekla da joj nije dobro,

- da je trebao biti proveden postupak provjere alkoholiziranosti tužiteljice, ona je najprije rekla da na to pristaje, nije čula da bi ona to odbila, a kada joj se predočava Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti radnika od 26.5.2025. navodi da je ona potpisala taj zapisnik isto kao i DS, direktorica poslovice,

- da je u jednom trenutku tužiteljica ustala i istrčala iz poslovnice i više se nije vratila, ona je u tom trenutku bila na telefonu, kontaktirala je hitnu, kada se vratila tužiteljice više nije bilo, ne zna kud je otišla,

- da nije vidjela da bi tužiteljica upotrijebila silu odnosno bila agresivna,

- da je tužiteljica cijelo vrijeme govorila da ona nije pila alkohol, u početku je pristala na alkotestiranje, a kako je vrijeme odmicalo rekla je da ona to ne može dočekati jer joj nije dobro tako da je istrčala iz poslovnice i nije se podvrgnula alkotestiranju,

- da se u trenutku dok je tužiteljica istrčala iz poslovnice, direktorica DS nalazila s njom u sobi, a ona je otišla u drugu prostoriju telefonirati tako da nije vidjela taj trenutak dok je tužiteljica istrčala i što se točno dogodilo dok je bila s direktoricom DS,

- da su drugi bankari bili na svojim radnim mjestima, a u toj prostoriji bile su samo tužiteljica i direktorica DS,

- da je radno vrijeme od 7,30 do 15,30 sati i mora se doći na posao u 7,30, dok je rad sa klijentima od 8-14,00 sati, te da tužiteljica toga dana nije došla na vrijeme na posao, odnosno da je došla nakon početka rada odnosno nakon 7,30 sati, a prije 8 sati kada se počne raditi sa klijentima,

- da joj je kada sam se vratila u prostoriju nakon telefonskog poziva, a u kojoj su se prostoriji nalazile tužiteljica i direktorica DS, direktorica rekla što se dogodilo, odnosno rekla je da ju je tužiteljica gurnula i da je potom istrčala iz poslovnice van,

- da su znakovi po kojima je zaključila da je tužiteljica u alkoholiziranom stanju bili ti što je dominirao odnosno osjetio se jak miris alkohola kraj nje, te njeni pokreti i ponašanje nisu bili uobičajeni te osim zadaha se vidjelo da su njene reakcije neuobičajene, npr. stavljala joj je ruku na svoja prsa da vidi kako joj lupa srce, ponavljala je da joj nije dobro, uglavnom dominirao je taj miris alkohola, te zbunjenost i uznemirenost.

18. Svjedok OS iskazala je:

- da je čula da je tužiteljica dobila otkaz jer je došla pod utjecajem alkohola,

- da nije vidjela toga dana što se točno događalo, jer je njeno radno mjestu u podrumu gdje se nalazi trezor,

- da je toga dana srela tužiteljicu dok je došla na posao, misli da je došla negdje 20 do 8, a radno vrijeme je od 7,30 dakle nešto kasnije je došla, pozdravile su se i nešto i pričale, vidjela ju je kratko negdje oko minutu,

- da za to vrijeme koliko ju je vidjela nije primijetila ništa neuobičajeno kod tužiteljice, da nije vidjela toga dana nikakve znakove alkoholiziranosti kod nje niti je osjetila miris alkohola u njezinoj blizini,

- da tužiteljicu poznaje negdje od 2010. jer su zajedno radile oko dvije godine u poslovnici na Iblerovom trgu, te s tužiteljicom nije bilo problema u radu s kolegama i klijentima, a nije dolazila niti u alkoholiziranom stanju.

19. Tužiteljica saslušana kao stranka u bitnome je navela:

- da je dana 26.5.2025. kasnila na posao oko 10 do 15 minuta, obzirom nije bilo parkirnog mjesta, to joj je bio prvi dan da je promijenila poslovnicu i da je došla raditi u poslovnicu na Savici, prije toga radila je u poslovnici na Volovčici,

- da je obavljala poslove bankara, pa kako je zakasnila na posao javila se direktorici DS i ispričala, banka inače radi od 7,30 sati a ona je došla oko 7,40 sati otprilike, a s klijetima se radi od 8,00 sati, te počela raditi s klijentom u 8,00 sati,

- da toga dana nije bila pod utjecajem alkohola jer nije ništa konzumirala,

-da je bila pod stresom zbog promjene poslovnice i obiteljskih razloga jer joj je majka zbog dva moždana udara išla par dana iza toga na operaciju,

- da ju je direktorica DS pozvala k sebi u sobu na razgovor, te ju pitala ima li kakvih problema i je li konzumirala alkohol, na što joj odgovorila na nije, samo da je neispavana, i zato je djelovala umorno,

- da se oko nje toga dana nije osjetio miris alkohola, to joj nije nitko rekao,

- da ju je direktorica DS pitala želi se podvrgnuti alkotestiranju na što je ona pristala, te je sjedila kod nje u sobi a unutra je osim nje bila i ČS,

- da joj je tada nestalo zraka, bilo joj je loše, one su otvorile prozor i dale joj vode, molila je da je puste na zrak van, osjećala je kao nekakav napad panike i kako nitko nije dolazio da obavi to testiranje a po njenoj procjeni prošlo je preko sat vremena u jednom ruku maknula je ruku kolegice ČS koja ju je primila za ruku odnosno nadlakticu, te je otišla odnosno otrčala van,

- da nikoga nije gurnula kako se navodi u otkazu, nije bilo povišenih tonova, otišla je van sjesti na klupu i tamo je sjedila oko 20 minuta, nitko ju nije zvao unutra niti se ona kome javila i onda je nakon tog vremena pozvala prijateljicu i otišla, nije se javila nikome u banku da napušta radno mjesto,

- da se toga dana više nije vratila u poslovnicu, a negdje iz 11 sati direktorica joj je poslala poruku da je udaljena s radnog mjesta i da se više ne vraća na posao, te da sve piše na oglasnoj ploči,

-da je od nje direktorica tražila alkotestiranje što joj je rečeno da izgleda kao da je pod utjecajem alkohola, ona je tvrdila da nije konzumirala alkohol, a rečeno joj je i da ako odbije alkotestiranje da se onda smatra da je pod utjecajem alkohola, to joj je rečeno par dana kasnije od strane pravne službe,

- da ju je poslodavac prije otkazivanja pozvao na obranu koju je dala u usmenom obliku,

- da se na Zapisniku od 29.5.2025. na listu 24-25 spisa nalazi njezin potpis.

20. Prema tome, iz provedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica dana 26.5.2025. kasnila na posao, a što ne spori u svom iskazu niti sama tužiteljica. Također je utvrđeno da su kod tužiteljice primijećeni očiti znakovi a lkoholiziranosti, odnosno da se oko nje osjetio jak miris alkohola, te da je bila vidno zbunjena, a što jasno potvrđuju u svojim iskazima zaposlenici Banke - svjedoci DS i ČS, a koje sud kao životne i uvjerljive u tim dijelovima prihvaća.

21. Neživotni su i neuvjerljivi navodi same tužiteljice da ona toga dana nije konzumirala alkohol, već da bi bila umorna i pod stresom, obzirom takva stanja, ukoliko su i bila prisutna kod tužiteljice spornoga dana, zasigurno ne bi rezultirala pojavom očitih znakova alkoholiziranosti koji su kod tužiteljice uočeni od strane direktorice DS i ČS, a to je prije svega miris alkohola koji se osjetio oko nje. Naime, neživotno je i nelogično da bi od strane više osoba (po iskazu DS - i od strane radnica ŽS te PS) bilo zamijećeno da se oko tužiteljice osjeti miris alkohola, te da bi bilo primijećeno također da njeni pokreti i ponašanje nisu bili uobičajeni, a da bi isto bilo rezultat samo stresa, odnosno napada panike, kako to pokušava prikazati tužiteljica. Čak da se i radilo o takvim stanjima kod tužiteljice toga dana iz razloga koje ista navodi, isto ni u kom slučaju nije moglo rezultirati pojavom takvih simptoma, a posebice mirisa alkohola koji se osjetio oko nje.

22. Nesporno je da se tužiteljica nije podvrgnula alkotestiranju, te da je bila upoznata od strane poslodavca, odnosno nadređene DS, da će se provesti alkotestiranje, kao i da je pozvana stručna osoba da obavi isto. To što je tužiteljica, nakon što je upozorena da će se alkotestiranje provesti u prostorijama tuženika kao poslodavca, napustila te prostorije, te se nije nikome javila niti se više vratila na radno mjesto, bez ikakvog obrazloženja, ima značenje odbijanja pristupanja alkotestiranju koje joj je od strane tuženika bilo najavljeno, i koje je u tom trenutku čekala da se obavi. To što tužiteljica u svom iskazu pred sudom tvrdi da bi joj od strane pravne službe par dana kasnije tek bilo rečeno da ako odbije alkotestiranje da se onda smatra da je pod utjecajem alkohola, sud ne prihvaća kao istinito, obzirom je nedvojbeno kako je tužiteljica potpisala Zapisnik od 29.5.2025. što je potvrdila pred sudom, te da se u istom jasno navodi kako je rukovoditeljica tužiteljicu upozorila da će se smatrati da je u alkoholiziranom stanju ako odbije testiranje, iz čega proizlazi da je tužiteljica na isto prije najavljenog alkotestiranja bila upozorena, odnosno da joj je isto u svakom slučaju bilo poznato. To što tužiteljica, kako se u tom zapisniku navodi, tvrdi da nije bila svjesna značenja tog upozorenja, da bi potom pred sudom tvrdila u svom iskazu da joj je tek par dana kasnije pravna služba rekla da ako odbije alkotestiranje da će se smatrati da je u alkoholiziranom stanju, očito je usmjereno na izbjegavanje odgovornosti same tužiteljice, pa sud njezin iskaz pred sudom u tom dijelu ne prihvaća kao istinit.

23. Tužiteljica je napuštanjem prostorija tuženika prije početka alkotestiranja, a na koje je prvotno pristala, odbila provesti alkotestiranje, budući se nije nikome javila, niti se vratila u prostorije tuženika nakon samoinicijativnog izlaska, već je prema vlastitom iskazu, otišla kući, čime je postupila protivno kogentnoj odredbi čl.59.st.2. Zakona o zaštiti na radu, kojom je vrlo jasno propisano da ako radnik odbije pristupiti provjeri alkotestiranjem, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

24. Prema tome, pravilno je tuženik naveo u Zapisniku o ispitivanju alkoholiziranosti radnika od 26.5.2025. kada je konstatirano da je tužiteljica odbila pristupiti provjeri, slijedom čega se ima smatrati da je pod utjecajem alkohola i udaljuje se s mjesta rada.

25. Posebno valja naglasiti da poslovi tužiteljice kao bankara kod tuženika kao poslodavca uključuju neposredan rad s klijentima Banke, te se od iste očekuje postupanje s povećanom pažnjom i prema pravilima struke, dok je dolaskom na radno mjesto pod utjecajem alkohola tužiteljica nedvojbeno postupila protivno čl.115.st.1. Pravilnika o radu, jer je počinila teške povrede radne dužnosti koje opisuje navedena odredba akta tuženika, pri čemu se osim navedenog, neprofesionalno i neprimjereno ponašala što negativno utječe na radno okruženje i može nanijeti štetu ugledu Banke, a uz to je i neopravdano postupala suprotno odlukama o radnom vremenu, budući je nesporno toga dana i zakasnila na posao.

26. Stoga je tuženik opravdano donio Odluku o otkazu ugovora o radu tužiteljice, posebice imajući u vidu da je ista, osim počinjenja navedenih povreda radnih dužnosti, već ranije pisano upozorena od strane poslodavca na povrede radnih dužnosti uz mogućnost otkaza.

27. Valja samo navesti kako iskaz svjedoka OS nije bio odlučan za donošenje odluke, obzirom, iako ista toga dana od tužitelj ice jedina nije primijetila znakove alkoholiziranosti, po vlastitom iskazu s tužiteljicom je provela svega negdje oko minutu, pa nije niti životno da bi u tako kratkom roku primijetila nešto neuobičajeno kod tužiteljice, a osim toga, ista je i sama navela da ona nije vidjela toga dana što se točno događalo, jer je njeno radno mjestu u podrumu gdje se nalazi trezor.

28. Dakle, Odluka o otkazu ugovora o radu tužite ljici od dana 3.6.2025. zakonita je i opravdana, uslijed čega je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan u cijelosti, a također, neosnovan je i zahtjev tužiteljice za vraćanjem na rad, obzirom za isto nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl.124. st.1. ZR.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT) pa su tuženiku priznati troškovi jednokratne nagrade u iznosu od 250 bodova sukladno Tbr.7.2. OT za četiri parnične radnje (sastav odgovora na tužbu, pristup na ročišta 8.10.2025., 9.1.2026. i sastav podneska od 10.10.2025.), te pristup na ročišta 25.2.2026. i 1.5.2026. - svako po 50 bodova (Tbr.7.2. OT), odnosno ukupno 350 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 700,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 875,00 eura. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl.30.st.2. OZ-a.

30. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

31. Tužiteljici nije priznat parnični trošak, sukladno čl.154. st.1. ZPP-a, obzirom je ista u cijelosti izgubila parnicu.

U Zagrebu 11. svibnja 2026.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika