REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Kž-173/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrana Pavelića, kao predsjednika vijeća, te sudaca Silvije Sajfert i Mirka Svirčevića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Ereš, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog CH, zbog kaznenog djela iz članka 278. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/11, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1095/2022-10 od 12. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Povodom žalbe Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana presuda na način da se optuženika CH na temelju članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje: ZKP/08) oslobađa optužbe za kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenje isprave iz članka 278. stavak 1. i 3. KZ/11.

II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu je bespredmetna, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom od 12. ožujka 2024. broj K-1095/2022-10 Općinski kazneni sud u Zagrebu je na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 optuženika CH oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje isprave iz članka 278. stavak 1. i 3. KZ/11. Na temelju članka 544. stavak 1. ZKP/08 kazneni nalog poslovnog broja K-1096/2022-2 od 24. kolovoza 2022. stavljen je izvan snage. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 149. stavak 2. točke 1. i 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenog i nužni izdaci u nagrada izabranog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu. Žalba je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka s prijedlogom za nadležni županijski sud ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je branitelj optuženika Igor Cišper, odvjetnik iz Zagreba s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. Prije dostavljanja spisa sucu izvjestitelju isti spis je sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu na dužno razgledanje, a ovaj ga u zakonskom roku vratio ovom sudu.

5. Na zahtjev branitelja koji je istaknut u odgovoru na žalbu održana je javna sjednica pred ovim županijskim sudom o kojoj je obaviješten optuženi CH, branitelj Igor Cišper i Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. Na istu sjednicu pristupio je predstavnik ŽDO u Slavonkom Brodu, zamjenica KH, dok optuženik i branitelj optuženika, Igor Cišper, odvjetnik iz Zagreba nisu pristupili te su izostanak opravdali podneskom od 8. svibnja 2026. pa je sjednica održana u njihovoj odsutnosti u smislu odredbe članak 475. stavak 3. ZKP/08.

6. Žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu je bespredmetna.

7. Povodom žalbe Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu pobijana presuda ispitana je i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da je pobijanom presudom povrijeđen kazneni zakon na štetu optuženika što predstavlja povredu o kojoj drugostupanjski sud vodi računa po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08.

7.1. Naime, pobijanom presudom prvostupanjski je sud na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio optužbe optuženog CH za kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje isprave iz članka 278. stavak 1. i 3. KZ/11, iz razloga što nije dokazano da bi počinio kazneno djelo za koje se optužuje. Međutim, ovaj sud drugog stupnja utvrdio je da opisano ponašanje ovako kako proizlazi iz činjeničnog opisa nije kazneno djelo krivotvorenja s obzirom da je prilikom počinjenja istog nužno da počinitelj uporabi lažnu ispravu kao pravu, a što iz činjeničnog opisa djela u ovom konkretnom slučaju ne proizlazi.

7.2. Kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavak 1. i 3. KZ/11 čini onaj tko lažnu ispravu uporabi kao pravu, a djelo je počinjeno glede javne isprave. Iz citiranog zakonskog opisa proizlazi da je za ostvarenje navedenog kaznenog djela potrebno da počinitelj ostvari kako subjektivna tako i objektivna obilježja, s tim da se objektivna obilježja sastoje u jasnom opisu isprave i jasnom opisu na koji je način ista uporabljena kao prava. Kazneno djelo krivotvorenja isprave zahtijeva da se krivotvorena isprava uporabi kao prava s namjerom stvaranja privida vjerodostojnosti ili ostvarivanja prava ili pravne koristi. Kako iz činjeničnog opisa, kao i iz samog sadržaja komunikacije, ne proizlazi da je krivotvorena isprava uporabljena kao prava, nedostaje bitno obilježje kaznenog djela krivotvorenja. Naime, iz utvrđenog proizlazi da je optuženik dostavio fotografiju predmetnog uvjerenja isključivo uz zahtjev za njegovo poništenje, uz izričitu formulaciju: „prijavljujem nestanak uvjerenja, molim da se isto poništi i dostave upute za izdavanje novog“. Takav sadržaj nedvojbeno upućuje na to da optuženik predmetnu ispravu nije koristio radi dokazivanja bilo kakvog prava niti radi dovođenja u zabludu nadležnog tijela, već upravo suprotno – radi uklanjanja iste iz pravnog prometa. Bitno obilježje kaznenog djela krivotvorenja isprave sastoji se u uporabi krivotvorene isprave kao prave, odnosno u namjeri da se takvom ispravom stvori privid njezine vjerodostojnosti i na temelju nje ostvari određeno pravo ili pravna korist. U konkretnom slučaju takva namjera nedostaje, što proizlazi iz same prirode podnesenog zahtjeva. Dostava fotografije uvjerenja u danim okolnostima predstavlja tehničko sredstvo identifikacije isprave čije se poništenje traži, a ne radnju njezine uporabe u pravnom smislu. Nadležno tijelo nije dovedeno u zabludu niti je moglo predmetnu ispravu smatrati valjanom osnovom za odlučivanje o pravima optuženika. Slijedom navedenog, budući nedostaje element uporabe krivotvorene isprave kao prave, nisu ostvarena sva zakonska obilježja predmetnog kaznenog djela.

7.3. Premda je u činjeničnom opisu optužnice navedeno „a sve u cilju ishođenja valjanog uvjerenja“ iz utvrđenog činjeničnog stanja, sadržaja emaila i obrane samog optuženika jasno proizlazi da optuženik nije koristio krivotvorenu ispravu radi ostvarenja prava ili pravne koristi već radi administrativnog postupka poništenja i dobivanja uputa za izdavanja novog uvjerenja. Dostava fotografije uvjerenja je bila tehnička radnja identifikacije dokumenta, a nije se radilo o uporabi lažne isprave kao prave.

7.4. Prema tome činjenični opis djela iz optužnice ne sadrži jedno od bitnih zakonskih obilježja kaznenog djela krivotvorenja – uporaba krivotvorene isprave kao prave, pri čemu formulacija „a sve u cilju ishođenja valjanog uvjerenja“ ne utječe na tu ocjenu, tako da djelo za koje se optuženik optužuje nije kazneno djelo zbog čega je istog valjalo osloboditi optužbe iz osnove propisane u članku 453. točka 1. ZKP/08,a kakva je odluka povoljnija za optuženika.

8. Naime, donošenje oslobađajuće presude po osnovi odredbe članka 453. točka 3. ZKP/08, temeljem koje je odredbe optuženi CH pobijanom prvostupanjskom presudom oslobođen optužbe, podrazumijeva da djelo kako je činjenično opisano u optužnici predstavlja kazneno djelo, ali sud ne nalazi dokazanim da bi ga optuženik počinio. Takva odluka je bitno različita od oslobađajuće presude iz osnove propisane odredbom članka 453. točka 1. ZKP/08, prema kojoj djelo za koje se optuženik optužuje nije kazneno djelo. U oba slučaja radi se o meritornim sudskim odlukama, međutim, oslobađajuća presuda iz osnove propisane odredbom članka 453. točka 1. ZKP/08 temelji se na razlozima materijalne naravi, pa se sud ne upušta u pitanje dokazanosti činjenica koje se navode u činjeničnom opisu djela. S druge strane, oslobađajuća presuda iz osnove propisane u članku 453. točka 3. ZKP/08-22, temelji se na razlozima činjenično-procesne prirode, čije donošenje podrazumijeva utvrđenje činjenica navedenih u opisu djela, a time i mogućnost da u slučaju njihove dokazanosti optuženik bude proglašen krivim za djelo za koje se optužuje. Navedena mogućnost ne postoji kod oslobađajuće presude iz osnove propisane u članka 453. točka 1. ZKP/08, budući već sam činjenični opis djela iz optužnice ne sadrži sva njegova zakonska obilježja, tako da se sud nema razloga upuštati u pitanje dokazanosti činjenica navedenih u njegovom opisu, jer čak i u slučaju da te činjenice budu izvjesno dokazane, ono za što se optuženik optužuje i nadalje nije kazneno djelo.

9. Stoga je po stavu ovog suda drugog stupnja presuda kojom se optuženik oslobađa optužbe po osnovi propisanoj odredom članka 453. točka 3. ZKP/08 u slučaju kada postoje razlozi za oslobađanje po osnovi iz članka 453. točka 1. ZKP/08, nepovoljnija za optuženika, a što dovodi do daljnjeg zaključka da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju, donoseći pobijanu presudu povrijedio kazneni zakon iz članka 469. točka 1. ZKP/08 na štetu optuženog CH u pitanju je li djelo za koje se progoni kazneno djelo.

10. Iz navedenih razloga, ovaj sud drugog stupnja je povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, na temelju članka 486. stavak 1. ZKP/08 preinačio pobijanu presudu na način da je optuženika oslobodio optužbe za kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci te presude na temelju članka 453. točka 1. ZKP/08, a kako je to i odlučeno pod točkom I. izreke ove odluke. Slijedom svega iznesenog žalba državnog odvjetnika je bespredmetna, te je u pobijanom, a nepreinačenom djelu potvrđena prvostupanjska presuda, a kako je to odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.

U Slavonskom Brodu, 11. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Vedran Pavelić