REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-830/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao izvjestiteljice i članice vijeća i Renate Marić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IE (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Petri Vuksanović, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužene Republike Hrvatske (OIB: 52634238587) zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-1588/2022- 59 od 12. lipnja 2024. u sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-1588/2022-59 od 12. lipnja 2024.

Obrazloženje

1.Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

I. Tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da je tužiteljica IE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla pravo suvlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u suvlasničkom omjeru 35/48 dijela, koji dio je na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije Darka Goleka označen slovima B-C-D-E-M-B površine od 35 m2, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena zatražiti i ishoditi upis stečenog prava suvlasništva na svoje ime uz istodobni izbris tog prava s imena upisanog tuženika odnosno Republike Hrvatske, OIB: 52634238587", odbija se.

II. Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od €, u roku od 15 (petnaest) dana.

2. Protiv navedene presude pravodobno je žalbu izjavila tužiteljica zbog bitne povrede parničnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava

2.1. U sadržaju žalbe tužiteljica navodi da je presuda nejasna i proturječna sama sebi, da nema razloga o odlučnim činjenicama, te je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Smatra da se može steći pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine pri čemu takav suvlasnički dio nekretnine predstavlja određeni konkretni dio katastarske čestice prikazan parcelacijskim elaboratom, sve na način da tužbeni zahtjev, odnosno izreka presude sadrži samo iznos idealnog suvlasničkog dijela pa isti predstavlja temelj za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama sukladno čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tvrdi da u konkretnom slučaju tužiteljica svoj zahtjev temelji na činjeničnom osnovu stečenog prava vlasništva na fizički (materijalno) odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično, već predstavlja određenu stvar, da taj geometrijski odijeljen dio faktično je individualiziran pa ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran (jer je suvlasništvo prestalo) nego predstavlja pojedinačno određenu stvar. U odnosu na zaključak prvostupanjskog suda, da tužbeni zahtjev tužiteljice obzirom na sadašnje stanje katastarskih podataka i plana, nije provediv niti u katastru niti u zemljišnoj knjizi, ističe da je tužbeni zahtjev tužiteljice provediv u zemljišnim knjigama i u katastru jer je tamo čestica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ispravo upisana, da greška postoji isključivo u upisu brojeva na katastarskom planu, dakle na grafičkom prikazu predmetne nekretnine, da prema dopisu Odjela za katastar nekretnina u Malom Lošinju, klasa: 053-02/24-01/4, Ur. broj: 541-19-07/1-24-2 od 04.03.2024. proizlazi da će taj ured po službenoj dužnosti pokrenuti postupak ispravka katastarskog plana na način da će se na službenom katastarskom planu k. č. [katastarska čestica] ucrtati na lokaciji sada trenutne k. č. [katastarska čestica] dok će se za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] izraditi Geodetski elaborat ispravka propusta u održavanju katastarskog operata na način da će se k. č. [katastarska čestica] poništiti i spojiti u k. č. [katastarska čestica], poziva se na predmet Gashi protiv Hrvatske (presuda, 13. prosinca 2007.,zahtjev br. 32457/05) gdje je navedeno da bi greške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Tvrdi da se predmetna nekretnina nalazi u sukcesivnom posjedu tužiteljice i njezinih prednika više od šezdeset godina, da je 1967. HE, prednica tužiteljice, kupila predmetno zemljište na kojem je 1971. izrađena kuća, pa da je proteklo zakonom propisano vrijeme za stjecanje vlasništva navedene nekretnine dosjelošću.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 dalje: ZPP), te nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.

5.1. U razlozima presude prvostupanjski sud je za svoju odluku i svoj pravni stav dao jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude, tako da nije počinjena bitna povreda iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

6. Navodima žalbe odluka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnji iz žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Prvostupanjski sud je utvrđenja uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tužena uknjižena kao isključivi vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. te da su obje nekretnine do 8. listopada 1991. bile u režimu društvenog vlasništva.

8. Nadalje je provedenim očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem utvrđeno da po tužiteljici pokazani dio nekretnine u naravi predstavlja zemljište uz asfaltiranu cestu naselja Poljana I, da se radi o parkirnim mjestima dijelom natkrivenim metalnom konstrukcijom - pergolom, a dijelom nenatkrivenim, da se na pokazanoj nekretnini nalazi spremište za naftu, te otvor za punjenje spremišta, da pokazani dio nekretnine u naravi ne predstavlja cestu, nego se radi o dijelu okućnice tužiteljice i dijelu neposredno uz ograđeni posjed tužiteljice, da tužiteljica zahtijeva da ju sud utvrdi suvlasnicom 35/48 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], a istovremeno traži utvrđenje vlasništava na određenom realnom dijelu iste nekretnine na skici lica mjesta vještaka Goleka označenom slovima B-C-D-E-M-B površine 35 m2.

9. Suvlasništvo je pravo vlasništva više osoba na fizički nepodijeljenoj nekretnini u dijelovima koji su alikvotno (idealno) određeni , pa svakom suvlasniku pripada dio prava vlasništva cijele stvari računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva.

10. Prema odredbi članka 37. st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV, "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14) idealni dio stvari se u pravnom prometu tretira kao samostalna stvar, suvlasnici mogu biti samostalni posjednici u smislu odredbe članak 11. st.1. ZV pa slijedom toga se i na suvlasničkom dijelu nekretnine može steći dosjelošću pravo vlasništva.

10.1. Međutim suprotno navodima žalbe pravilno je je prvostupanjski sud smatrao neosnovanim zahtjev tužiteljice kojim se istovremeno traži utvrđenje vlasništva određenog suvlasničkog dijela nekretnine, a koji da predstavlja određeni fizički dio te nekretnine u točno određenoj površini, budući je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na fizički nepodijeljenoj nekretnini i ako je netko vlasnik točno određenog realnog dijela te nekretnine tada on ne može istovremeno biti suvlasnik određenog idealnog dijela cijele nepodijeljene nekretnine.

11. Suprotno navodima žalbe tužiteljice kako je u ona posjedu od 1967., kada je HE, prednica tužiteljice, kupila predmetno zemljište na kojem je 1971. izrađena kuća, pa da su ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za stjecanje vlasništva prijepornog zemljišta dosjelošću, valja ukazati da se radi o zemljištu koje je 8. listopada 1991. bilo u režimu društvenog vlasništva.

11.1. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) u članku 388. stavku 4. ZV-a bilo propisano da se u rok dosjelosti nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Navedena odredba članka 388. stavka 4. ZV-a, ukinuta je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama 17. studenog 1999. (NN 137/99), a kasnije donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 114/01) određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme proteklo prije toga dana. Prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ukinute odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama. Iz navedenoga proizlazi, da je odredba članka 388. stavka 4. ZV-a bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. kao dana stupanja na snagu ZV-a, pa do njenog ukidanja 17. studenog 1999. i u tom vremenu je proizvodila pravne učinke u smislu stjecanja prava vlasništva dosjelošću u korist posjednika nekretnina u društvenom vlasništvu, ukoliko su do njenog ukidanja bile ispunjene pretpostavke određene zakonom (redovna, odnosno izvanredna dosjelost).

12. Iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka proizlazi da su i pravni prednici tužiteljice i sama tužiteljica u nesmetanom posjedu pokazanog dijela nekretnine od kada je izgrađena i kuća tužiteljice.

13. Međutim prvostupanjski sud je uvidom u prijavni list za katastar boj UP-I-1068/70 od 7. rujna 1966. utvrđenja da niti nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], a niti nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu bile u sastavu gradilišta broj 13 na kojem je izgrađena kuća tužiteljice, nego su to gradilište, uz k. č. br. [katastarska čestica] činile nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] i da je površina cijelog gradilišta iznosila 461 m2, pa da su prednici tužiteljice i tužiteljica mogli imati saznanje da im na korištenje nije dodijeljeno zemljište označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] niti k. č. br. [katastarska čestica]. poglavito što iz navedenog prijavnog lista proizlazi da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] bila sastavni dio gradilišta broj 14, odnosno gradilišta na kojem je izgrađena kuća na k. č. br. [katastarska čestica] (Anjolka Belin Kozina).

14. Vlasništvo dosjelošću se stječe ipso iure kada se za to ispune zakonski uvjeti, pa kako iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je posjed tužiteljice mogao biti samo pošten, a odredbom članka 159. st. 1., st. 3. i st. 4. ZV propisan je rok od 40 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću za prijeporno zemljište, očito je da navedeni rok nije protekao od 1969. do 17. studenog 1999. a niti od 1. siječnja 1997. pa do podnošenja tužbe.

15. Stoga je valjalo žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi u cijelosti, dakle i u odluci o troškovima postupka u odnosu na koju tužena nije stavljala prijedlog u smislu članka 339. ZPP-a.

16. Radi iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 11. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević