Poslovni broj: Kzd-1/2026-34
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu po sutkinji Mirjani Horvat predsjednici vijeća za mladež, uz sudjelovanje sutkinje Irene Kvaternik članice vijeća te sudaca porotnika Ljiljane Krešo, Joze Grgića i Vatroslava Gabrića, članova vijeća za mladež i zapisničara Tibora Vukelića u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆŠ, zbog kaznenih djela iz članka 111. točke 3. u vezi s člankom 34. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KOz-DO-1/2026 od 14. siječnja 2026., nakon održane javne rasprave 9. travnja 2026. i 7. svibnja 2026., u prisutnosti optuženog ĆŠ, branitelja odvjetnika Srećka Novaka-Perjaneca, opunomoćenika oštećenika odvjetnika Vladimira Vučkovića i zamjenice ŽDO u Zagrebu ŽŠ, **.**.2026. je objavio, a 7. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Optuženi ČŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Ć i NŠ rođene Ž, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Ukrajine, sa završenom srednjom školom, vozač i djelatnik u hidroizolaciji, zaposlen u trgovačkom društvu „Hidroizolacija Lukić“ d.o.o., s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac četvoro djece od kojih je troje maloljetno, vlasnik dviju kuća u [adresa], Ukrajina i vlasnik osobnog vozila Mercedes Vito godina proizvodnje 2004., supruga zaposlena s plaćom u iznosu 1.000,00 eura, vlasnica automobila Kia Rio godina proizvodnje 2014., služio vojsku od 2010. do 2011., sudionik rata u Ukrajini od 2022. do 2025., odlikovan, nije u tijeku drugi kazneni postupak, neosuđivan
k r i v j e
što je:
I. 15. listopada 2025. oko 22,20 sati u Sesvetama, Jakova Gotovca 14, u stanu „ Č“ u prizemlju stambene zgrade, kojim se koristi obitelj VŠ, nakon što je uporabom tjelesne snage nasilno otvorio ulazna vrata navedenog stana, svjestan prisutnosti djece IŠ (rođenog **.**.2016.), MŠ (rođene **.**.2008.), AŠ (rođene **.**.2010.) i PŠ (rođene **.**.2017.) te pristajući ugroziti njihov pravilan psihofizički razvoj, fizički nasrnuo na svog pastorka dijete KŠ (rođenog **.**.2007.) na način da ga je više puta šakama udarao po glavi i tijelu, ispitujući ga gdje je njegova supruga DŠ, majka KŠ, nakon čega je, u cilju da ga liši života, kuhinjskim nožem duljine 32 cm od čega duljine oštrice 20 cm, nasrnuo na njega zadavši mu ubodnu ranu lijeve strane trbuha te ubodnu ranu lijeve podlaktice, ali u svojoj daljnjoj nakani nije uspio jer je dijete ZŠ uspio pobjeći te mu je pravovremeno pružena liječnička pomoć, a nakon što je dijete ZŠ pobjegao iz stana, djeci IŠ te MŠ i AŠ pokazivao nož te i od njih tražio da mu kažu gdje je DŠ, što je sve kod djece izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, čime je na opisani način ugrozio pravilan psihofizički razvoj djece IŠ, MŠ, AŠ i PŠ,
II. d a k l e, s namjerom da ubije blisku osobu, poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teškog ubojstva, te zlostavio djecu,
čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela - teškim ubojstvom u pokušaju
– opisano po članku 111. točki 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu KZ/11) u vezi članka 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 111. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 te četiri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece - povredom djetetovih prava – opisana i kažnjiva po članku 177. stavku 2. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. KZ/11.
III. Pa se optuženom BŠ za kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju na temelju članka 111. KZ/11 u vezi članka 34. stavak 2. KZ/11, članka 48 stavak 1 KZ/11 te članka 49. stavak 1. točka 1. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju 8 (osam) godina, a za svako od kaznenih djela povrede djetetovih prava na temelju članka 177. stavak 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju po 1 (jedne) godine
te se na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženi ČŠ osuđuje na
JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA
u trajanju 10 (deset) godina
IV. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom BŠ se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) godina uračunava vrijeme oduzimanja slobode i provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 15. listopada 2025. pa nadalje.
V. Na temelju članka 76. KZ/11 optuženom BŠ se izriče sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora u trajanju 2 (dvije) godine, koja će se nad optuženikom započeti provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11, sve pod uvjetom da osuđeniku ne bude odobren uvjetni otpust, odnosno da kazna bude u potpunosti izdržana.
VI. Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom BŠ se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja se izvršava u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, a može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine.
VII. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/2024,72/25 i 13/26, dalje: ZKP/08) u vezi članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 optuženi ČŠ oslobađa se dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti.
Obrazloženje
1. ŽDO u Zagrebu je protiv optuženog ĆŠ podiglo uvodno naznačenu optužnicu, kojom se optuženom stavlja na teret počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela - teškim ubojstvom u pokušaju – opisano po članku 111. točki 3. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 111. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 te četiri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece - povredom djetetovih prava – opisana i kažnjiva po članku 177. stavku 2. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. KZ/11.
2. Na temelju članka 388. stavka 1. točke 1. ZKP/08. sud je rješenjem od 9. travnja 2026. za cijelu raspravu isključio javnost jer su žrtve kaznenih djela osobe mlađe od osamnaest godina. Navedeno je rješenje postalo pravomoćno istoga dana jer su se stranke odrekle prava na žalbu.
3. Pozvan na kaznenu odgovornost optuženi ČŠ je izjavio kako se smatra krivim za sva inkriminirana mu kaznena djela. U obrani, koju je na svoj zahtjev iznosio na kraju dokaznog postupka navodi da cijeli život živi pošteno, nije kršio zakone. Zna da je počinio grozno djelo i vrlo mu je žao. Nikada prema ZŠ nije imao osjećaj mržnje, niti je kakvo zlo osjećao, upravo suprotno pomagao mu je, a jednom mu je i spasio život. Dvije i pol godine je bio na ratištu u Ukrajini te je dobio dva odličja za svoje sudjelovanje u ratu. To što je iskusio u ratu nije moglo ne utjecati na njega. Po povratku s ratišta nije mogao spavati, budio se, mislio da mu netko želi nešto napraviti. Tri mjeseca po povratku s ratišta i raketiranja grada u kojem su živjeli, odlučili su otići u Hrvatsku i ovdje se odmah zaposlio kao građevinski radnik, a supruga u restoranu. Ona je radila sa dvojicom muškaraca i postao je ljubomoran. Tog groznog 15. listopada ozbiljno su se posvađali i ona je sa djecom otišla kod GŠ. U 17:30 sati je završio sa poslom te je odlučio otići kod supruge na posao da porazgovaraju. Nisu uspjeli razgovarati, posvađali su se i odlučio je vratiti se u Ukrajinu. Otišao je do Olhe pozdraviti se sa djecom, poljubio ih je i otišao na benzinsku pumpu natočiti gorivo i kupio je pivo. Planirao je prenoćiti i drugi dan krenuti za Ukrajinu. Kod kuće je popio šest piva. Odlučio je nakon toga ponovno razgovarati sa suprugom. Otišao je do GŠ, no nisu ga puštali u stan i prijetili su mu da će zvati policiju pa je otišao kući i popio još dvije pive. Tada je počeo razmišljati da ga možda ne puštaju u stan jer je unutra kolega od supruge s posla te je ponovno oko 22:00 ili 23:00 sata odlučio vratiti se kod GŠ. Kucao je, no nitko mu nije otvarao vrata pa je provalio vrata. U unutrašnjosti je vidio ZŠ koji ga je počeo tjerati van iz stana i počeli su se tući i u toj borbi je pobijedio. Tražio je suprugu po stanu i pitao je ZŠ gdje mu je žena, pa mu je odgovorio da što on ima s tim, nije mu htio odgovoriti na pitanje. Nakon toga mu je počeo izgovarati ružne riječi i to ga je vrlo razljutilo. Uzeo je nož, negdje u kuhinji, ne sjeća se točno i ne sjeća se kako ga je udario nožem. Sjeća se da se N nalazio negdje pored vrata kuhinje. Sjeća se da je on pobjegao nekako kroz kuhinju i da je dva puta prošao pored njega i izašao van na ulicu, no nije trčao za njim već je ostao stajati u stanu od šoka što je napravio. Drugu djecu je pitao gdje mu je žena, no nije im prijetio niti im je što nažao učinio. Izašao je iz stana i tamo ga je već čekala policija kojoj se predao. Zna da ovo što je učinio je grozno, no nije bilo s namjerom već kao posljedica rata i alkohola. Moli za mogućnost da se iskupi za svoja postupanja, ako ga se može deportirati u Ukrajinu, da iskupi svoju čast, da se bori u Ukrajini i da uzdržava svoju djecu.
4. U dokaznom postupku je ispitana svjedokinja DŠ, sudski vještak Darko Marčinko je iznio dopunu nalaza i mišljenja, optuženi je iznio obranu na kraju dokaznog postupka te je uz suglasnost stranaka pročitano: izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu, IX. Policijska postaja Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-35/3-K-445/25 od 15. listopada 2025. (list 4-6), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, IX. Policijska postaja Policijske uprave zagrebačke, od 15. listopada 2025. (list 9-12), zapisnik o očevidu, Služba za očevide i kriminalističku tehniku Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-15/1- 35-K-445/25 od 16. listopada 2025. (list 14-17), kriminalističko-tehničko izvješće, Služba za očevide i kriminalističku tehniku Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-15/1-35-K-445/25 od 15. listopada 2025. (list 18-19), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od ĆŠ, serijski broj [serijski broj], IX. Policijska postaja Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-35/3-K- 445/25 od 15. listopada 2025. (list 21), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog CŠ, IX. Policijska postaja Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-35/3-K-445/25 od 15. listopada 2025. (list 22), medicinska dokumentacija na ime okrivljenog KŠ, KB Dubrava od 16. listopada 2025. (list 30-44, 126), medicinska dokumentacija na ime DŠ, KB Dubrava od 16. listopada 2025. (list 78), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenog ĆŠ, serijskog broja [serijski broj], IX. Policijske postaje Policijske uprave zagrebačke od 16. listopada 2025. (list 81), medicinska dokumentacija na ime okrivljenog ĆŠ, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, od 16. listopada 2025. (list 82), zapisnik o toksikološkom vještačenju, broj NK-235-01/25-03/2862, ur. broj 511-01-114-25-3 od 23. listopada 2025., s analizom alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 153- 156, 171-173), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve djeteta IŠ i žrtve djeteta PŠ u Županijskom sudu u Zagrebu, broj Kir-d-218/2025, Kir- 2904/2025 od 10. studenog 2025. (list 160), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve djeteta AŠ u Županijskom sudu u Zagrebu, broj Kir-d-218/2025, Kir- 2904/2025 od 10. studenog 2025. (list 161), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve djeteta MŠ u Županijskom sudu u Zagrebu, broj Kir-d-218/2025, Kir- 2904/2025 od 10. studenog 2025. (list 162), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve djeteta KŠ u Županijskom sudu u Zagrebu, broj Kir-d-218/2025, Kir- 2904/2025 od 10. studenog 2025. te su reproducirane snimke ispitivanja (list 163), zapisnik o ispitivanju svjedokinje VŠ u IX. Policijskoj postaji Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-35/3-K-445/25 od 19. studenog 2025. (list 182- 183), zapisnik o ispitivanju svjedokinje UŠ u IX. Policijskoj postaji Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-35/3-K-445/25 od 19. studenog 2025. (list 184-185), zapisnik o ispitivanju svjedokinje žrtve ŠŠ u Županijskom sudu u Zagrebu, broj Kir-2904/2025, Kir-d-218/2025 od 28. studenog 2025. (list 187-188), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještačenja provedenog po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Peri Bubalu, spec. sudske medicine od 10. prosinca 2025. (list 192-196), nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještačenja provedenog po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Darku Marčinku, prim. dr. med. od 22. prosinca 2025., uz dodatnu medicinsku dokumentaciju (list 204-205).
4.1. Na kraju dokaznog postupka prije iznošenja obrane optuženika izvršen je uvid u izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženog ĆŠ.
4.2. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, sud je priznanje optuženog ĆŠ počinjenja inkriminiranih mu kaznenih djela ocijenio sukladnim do tada provedenim gore navedenim dokazima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da je optuženi ČŠ počinio inkriminirano mu kazneno djelo teškog ubojstvom u pokušaju – opisano po članku 111. točki 3. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 111. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 te četiri kaznena djela povrede djetetovih prava, na način i pod okolnostima kako mu je to stavljeno na teret optužnicom te ga je za ista proglasio krivim.
4.2.1. Valja napomenuti da je dio obrane u kojem optuženi navodi da je kucao pa mu nitko nije otvarao vrata i zato je provalio, da se je potukao s optuženim, da je nož uzeo u kuhinji, te da nije prijetio djeci niti im je što nažao učinio, ocijenjen neistinitim i usmjerenim ka blažem kažnjavanju jer je otklonjen u tom dijelu suglasnim iskazima svjedoka MŠ, AŠ, UŠ i VŠ, a čiji su iskazi ocjenjeni istinitima jer su dijelom potvrđeni materijalnom dokumentacijom te sud ne nalazi motiva zašto bi ovi svjedoci neistinito iskazivali. Tako iz iskaza svjedoka MŠ proizlazi da je optuženi vikao da ako mu neće otvoriti vrata da će ih slomiti što je učinio te je uletio unutra i počeo tući KŠ, da je optuženi imao nož sa sobom jer nož s kojim se vratio iz kuhinje nije njihov nož te je počeo rezati KŠ, da je s nožem u rukama pitao IŠ gdje je V, potom je došao do njene sestre AŠ, a potom i do nje s istim pitanjem, s time da je tog dana i prije došao i tražio da mu se pozove KŠ da s njim muški priča i htio ga je još tada istući, ali njezina majka i baka ga nisu htjele pustiti u stan. Iz iskaza svjedoka AŠ proizlazi da je optuženi rekao da ako mu neće otvoriti vrata da će ih izbiti što je učinio te je odmah počeo udarati KŠ, a ona je nazvala mamu, potom je došao do nje u kuhinju i uzeo nož iz džepa te otišao i izrezao I te mu rekao da ako neće naći DŠ da će dobiti njega i ubiti ga do kraja. Kada je I pobjegao van, došao je do nje i MŠ i pokazao im nož pitajući gdje je DŠ, a prije toga je ispred IŠ mahao nožem s istim pitanjem. Bila je u šoku, MŠ je vikala i plakala, M je plakao, a PŠ koja je bila blizu A je bila sva krvava po leđima. Iz iskaza svjedoka UŠ, bake MŠ i AŠ, proizlazi da je optuženi već prije dolazio oko 20,00 sati do njih, ali ga nisu puštale u kuću u kojoj su bile njena kći VŠ, optuženikova supruga DŠ i djeca, postajao je sve agresivniji pa je pozvana policija i optuženi se udaljio nakon čega su njena kći i DŠ otišle na policiju. Dok su bile na policiji, optuženik se vratio i tražio da mu ona otvori vrata jer da će ih u suprotnom razvaliti, što je i učinio. Po ulasku u stanu, odgurnuo ju je u stranu i pobjegao u dnevni boravak gdje su bila djeca i P nekoliko puta udario šakama po tijelu na što je ona pobjegla iz stana. Svjedok VŠ, majka maloljetnih MŠ, AŠ i PŠ potvrdila je kako su sva djeca bila u stanu i svjedočila su napadu na KŠ i doživjela šok. Dakle, iz iskaza ovih svjedoka nedvojbenim proizlazi da su žrtve osjetile strah i uznemirenost od ponašanja optuženika.
4.3. Prilikom izvršenja kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. u svezi članka 34. KZ/11 optuženi ČŠ je postupao oblikom krivnje - izravnom namjerom, a prilikom počinjenja četiri kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 optuženi ČŠ je postupao oblikom krivnje – neizravna namjera.
5. U odmjeravanju kazne sud se rukovodio općim načelom svrhe kažnjavanja sadržanom u čl. 41. KZ/11, te je izabirući vrstu i mjeru kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude primjerena optuženom BŠ, imajući u vidu i zakonom određene granice kazne, s obzirom da je za kazneno djelo iz članka 111. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 propisana kazna zatvora u trajanju najmanje 10 (deset) godina, a za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 propisana je kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) do 5 (pet) godina te je izabirući vrstu i mjeru kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude primjerena optuženom.
5.1. Prilikom odabira kazne sud je kod optuženog ĆŠ kao olakotnu okolnost u odnosu na sva inkriminirana kaznena djela cijenio činjenicu da je isti priznao počinjenje inkriminiranih mu kaznenih djela i izrazio iskreno žaljenje, činjenicu da je obiteljski čovjek, otac četvero djece, od kojih je troje maloljetno te da je prethodno kazneno i prekršajno neosuđivana osoba, a što je utvrđeno uvidom u izvatke iz kaznene i prekršajne evidencije. Navedeno govori da je dosadašnji život optuženika bio usklađen s općeprihvaćenim ponašanjem u zajednici, da je njegovo ranije ponašanje društveno poželjno, zbog čega je ova okolnost cijenjena olakotnom. Osim toga, olakotnom okolnošću je u odnosu na sva inkriminirana kaznena smatrana njegova smanjena ubrojivost u vrijeme počinjenja djela što proizlazi iz provedenog psihijatrijskog vještačenja. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra Darka Marčinka, čiji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio jer je dan od strane stručne i objektivne osobe, nezainteresirane za ishod ovog kaznenog postupka i čijem nalazu i mišljenju stranke ni na koji način nisu prigovarale, proizlazi da je u dokumentaciji za optuženog ĆŠ navedena psihijatrijska dijagnoza PTSP (šifra F 43.1 prema MKB-10 klasifikaciji), kao i poremećaj prilagodbe (šifra F 43.2 prema MKB-10 klasifikaciji). Tijekom štetnog događaja kod okrivljenika postojalo je i akutno opito stanje (pod MKB-10 šifrom F 10.0) te je djelo počinio pod utjecajem sredstava ovisnosti (čemu u prilog govori i nalaz alkoholemije) i da mu je alkotestiranjem izmjerena koncentracija alkohola u krvi u iznosu od 0,68 g/kg. U podlozi poremećaja iz kruga ovisnosti (gdje spada akutno opito stanje) je izmijenjeno sagledavanje sebe i odnosa s drugim osobama pod utjecajem sredstava ovisnosti. S obzirom na navedeno te uzimajući u obzir oštećenja sub-sistema ličnosti u sferi morala, mentalizacije, identiteta i karaktera, u predmetnom razdoblju, optuženik nije bio u mogućnosti optimalno vladati svojom voljom i nagonima. S obzirom na provedeno ispitivanje i dostupnu dokumentaciju, vještak je mišljenja da je optuženi u trenutku počinjenja kaznenog djela imao pogoršanje psihičkog stanja te da je bio smanjeno ubrojiv u manjoj mjeri odnosno da je njegova sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje tempore criminis bila u kategoriji smanjene ubrojivosti u manjoj mjeri. U razdoblju kada je počinio kazneno djelo kod njega je postojao distres uz poremećaj afektivno-kognitivnog procesuiranja, što je stvorilo model disfunkcionalnog te maladaptivnog ponašanja i dijelom kompromitiranih funkcija psihičkog uvida te kritičnosti, i dovelo do počinjenja djela koja mu se stavljaju na teret. Osim toga, iz dopune nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Darka Marčinka sa rasprave, a čiju dopunu nalaza i mišljenje je sud također u cijelosti prihvatio iz istih razloga kao i osnovni nalaz, proizlazi da nakon što je supruga optuženika iskazivala o optuženikovom ponašanju po povratku s bojišta, zaključuje da se kod optuženog radi o teškoj formi PTSP-a koji je značajno utjecao na počinjenje djela. Olakotnom okolnošću je smatrano i optuženikovo sudjelovanje u obrambenom ratu u Ukrajini te s tim u vezi činjenica da je odlikovan dva puta, kao i činjenica da mu je nakon sudjelovanja u ratu u Ukrajini postavljena prethodno navedena dijagnoza PTSP-a koja je bila od značajnog utjecaja na počinjenje kaznenih djela.
5.2. Otegotnom okolnošću je sud smatrao u odnosu na kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva što je žrtva zadobila ozljede koje čine u ukupnosti osobito tešku tjelesnu ozljedu te što je optuženi ovo kazneno djelo počinio s izravnom namjerom kao višim stupnjem krivnje, a s obzirom da su ubod nožem duljine oštrice 20 cm i to silom slabog intenziteta u lijevu stranu trbuha od čega je nastala ubodna rana veličine oko 1 cm koja je zahvaćala kožu i potkožno tkivo te ubod nožem duljine oštrice 20 cm silom srednjeg intenziteta u lijevu podlakticu od čega je nastala ubodna rana smještena na unutarnjoj strani iste koja se nastavlja u ubodni kanal koji u svom tijeku oštećuje kožu, potkožno tkivo, mišić, presijeca živce unutarnje strane podlaktice i lakatnu arteriju te završava izlaznom ranom pa se radi o probodu lijeve podlaktice i po kvalifikaciji predstavlja osobito tešku tjelesnu ozljedu, a što je sve utvrđeno provedenim sudskomedicinskim vještačenjem po vještaku dr.sc. Peri Bubalu, čiji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio jer je dan od strane stručne i objektivne osobe, nezainteresirane za ishod ovog kaznenog postupka i čijem nalazu i mišljenju stranke ni na koji način nisu prigovarale, a prerezana ulnarna (lakatna) arterija predstavlja realnu opasnost za život te bez poduzimanja medicinskih mjera zaustavljanja krvarenja vodi ka iskrvarenju i smrtnoj posljedici, pa se u konkretnom slučaju radi o povoljnijem ishodu koji je nastupio jer je žrtvi pravovremeno pružena liječnička pomoć, pa sve ove okolnosti upućuju na izravnu, a ne neizravnu namjeru, budući je i prosječnom čovjeku poznato da se u trbušnoj šupljini nalaze vitalni organi i da ubod nožem u navedeni dio tijela može izazvati po život opasnu ozljedu, dok je ozljeda unutarnje strane lijeve podlaktice nastala kao obrambena ozljeda, odnosno ozljeda koja nastaje u trenutku podizanja ruke i postavljanja iste na putanju sredstva ozljeđivanja, a u namjeri da se zaštite neki vitalni organi tijela kao primjerice glava i prsni koš, pa navedeno upućuje da je optuženik bio svjestan da takvim svojim postupanjem može prouzročiti smrt žrtve, dakle htio je tu posljedicu. Naime, iako je optuženikova mogućnost shvaćanja svog postupanja i vladanja svojom voljom, sve uslijed pogoršanja psihičkog stanja i teške forme PTSP-a bila smanjena kako je prethodno navedeno, on je inkriminirane zgode u odnosu na sva kaznena djela bio ubrojiv, čime je ostvaren osnovni sastojak krivnje u smislu članka 23. KZ/11 te je kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva počinio s izravnom namjerom, što je i priznao prilikom očitovanja o krivnji. Nadalje, žrtva ZŠ je pastorak optuženika te su obojica zajedno s majkom žrtve- suprugom optuženika i ostalom djecom zajedno živjeli, a sukladno odredbi članka 87. stavka 9. KZ/11 bliske osobe su, između ostalih, i članovi obitelji i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. Člankom 111. točkom 3. KZ/11 propisano je kako kazneno djelo teškog ubojstva čini onaj tko ubije blisku osobu. Prema tome, kako iz provedenih dokaza nedvojbenim proizlazi da se kod žrtve KŠ radi o bliskoj osobi u odnosu na optuženika, optuženi je inkriminirane zgode svojim ponašanjem ostvario sve objektivne i subjektivne elemente kaznenog djela pokušaja teškog ubojstva, a kako je i priznao prilikom očitovanja o krivnji, a ne kaznenog djela teške tjelesne ozljede kako to u završnom govoru po prvi puta ističe branitelj optuženika. Pri odluci o kazni, sud je imao u vidu da je dijelom optuženika povrijeđeno najviše kaznenim zakonodavstvom zaštićeno dobro – život.
5.3. Otegotnom okolnošću u odnosu na kaznena djela povrede djetetovih prava, sud je smatrao optuženikovu upornost u protupravnom postupanju s obzirom da je inkriminirane zgode počinio četiri kaznena djela na štetu četvero djece, a s obzirom da je nožem mahao ispred djece tražeći da mu kažu gdje je njegova supruga s time da je prethodno provalio vrata stana, istukao žrtvu KŠ i potom ga dva puta uboo nožem, sve u prisutnosti ovih malodobnih žrtvi čije prisutnosti i dobi je itekako bio svjestan i koja su osjetila strah i uznemirenost te je na inkriminirani mu način pristao ugroziti njihov pravilan psihofički razvoj. Otegotnom okolnošću u odnosu na ova kaznena djela smatrane su posljedice koje su nastupile za žrtve, a s obzirom da sva djeca nakon događaja redovito posjećuju psihologa, a kako to proizlazi iz iskaza svjedoka ŠŠ – supruge optuženika i doživjela su šok kako to proizlazi iz iskaza svjedoka VŠ.
5.4. Olakotnim okolnostima u odnosu na ova kaznena djela sud je smatrao pozitivno ponašanje optuženika nakon djela, a o čemu je iskazivala supruga i što je potvrdio vještak na raspravi kada je utvrdio da je aktualno psihičko stanje optuženika značajno bolje. Činjenica da su djela počinjena s neizravnom namjerom pa stupanj krivnje kod kaznenih djela povrede djetetovih prava nije maksimalan smatrano je olakotnom okolnošću. Kako je već navedeno, iako je optuženikova mogućnost shvaćanja svog postupanja i vladanja svojom voljom, sve uslijed pogoršanja psihičkog stanja i teške forme PTSP-a bila smanjena, on je inkriminirane zgode u odnosu na sva kaznena djela bio ubrojiv, čime je ostvaren osnovni sastojak krivnje u smislu članka 23. KZ/11 te je kaznena djela povrede djetetovih prava počinio s neizravnom namjerom, što je i priznao prilikom očitovanja o krivnji.
6. S obzirom na ovako utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, imajući u vidu opću svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 te pravilo o odmjeravanju kazne iz članka 47. KZ/11, sud je na temelju članka 48. stavak 1. KZ/11 primjenjujući odredbe o ublažavanju kazne iz članka 49. stavak 1. točka 1. KZ/11 iz zakonskih osnova u članku 34. KZ/11 optuženom BŠ za kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva utvrdio kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Naime, optuženi ČŠ je tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno zbog toga što se nalazio u akutno opitom stanju, uz tešku formu PTSP-a i stoga pogoršanog psihičkog stanja, a kazneno djelo teškog ubojstva je ostalo u pokušaju. Odredbom članka 34. stavak 2. KZ/11 propisano je da se počinitelj pokušaja djela može blaže kazniti, pa sud smatra da sve prethodno navedene olakotne okolnosti, unatoč utvrđenim otegotnim okolnostima, uz navedeni stjecaj temelja ublažavanja iz članka 34. KZ/11 opravdavaju primjenu ublažavanja kazne iz članka 48. stavak 1. KZ/11 ispod posebnog minimuma. Kako je odredbom članka 49. stavak 1. točka 1. KZ/11 određena granica ublažavanja kazne te sud u konkretnom slučaju može ublažiti kaznu ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od deset godina, do tri godine, ocjena je suda da optuženom nije potrebno utvrditi bezuvjetnu kaznu zatvora koja bi bila duža od utvrđene te da je upravo ovako utvrđena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju 8 (osam) godina primjerena svim ranije izloženim olakotnim i otegotnim okolnostima te stupnju optuženikove krivnje. S obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, imajući u vidu opću svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 te pravilo o odmjeravanju kazne iz članka 47. KZ/11, sud je optuženiku za svako od četiri kaznenih djela povrede djetetovih prava utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine, što je zakonski minimum za ovo kazneno djelo, smatrajući da su ovako odmjerene kazne zatvora primjerene svim ranije izloženim olakotnim i otegotnim okolnostima te stupnju optuženikove krivnje.
7. Potom je optuženi ČŠ na temelju zakonskih odredbi o stjecaju osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) godina. Naime, sud smatra na temelju prethodno izložene ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, a s obzirom da je optuženi sa više radnji ostvario obilježja pet kaznenih djela od čega četiri istovrsna (povreda djetetovih prava) pa se radi o homogenom realnom stjecaju te jedno raznorodno (pokušaj teškog ubojstva) pa se radi i o heterogenom realnom stjecaju, da je upravo jedinstvena kazna zatvora u trajanju 10 godina na koju je optuženik osuđen, jedina primjerena težini počinjenih kaznenih djela pokušaja teškog ubojstva i povrede djetetovih prava, svim okolnostima konkretnih događaja, osobi optuženika, stupnju njegove krivnje i pobudama iz kojih je djela počinio. Upravo ovom jedinstvenom kaznom zatvora, sud smatra da će se u jasnoj i dostatnoj mjeri izraziti društveni prijekor zbog počinjenih kaznenih djela, sve uz jačanje povjerenja društva u pravni poredak utemeljen na zakonima i vladavini prava te pravednost kažnjavanja. Sud smatra da ova kazna u sebi sadrži i dostatnu količinu društvene osude za zlo koje je optuženik počinjenjem kaznenih djela ostvario u odnosu na društvenu zajednicu, da shvate da je činjenje kaznenih djela društveno neprihvatljivo i pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja opravdano i pravedno. Osim toga, ovom kaznom utjecat će se na optuženog KŠ da shvati krajnju neprihvatljivost svojih postupaka, težinu i značaj onoga što je učinio, a jednako tako upozorit će se i drugi građani da se klone sličnih ponašanja, da shvate da je činjenje kaznenih djela društveno neprihvatljivo i pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja opravdano i pravedno.
8. Kako je optuženi ČŠ bio uhićen, a u postupku mu je određen istražni zatvor koji je produljen u trenutku presuđenja, na temelju članka 54. KZ/11 u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava se vrijeme oduzimanja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 15. listopada 2025. pa nadalje.
9. Na temelju članka 76. KZ/11 optuženom BŠ je izrečena sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora u trajanju 2 (dvije) godine, koja će se nad optuženikom započeti provoditi odmah po izlasku iz zatvora sukladno članku 64. KZ/11, sve pod uvjetom da osuđeniku ne bude odobren uvjetni otpust, odnosno da kazna bude u potpunosti izdržana. Naime, odredbom članka 76. stavak 1. KZ/11 je propisano da će sud izreći navedenu sigurnosnu mjeru počinitelju ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju pet ili više godina za namjerno kazneno djelo pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, pa kako je optuženi nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 godina, valjalo joj je izreći navedenu sigurnosnu mjeru.
10. Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom BŠ je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja se izvršava u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, a može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine. Navedena je mjera izrečena s obzirom da je optuženi počinio kaznena djela s obilježjem nasilja te je sud prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Darka Marčinka iz kojeg proizlazi da postoji opasnost da će počiniti neko od težih kaznenih djela i da su se ispunili uvjeti da se optuženiku izrekne mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koji mu može pomoći kako se ne bi ponovila neželjena ponašanja i da se jedino kroz proces kontinuiranog psihosocijalnog tretmana, pod nadzorom, može smanjiti rizik da optuženi ČŠ u budućnosti počinio neko od težih kaznenih djela.
11. Na temelju citiranih zakonskih odredbi iz izreke presude, uzimajući u obzir duljinu trajanja i složenost postupka te imovinske prilike optuženog ĆŠ, koji se od listopada nalazi u istražnom zatvoru i stoga nema primanja te u Republici Hrvatskoj nema vrjednije imovine, sud je istog oslobodio dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti jer sud smatra da bi plaćanjem troškova postupka bila ugrožena egzistencija optuženog i njegove obitelji.
12. Zbog svega navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 8. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Mirjana Horvat
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana po primitku pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano, ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
