REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-235/2025-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja KJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josip Valić, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika BJ, osoba nepoznata boravišta i prebivališta, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po privremenom zastupniku Nataša Glavaš, odvjetnik iz Pule, radi predaje u posjed, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 13. travnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a objavljene dana 8. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženom da tužiteljici preda u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu opisanu kao 1/87 dijela k.č. br. *4639 u naravi kuća u [adresa] i [adresa], površine 867m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 173. suvlasnički dio: 1/87 etažno vlasništvo E-173 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i lođe, ukupne površine 67,75 m2, te da joj preda primjerak ključeva predmetne nekretnine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove ove parnice koji se sastoje od sastava ove tužbe sa PDV, u iznosu od 1.250,00 EUR, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, određenim temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućim od donošenja ove presude pa do isplate, te sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 800,00 EUR, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika odvjetnik Nataša Glavaš iz Pule nadoknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 3.250,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine u naravi stan u višoj stambenoj zgradi u [adresa], na adresi [adresa] i [adresa], ukupne površine 67,75 m2. Navodi kako je vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekla temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021. i to danom smrti njezine majke EJ, kao primateljica uzdržavanja, koja je preminula **.**.2023. Tvrdi da tuženik ima ključ od stana, te da u stanu drži svoje stvari i u njega povremeno dolazi obzirom da živi i radi u Italiji. Navodi kako je tuženika u više navrata usmeno pozivala da joj preda stan u posjed na način da joj da ključeve od stana i da stan oslobodi od osoba i stvari. Tuženik da se oglušio na svaki takav poziv, pa da ga je pozvala i pisano 15.10.2024. na predaju u posjed, međutim tuženik da izbjegava primitak pisanih pošiljaka. Navodi da je tuženiku opozvala suglasnost za boravak u predmetnom stanu od 21.9.2024., a i ranije, iako je tuženik koristi kao posjednik bez da plaća bilo kakvu naknadu za korištenje, a ne podmiruje niti režijske troškove. Tuženik da joj ne dozvoljava posjed iste, ističe kako je osoba nagle naravi, da joj prijeti, da će se fizički obračunati s njom i njezinom kćerkom, pa navodi kako ga se boji zbog čega je i potražila pravnu zaštitu na sudu. Tužitelj navodi kako je prošlo više od godine dana otkada je stekla vlasništvo predmetnog stana, a da nema posjed stana i to samo zbog tuženikovog protivljenja stoga predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

2. Tijekom trajanja dokaznog postupka, ovaj sud je rješenjem posl. br. P-235/25 od 16.9.2025. tuženiku postavio privremenog zastupnika temeljem čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. ZPP-a u osobi odvjetnika iz [adresa] Nataša Glavaš. Naime sud je u nekoliko navrata pisanim putem pokušao uručiti tužbu i poziv za pripremno ročište tuženiku, međutim pismena su se vraćala s naznakom netočna adresa, nepoznat i sl. Sud je čak i diplomatskim putem pokušao uručiti pismeno tuženiku, međutim bezuspješno zbog čega mu je u ovom postupku i postavljen privremeni zastupnik jer sud smatra da je tuženik osoba nepoznata boravišta i prebivališta.

Točno je da je tijekom dokaznog postupka u sudski spis tužitelj dostavio preslik odgovora na tužbu ovdje tuženika, ali u drugom parničnom postupku koji se vodi kod ovoga suda, pod posl. br. P-459/24. Iz odgovora na tužbu vidljivo je da ovdje tuženika zastupa odvjetnik Mijo Čulić iz [adresa]. Međutim, to za ovaj postupak nema pravno relevantnog učinka jer tuženik u ovom postupku nije primio tužbu niti poziv za pripremno ročište, a sva pismena su se vraćala s naznakom da je tuženik nepoznat na adresi iz tužbe, a druge adrese sud nema kao niti tužitelj. Sud dozvoljava mogućnost da tuženik izbjegava sudske pozive, te bira postupke u kojima će aktivno sudjelovati, a u kojima neće. No sve to nema utjecaja na ovaj postupak jer je tuženiku ovdje postavljen privremeni zastupnik koji će u ovom postupku zastupati njegove interese.

3. U odgovoru na tužbu, tuženik u cijelosti osporava zahtjev tužitelja. Tvrdi da tužitelj pogrešno navodi u tužbi da je samo vlasništvo na predmetnom stanu stekla temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021., a na temelju kojeg je i upisana kao vlasnica u zemljišnim knjigama ovoga suda. Tuženik navodi kako je on zajedno s tužiteljicom kao davatelj uzdržavanja sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju 8.9.2021. sa sada njihovom pok. majkom EJ kao primateljica uzdržavanja. Prema predmetnom ugovoru i tužiteljica i tuženik su nakon smrti majke dobili vlasništvo predmetnoga stana, svaki u ½ dijela. Tek nakon zaključenja tog ugovora, tužiteljica da je s majkom sklopila dopunu ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti 20.12.2022., a u kojoj dopuni je navedeno kako je majka odlučila da će ugovor o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021. raskinuti s tuženikom, a predmetni stan da u cijelosti ostavlja tužiteljici nakon svoje smrti. Navodi da se zbog toga vodi i poseban parnični postupak kod ovoga suda pod posl. br. P-564/22. Tuženik navodi da je u posjed predmetne nekretnine ušao uz suglasnost majke, sada pok. EJ, sve u skladu sa namjerama iz sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021., koji je prethodio stjecanju prava vlasništva tužiteljice na predmetnom stanu. Tuženik da je u vrijeme zaključenja dopune ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti od 20.12.2022. već bio u mirnom i zakonitom posjedu predmetnoga stana, pa tvrdi da je tužiteljica stekla vlasništvo s opterećenjem postojećeg prava posjeda na predmetni stan u korist tuženika. Tuženik tvrdi da ugovor o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021. temeljem kojeg je i dobio posjed stana nije nikada raskinut pa osnova tuženikovog posjeda nije nestala ili otpala bez obzira što je zaključena dopuna ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti 20.12.2022. Smatra da ima valjani pravni temelj za posjedovanje predmetnog stana pa predlaže da se zahtjev tužitelja odbije i da mu se nadoknadi trošak parničnog postupka.

4. Izvršen je uvid u vlasnički list, pročitan je pisani poziv za iseljenjem na strani 12. spisa sa povratnicom, pročitan je smrtni list, izvršen je uvid u JRO podatke, pročitan je iskaz tužitelja saslušan kao parnične stranke, pročitan je ugovor o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021., pročitana je dopuna ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti od 20.12.2022., izvršen je uvid u spis O-1292/23, P-459/24, P-564/22 i Z- 16117/23.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Tužitelj je od suda zatražilo revindikacijsku zaštitu prava vlasništva, kojom vlasnik ne posjednik traži od posjednika povrat individualno određene stvari. U konkretnom slučaju radi se o stanu u [adresa], na adresi [adresa] i [adresa] u naravi stan na trećem katu, površine 67,75 m2, na kojem stanu je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica tužiteljica u 1/1 dijela.

Pravo na podnošenje revindikacije ne zastarijeva. Tužitelj ili aktivno legitimiran može biti samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Prema tome u vlasničkoj parnici ovoga tipa teret dokaza leži na tužitelju.

Tužitelj u postupku mora dokazati vlasništvo stvari, mora dalje dokazati da se stvar koju traže nalazi u faktičnoj vlasti tuženoga i moraju dokazati identitet stvari, te se pretpostavke moraju kumulativno ispuniti.

Prigovori tuženika u revindikaciji mogu se svrstati u tri vrste prigovora. Prigovori koji tužiteljev zahtjev negiraju na primjer da se tvrdi da je postao vlasnik stvari, prigovori koji tužiteljev zahtjev ukidaju i prigovori koji tužiteljev zahtjev zaustavljaju odnosno odgađaju.

Dakle, u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 162. ZVDSP.

7. Uvidom u vlasnički list koji prileži spisu, sud je utvrdio da je tužiteljica upisana kao vlasnica na kč. br. *4639 više stambena zgrada, [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno 173. suvlasnički dio: 1/87 etažno vlasništvo E-173 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na trećem katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i lođe, ukupne površine 67,75 m2 i to u 1/1 dijela.

8. Tužiteljica je vlasništvo na predmetnom stanu stekla dana 3.10.2023. posl. br. Z-16117/23 temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021., dopuni ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti od 20.12.2022., te smrtnog lista od 3.10.2023. iza pok. majke EJ koja je preminula **.**.2023. Vlasništvo predmetnog stana je dana 3.10.2023. prešlo sa dotadašnjeg vlasnika, sada pok. EJ, majka tužiteljice, na tužiteljicu KJ.

9. Dakle, nije sporno da je tužiteljica vlasnik spornoga stana i da je kao vlasnik upisana u zemljišnim knjigama ovoga suda čime je dokazala svoju aktivnu legitimaciju za ovom vrstom pravne zaštite. Tužiteljica je dokazala vlasništvo stvari, no to je samo prva pretpostavka koju mora dokazati u ovome postupku. Druga pretpostavka je da se stvar čim predaju u posjed traži, nalazi u faktičnoj vlasti tuženika, te mora dokazati identitet stvari.

10. Identitet stvari, odnosno sporni stan na adresi [adresa] između stranaka nije sporan.

11. Isto tako, između stranaka nije sporno da tuženik predmetni stan drži u svom posjedu, odnosno nad njim ima faktičnu vlast. Saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke, sud je utvrdio da predmetni stan u stvari u naravi predstavlja obiteljski dom tužiteljice i tuženika (brat i sestra), te njihovih sada pok. roditelja i pok. brata. Predmetni stan je otkupila njihova majka, sada pok. EJ temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo te je imenovana sve do svoje smrti 21.9.2023. bila vlasnica predmetnoga stana.

12. Sud je nadalje utvrdio da su parnične stranke sa svojom majkom dana 8.9.2021. zaključile ugovor o doživotnom uzdržavanju po kojem ugovoru su nakon smrti majke osim ostale imovine koja je bila predmet ugovora trebali temeljem ugovora oboje postati vlasnici na predmetnom stanu, svaki u ½ dijela.

Iz iskaza tužitelja proizlazi da se tuženik nije brinuo o majci kako se to obavezao predmetnim ugovorom zbog čega je majka još za života htjela raskinuti predmetni ugovor s tuženikom. Da je tome tako vidljivo je i iz predmeta P-564/22 kojeg je kod ovog suda pokrenula sada pok. EJ, protiv ovdje tuženika radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju zbog neizvršavanja ugovornih obveza, a što proizlazi i iz iskaza sada pok. EJ, koja je saslušana u okviru tog parničnog postupka. Taj postupak nije pravomoćno okončan već je dana 24.10.2023. utvrđen prekid postupka zbog smrti tužitelja pok. EJ.

Uvidom u ostavinski spis posl. br. O-1292/23 sud je utvrdio putem ostavinske pisarnice da se predmet aktualno nalazi u radu kod javnog bilježnika Ivana Kukučke iz [adresa], te ostavinski postupak nije pravomoćno okončan.

13. Nakon toga pok. SJ je sa tužiteljicom sklopila dopunu ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti dana 20.12.2022. Temeljem te dopune ugovora predmetni stan pripada u vlasništvo tužitelju nakon samrti majke a majka kao primatelj uzdržavanja u ugovoru izjavljuje kao raskida raniji ugovor o doživotnom uzdržavanju sa tuženikom od 8.9.2021 .Međutim ta izjava majke nije pravno valjana jer se ugovor doživotnom uzdržavanja kojeg je sada pok. EJ zaključila sa tuženikom može raskinuti samo odlukom suda a ne jednostranom izjavom volje jedne od ugovornih stana.

14. Osim toga tuženik je u posjedu stana kao i tužiteljica i prije zaključenog ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021. jer su ključeve stana dobili od majke, to im je uostalom bio obiteljski dom. To nesporno u svom iskazu potvrđuje i tužitelj da su ključeve i ona i tuženik dobili od majke. Tužiteljica osim toga nije u potpunosti isključena iz posjeda stana. Sud je utvrdio iz iskaza tužitelja da tužiteljica u stan može ući sa ključem, da tamo odlazi jedno mjesečno po račune, ali tamo ne spava, ne boravi kada je u [adresa] (inače živi i radi u Italiji kao i tuženik) jer se plaši tuženika za kojeg kaže da je nagle naravi i da prijeti njoj i njezinoj kćeri zbog čega da stan ne koristi i zbog čega je ustala ovom tužbom kako bi stan kao vlasnica mogla u potpunosti nesmetano koristiti bez straha od tuženika.

15. Iako je tužiteljica dokazala da je vlasnik predmetnoga stana, da se stan nalazi u faktičnoj vlasti tuženika koji jedini kada se vrati iz Italije, gdje živi i radi, koristi stan za stanovanje, te identitet stvari, ovaj sud ne može prihvatiti zahtjev tužitelja, te naložiti tuženiku da joj preda u posjed predmetni stan slobodan od osoba i stvari, a to iz sljedećih razloga.

16. Naime, tuženik je, kako to ispravno navodi u odgovoru na tužbu dobio posjed stana od svoje majke koja mu je dala ključeve stana što tužitelj niti ne osporava. Tuženik se u posjedu stana nalazio i prije zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju po odobrenju i volji majke pok. EJ. Međutim, ukoliko izuzmemo to vremensko razdoblje, te razmatramo razdoblje od 8.9.2021. do danas, dakle od dana kada je tuženik sa majkom zaključio ugovor o doživotnom uzdržavanju, sud zaključuje da tuženik opravdano prigovara zahtjevu tužitelja jer je istaknuo prigovor koji zahtjev tužitelja zaustavljaju, odnosno odgađaju.

Naime, kod ovoga suda se vodi parnica pod posl. br. P-564/22 koju je pokrenula pok. majka protiv ovdje tuženika upravo radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021. Međutim, taj ugovor do danas nije raskinut i on je na snazi, te obavezuje, ugovor se ne može jednostrano raskinuti kako to tvrdi tužitelj niti je izjava pok. majke EJ u dopuni tog ugovora od 20.12.2022. gdje izjavljuje da raskida ugovor s tuženikom pravno valjana.

Stoga, tuženik ima prema mišljenju suda valjani pravni osnov da boravi u predmetnom stanu, a sve temeljem zaključenog ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021.tim prije što je majka preminula. Dakle, tuženik u stanu ne boravi protupravno, već po odobrenju ranijeg vlasnika s kojim je i zaključio sporni ugovor koji je još uvijek na snazi, ali tuženiku daje valjani pravni osnov da u stanu boravi i drži ga u posjedu. To što se tuženik nije upisao kao suvlasnik na predmetnom stanu temeljem tog ugovora nije prepreka za njegovo posjedovanje, naime pok. majka je preminula **.**.2023., te su se tek nakon tog datuma ispunili uvjeti za tuženika da se upiše kao vlasnik na predmetnoj nekretnini, međutim, u međuvremenu je majka sa tužiteljicom 20.12.2022. zaključila dopunu ugovora o doživotnom uzdržavanju za slučaj smrti, te je tom dopunom tuženiku otpala osnova za uknjižbu prava vlasništva. No to pitanje u ovoj parnici nije pravno relevantno, činjenica je da se tuženik nalazi u posjedu predmetnoga stana temeljem još uvijek važećeg ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021., dakle ima valjani pravni osnov za posjed stana, ne i za vlasništvo, a takav prigovor zaustavlja, odnosno odgađa zahtjev tužitelja za predajom u posjed.

17. Osim toga, ovdje treba imati u vidu i čl. 17. ZVDSP-a koji kaže da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti u njezinom času i to onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. Kako je majka pok. EJ bila posjednik predmetnoga stana, trenutkom njene smrti taj je posjed prešao i na tuženika. Sud smatra da je taj posjed po istom propisu prešao i na tužitelja, ali sada se pojavljuju ugovori o doživotnom uzdržavanju, dopune tih ugovora koje su aktualno na strani tuženika (što ne znači da će tako i ostati) koji zahtjev tužitelja za predajom u posjed cijeloga stana zaustavljaju, odnosno odgađaju.

Prema mišljenju suda, najispravnije bi bilo dok se ne donese odluka o pravnoj sudbini ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8.9.2021. u postupku P-564/22 da tužitelj i tuženik upravo temeljem čl. 17. ZVDSP-a imaju suposjed predmetnoga stana, da bi nakon okončanja te parnice svoje odnose uredili drukčije.

18. Iz tih razloga, iako je tužitelj dokazao sve pretpostavke iz čl. 162. ZVDSP-a ne pripada mu pravo na vlasničku tužbu za predajom u posjed predmetnoga stana jer je prigovor koji je tuženik istaknuo njegov zahtjev zaustavio, odnosno odgodio do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod ovoga suda pod posl. br. P-564/22.

19. Ovdje samo valja napomenuti da se između JJ kao tužitelja i ovdje tužitelja i tuženika vodi još jedan postupak radi utvrđenja prava vlasništva na tom istom predmetnom stanu koji se vodi pod posl. br. P-459/24 no taj postupak isto tako nije okončan. Taj slučaj sam za sebe nema utjecaja na ovaj postupak, ali će imati ovisno o ishodu parnice utjecaj na vlasništvo predmetnoga stana.

20. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

21. Tuženik je u ovome postupku uspio u cijelosti pa mu sukladno čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a pripada pravo na naknadu parničnog troška. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora i to za sastav odgovora na tužbu i pristup na tri ročišta za glavnu raspravu od čega jedno ročište u 25% tarife u sveukupnom iznosu od 1625 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 EUR tuženiku na ime odvjetničkog troška pripada sveukupan iznos od 3.250,00 EUR.

22. Sud smatra da troškove vezane za zastupanje tuženika kome je sud postavio privremenog zastupnika – odvjetnika kao što je to u ovom slučaju prethodno snosi tužitelj. O zahtjevu privremenog zastupnika za naknadu troškova zastupanja odlučuje sud koji ga je postavio. Privremeni zastupnik postavljen je iz redova odvjetnika i ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kao što je to i navedeno.

23. Naime, ZPP-om ne propisuju se izrijekom pravo, visina i način isplate naknade za rad privremenog zastupnika pa ni onog postavljenog stranci u osobi odvjetnika. Odredbe ObZ-a ne mogu se primijeniti u ovom slučaju jer je zakonska pozicija skrbništva za posebne slučajeve organizirana kao poseban institut unutar skrbništva u općem smislu.

24. Dakle, postroji razlika između privremenog zastupnika odvjetnika koji je postavljen od strane suda temeljem čl. 84. ZPP-a te posebnog skrbnika imenovanog od strane nadležnog Centra za socijalnu skrb prema odredbama čl. 218. do 246. ObZ- a. Kada je privremeni zastupnik kao u ovom slučaju postavljen odlukom suda za potrebe određenog parničnog postupka zbog razloga propisanog odredbama ZPP-a tada ne postoji nadležnost Centra za socijalnu skrb za postavljanje skrbnika. Stoga se na privremenog zastupnika kojeg imenuje sud ne odnosi propisi o naknadi troškova na teret sredstava socijalne skrbi (Pravilnik o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika) već su u pitanju troškovi zastupanja odvjetnika na koji se odnose odredbe o parničnim troškovima iz čl. 155. ZPP-a.

25. Odredbom čl. 85. st. 3. ZPP-a propisano je da je sredstava za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan predujmiti tužitelj. Ako tužitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je odredio sud, sud će tužbu odbaciti. Ovdje je tužitelj nije predujmio troškove za rad privremenog zastupnika osim troškova za objavljivanja oglasa u Narodnim novinama stoga je svakako dužan bez obzira na uspjeh u sporu u cijelosti naknaditi troškove rada privremenog zastupnika jer bez toga se ovaj postupak ne bi mogao voditi.

U Puli 8. svibnja 2026.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri pisana primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po privremenom zastupniku