Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u
Delnicama
Tina Ujevića 1
51300 Delnice
Poslovni broj Ovr-550/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E I Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sutkinji Renati Rački, na temelju prijedloga sudske savjetnice Antonije Babić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područni carinski ured Rijeka, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, protiv ovršenika BA iz [adresa], B 8A, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici u Rijeci, radi pravnih sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 8. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe pokrenute zahtjevom za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Carinske Uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-415-02/23-15/42, URBROJ:513-02-6010/14-23-2 od 10. siječnja 2023. kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadom troškova ovog postupka kao neosnovan.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovoga zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.; dalje OZ).
Obrazloženje
1. Ovršenik je 9. travnja 2026. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe, a koji se vodi pred Financijskom agencijom (dalje FINA) temeljem rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Carinske Uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-415-02/23-15/42, URBROJ:513-02- 6010/14-23-2 od 10. siječnja 2023.
1.1. Navodi da prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim podnosi pozivom na članak 50. stavak 1. točke 3., 7., 9. i 10. OZ-a, međutim ukoliko sud ocijeni da činjenični navodi ne predstavljaju prije navedene žalbene razloge predlaže da sud postupi po članku 52. OZ-a odnosno uputi ga u parnicu. Čitajući prijedlog ovršenika sud je utvrdio da se činjenični navodi u njemu odnose na žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a. U prijedlogu navodi da je ovršenik 20. siječnja 2023. podnio žalbu protiv predmetnog rješenja o ovrsi no da do dana podnošenja prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedloga za odgodom ovrhe da drugostupanjsko tijelo nije odlučilo o istoj, dok da je ovrhovoditelj dana 10. ožujka 2026. dostavio dopis FINA-i u kojem navodi kako je FINA, RC Rijeka dana 19. siječnja 2023. zaprimila predmetno rješenje o ovrsi kojim je utvrđena obveza u iznosu od 3.410,85 EUR na ime posebnog poreza na motorna vozila te 26,54 EUR na ime troškova ovrhe te da traži ponovno aktiviranje navedene osnove, obračun daljnjih zateznih kamata na ostatak glavnice počevši od 10. ožujka 2026. kao i nastavak provedbe ovrhe. U nastavku navodi kako je Rješenjem o prekršaju Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Klasa: 413/0/22-26/1607, Urbroj:513/02- 6051/1-24-11 od 15. travnja 2024. obustavljen je prekršajni postupak pokrenut protiv BA zbog prekršaja iz članka 29. točke 1. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, a koji da se odnosio na navod da je isti zatečen pri upravljanju odnosno korištenju motornog vozila stranih registarskih oznaka [registarska oznaka] na koje nije na propisan način obračunat ili plaćen poseban porez na motorna vozila u Republici Hrvatskoj te da sukladno navedenom ovrhovoditelj nema pravnu osnovu za potraživanje predmetnog duga niti za daljnju provedbu ovrhe.
1.2. Prijedlogom za odgodu predlaže odgodu do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa. Smatra da će provedba ovrhe dovesti do njegove insolventnosti i nemogućnosti svakodnevnog funkcioniranja, posebno iz razloga jer se radi o novčanom iznosu od 3.437,39 EUR, dok da traženom odgodom ovrhovoditelju neće nastati nikakva šteta.
2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedloge ovršenika i u bitnome naveo da ovršna isprava na kojoj se temelji rješenje o ovrsi navedena u obrazloženju istoga- porezno rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, KLASA:UP/I-415-02/22-18/649, URBROJ:513-02-6005/29-22-6 od 9. studenog 2022. godine nije preinačena, ukinuta ili poništena te da ovršenik nije ničime dokazao niti učinio vjerojatnim da bi mu nastala nenadoknadiva šteta, slijedom čega prijedlog ovršenika smatra neosnovanim.
3. Temeljem odredbe članka 210. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili nakon što na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje stavkom 2. istog članaka određeno je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dok se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz članka 50. i 53. OZ-a.
4. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom članka 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u stavku 1. točci 1. do 10. tog članka.
4.1. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi mu provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće.
5. Ocjenjujući navode ovršenika i razloge koje je naveo, primjenom odredbe članka 65. stavka 2. OZ-a, pravna je ocijena ovoga suda da razlozi ovršenika za odgodom ovrhe nisu osnovani. Sam ovršenik propustio je dokazati razloge "nenadoknadive ili teško nadoknadive štete", na koju upućuje pravna norma. Navodi ovršenika da će provedba ovrhe dovesti do njegove insolventnosti i nemogućnosti svakodnevnog funkcioniranja, posebno iz razloga jer se radi o novčanom iznosu od 3.410,85 EUR nisu sami po sebi dokaz nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete na koju upućuje pravna norma pri čemu ovršenik sudu nije dostavio nikakav dokaz o mjesečnim primanjima i obvezama, a kojima bi eventualno dokazao da će provedba postupka izravne naplate dovesti do njegove insolventnosti. Naime, teret dokaza kod prijedloga za odgodu ovrhe leži upravo na strani ovršenika da dokaže razloge nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja joj eventualno prijeti, ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
5.1. Ističe se da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenik dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogo nadoknaditi ili bi pak mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Naime konkretna šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena sa redovitim posljedicama ovrhe, a ovršenik za navedeno nije dao jasne i konkretne razloge.
5.2. Slijedom navedenog pozivom na članak 65. OZ-a odlučeno je kao u točci I. izreke rješenja.
6. S obzirom da ovršenik nije ostvario uspjeh u ovom postupku, istome ne pripada od protivne stranke zahtijevati naknadu troška, dakle nisu ostvarene pretpostavke iz članka 14. stavka 5 OZ-a pa je odlučeno kao u točci II. izreke rješenja.
7. Ovršenik je istodobno uz prijedlog za odgodu ovrhe podnio i prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u odnosu na koji se prijedlog na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 50. i 53. OZ-a.
8. Budući ovršenik ističe žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a valjalo je odlučiti kao u zaključku temeljem odredbe članka 55. stavka 1. OZ-a te ovršenika uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
Delnice, 8. svibnja 2026.
SUTKINJA:
Renata Rački
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pismenim putem u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog Suda u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a ).
