REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-3371/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Valentini Pergar, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa HS, radi prava iz mirovinskog osiguranja, 8. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03482903477, URBROJ: 341-99-05/3-23-98 od 6. lipnja 2023.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03482903477, URBROJ: 341-99-05/3- 23-98 od 6. lipnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141- 02/22-01/03482903477, URBROJ: 341-25-05/3-22-96790 od 29. studenog 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Smatra pogrešnim nalaze i mišljenja nadležnih tijela vještačenja donesene u upravnom postupku o ocjeni njegova zdravstvenog stanja, odnosno utjecaja bolesti i stanja na radnu sposobnost te u tom smislu iznosi podatke o zdravstvenom stanju, koje proizlaze iz medicinske dokumentacije. Ističe da je po struci diplomirani inženjer drvne tehnologije, tu se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, a da je zbog zdravstvenog stanja izgubio devet poslova, te iza svakog bio mjesecima bez posla i ikakve naknade.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporeno rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, KLASA: 141-02/22-01/8218, URBROJ: 426-04-01/5- 23-9, evidencijski broj vještačenja: 909217 od 2. lipnja 2023. kojim je utvrđeno da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18, 102/19, 94/21 i 119/22, dalje u tekstu: ZOMO), u skladu s kojim, kao i Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj: 67/17, 56/18 i 16/22, dalje: Uredba) je proveden postupak vještačenja, a vijeće vještaka svoj je nalaz i mišljenje donijelo nakon obavljenog pregleda i temeljem priložene medicinske dokumentacije.

4.1. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 i 39/26 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 29. studenog 2024., 28. veljače 2025. i 24. travnja 2026. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na navedenoj raspravi, stranke spora u bitnome iskazuju kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu. Tužitelj predlaže provesti dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

6.1. Raspravnim rješenjem suda od 29. studenog 2024. naloženo je tužitelju dostaviti medicinsku dokumentaciju (nalaz MR mozga i dr.) na koju se poziva na raspravi. U odnosu na tu dokumentaciju dostavljeno je očitovanje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda (str. 263. - 265. spisa)

6.2. Provedeno je kombinirano sudsko medicinsko vještačenje po ovlaštenim stalnim sudskim vještacima prof. prim. dr. sc. Vesni Šerić, specijalisti neurologu iz Zagreba i prim. dr. sc. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada iz Zaprešića, određeno rješenjem suda od 17. listopada 2025. (str. 274. spisa). U spis je dostavljen nalaz i mišljenje imenovanih vještaka (str. 282. do 298. spisa), očitovanje sudskih vještaka na prigovore tužitelja (str. 353. do 357. spisa), te su sudski vještaci i saslušani na ročištu 24. travnja 2026. (str. 428. do 432. spisa).

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje 29. studenog 2022. doneseno u postupku po prijedlogu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 13. srpnja 2022., a prije donošenja rješenja pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, KLASA: 141-02/22- 01/8218, URBROJ: 426-04-08/18-22-5, evidencijski broj vještačenja: 833256 od 17. studenog 2022. kojim se utvrđuje da kod tužitelja ne postoji trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, a niti je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, budući da je potrebna daljnja obrada i liječenje po nadležnim specijalistima.

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje koje je sadržano i u odgovoru na tužbu, pozivom na nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, 141-02/22-01/8218, URBROJ: 426-04-01/5-23-9, evidencijski broj vještačenja: 909217 od 2. lipnja 2023., sadržaj kojega se citira u obrazloženju osporenog rješenja.

9.1. S obzirom da su stručna tijela vještačenja u oba stupnja suglasna da kod tužitelja ne postoje okolnosti iz članka 39. ZOMO, tuženik obrazlaže da nema osnova da bi se žalbeni navodi uvažili i donijelo drugačije rješenje u predmetnoj upravnoj stvari.

9.2. Tuženik cijeni da je u postupku pravilno utvrđeno činjenično stanje, te je pravo stanje stvari obrazloženo u nalazu i mišljenju tijela vještačenja, a tužitelju je bilo omogućeno sudjelovanje u postupku, pa žalbene navode odbija kao neosnovane.

10. Člankom 39. stavkom 1. ZOMO propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

10.1. Prema stavku 2. članka 39. ZOMO preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

10.2. Prema stavku 3. članka 39. ZOMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslov ima.

10.3. Prema stavku 4. članka 39. ZOMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preosta le radne sposobnosti.

10.4. Prema stavku 5. članka 39. ZOMO uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

11. Pravno relevantna činjenica da li je kod tužitelja nastupilo smanjenje radne sposobnosti, potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti, a propisano člankom 39. ZOMO u upravnom je postupku utvrđena na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u oba stupnja, sukladno odredbama članka 125. stavka 3. i 133. stavka 3. ZOMO.

12. U ovom predmetu, prema navodima tužbe sporna je ocjena zdravstvenog stanja tužitelja i suglasni zaključak nadležnih tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom da kod tužitelja nisu nastupile okolnosti iz članka 39. ZOMO, odnosno da je u tijeku liječenje, pa da za sada ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomični ili potpun gubitak radne sposobnosti, dok će o ponovnom upućivanju na vještačenje radne sposobnosti odlučit izabrani liječnik obiteljske medicine.

13. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, kojim ovaj sud ne raspolaže, proveden je dokazni postupak kombiniranim sudsko medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima: prof. prim. dr. sc. Vesni Šerić, specijalisti neurologu iz Zagreba i prim. dr. sc. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada iz Zaprešića.

13.1. Zadatak vještaka bio je, sukladno priležećoj medicinskoj dokumentaciji u spisu, po potrebi i nakon pregleda tužitelja, te drugim ispravama u spisu, utvrditi da li je kod tužitelja, do dana drugostupanjskog vještačenja (02. lipnja 2023.) nastupilo smanjenje radne sposobnosti, preostala radna sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, u smislu odredaba članka 39. ZOMO, te uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnost: bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest (čl. 39. st. 5. ZOMO). Budući da spisu prileži i medicinska dokumentacija tužitelja nakon provedenog vještačenja u upravnom postupku, pozvani su sudski vještaci u pisanom nalazu i mišljenju očitovati se i o tome da li ta dokumentacija utječe na zaključak o postojanju/nepostojanju okolnosti iz članka 39. ZOMO.

14. Sudski vještaci u dostavljenom pisanom nalazu i mišljenju iznose konstatacije iz medicinske i druge pregledane dokumentacije spisa, opisa poslova koje je tužitelj radio, osobina koje su neophodne za obavljanje navedenih poslova i tijeka liječenja prema medicinskoj dokumentaciji, kao i informacije i podatke prikupljene u razgovoru s tužiteljem 13. studenog 2025. (pregled prof. de. Sc. Vesna Šerić – spec. neurolog), a odgovarajući na zadatak suda sudski vještaci zaključuju kako su, sukladno priležećoj medicinskoj dokumentaciji u spisu, pregleda tužitelja, dokumentacije koju je na pregled dostavio tužitelj te drugim ispravama u spisu, mišljenja da kod tužitelja, do dana drugostupanjskog vještačenja (02. lipnja 2023.) nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti, ni djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, u smislu odredaba članka 39. ZOMO. Obrazlažu da je iz dokumentacije vidljivo da psihijatrijsko liječenje u bolnici, hospitalizacija, uopće nije provedeno, liječenje kroz DB (dnevnu bolnicu) provedeno je samo jedanput, također nije završena ni preporučena neurološka dijagnostika (kontrolni MR mozga, drugo neurološko mišljenje o mogućoj terapiji) te ni neurološko liječenje do dana drugostupanjskog postupka nije završeno. Novo dostavljena dokumentacija nakon drugostupanjskog vještačenja radne sposobnosti ukazuje da je neurološko liječenje tužitelja u smislu dijagnostičke obrade završeno sa hospitalizacijom na neurologiji 2025. godine. Tužitelj, s obzirom na poslove koje obavlja i terapiju koju prima, uz redovite kontrole i redovito uzimanje terapije propisane po neurologu, može u potpunosti obavljati poslove prema Opisu poslova dostavljenom na 2-IN obrascu. Sudski vještaci zaključuju da psihijatrijsko liječenje tužitelja nije završeno, neophodno je provesti bolničko psihijatrijsko liječenje i sukladno rezultatima liječenja procijeniti jesu li tegobe koje tužitelj ima i navodi trajnog karaktera ili daljnje liječenje može bitno utjecati na stabilizaciju psihičkog stanja do mjere da sa psihičkog stanovišta tužitelj može prihvatiti svoju neurološku bolest i sa psihijatrijskog stanovišta uspješno radno funkcionirati ili se radi o trajnim promjenama zbog kojih je radno trajno afunkcionalan s obzirom na poslove koje obavlja.

15. Nalaz i mišljenje sudskih vještaka dostavljen je strankama na očitovanje.

15.1. Tuženik se na isti nije očitovao, dok je tužitelj dostavio prigovore, osporavajući zaključke sudskih vještaka.

16. Sudski su vještaci dostavili pisani odgovor na prigovore tužitelja (str. 353. do 358. spisa) u odnosu na svaki od iznesenih primjedaba, dano je detaljno očitovanje, kako vezano za stručnu spremu i specifičnosti posla koje zahtijeva radno mjesto, procjenu rizika, vezao za poslove s posebnim uvjetima rada, činjenicu da ne može dobiti potvrdu specijaliste medicine rada za obavljanje poslova u njegovoj profesiji, činjenicu da mu je zbog bolesti oduzeta vozačka dozvola pozivom na Pravilnik o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozače, kao i okolnosti na koje upire tužitelj kada se poziva na to da pojedini drvni-industrijski pogoni nisu u zoni javnog prijevoza. Sudski vještaci navode kako nije jasno zašto se tužitelj uopće poziva na iste budući da je iz opisa poslova od 14. srpnja 2022. za sadašnje poslove, vidljivo da je poslodavac tužitelja Pučko otvoreno učilište, da je tužitelj kao dipl. ing. drvne tehnologije, voditelj programa, dakle, nije zaposlen ni u drvno-industrijskom pogonu niti u Hrvatskim šumama. Nadalje, da iz opisa poslova nije vidljivo da tužitelj radi na nezaštićenim strojevima na kojima postoji opasnost od ozljede u slučaju pada ili neočekivanih radnji. U takvim slučajevima strojevi se, osim nezaštićenih automatski zaustavljaju. Već je naprijed navedeno da, ukoliko radi na poslovima s posebnim uvjetima rada od poslodavca ili nadležnog specijalista medicine rada da zatraži Uvjerenje/Svjedodžbu iz koje se vidi koje to poslove s velikim rizikom kod sadašnjeg poslodavca obavlja. Ni u jednom nalazu tužitelja ni po jednom specijalistu, nema podataka da se tužio da ima nuspojave lijekova i da iste utječu na njegovu radnu sposobnost. Pored navedenog, sudski vještaci navode da u dokumentaciji priloženoj u spisu nema podataka da je tužitelj, unatoč dozama lijekova koje je koristio, kada ih je koristio, imao bilo kakve nuspojave koje su ga ometale u obavljanju njegovih radnih sposobnosti, čak je navedeno da je radio i prekovremeno. Reakcija na lijekove je individualna i zbog toga je svaki pacijent upozoren da o njoj obavijesti liječnika koji je lijek propisao da se učini eventualna korekcija lijekova. Sudski vještaci u svom očitovanju u potpunosti ostaju kod nalaza i mišljenja datog u pisanom obliku

17. Budući da je tužitelj i na dopunsko očitovanje sudskih vještaka dostavio prigovore sud je na raspravi 24. travnja 2026. saslušao sudske vještake kako bi odgovorili na prigovore tužitelja koji se u bitnome iscrpljuju u ponovljenim konstatacijama tužitelja prethodno iznesenima na nalaz i mišljenje sudskih vještaka.

17.1. Ispitana pred sudom sudska vještakinja Marija Zavalić je u cijelosti ostala kod dostavljenog pisanog nalaza i mišljenja i dopunskog očitovanja na prigovore tužitelja. Odgovarajući na pitanja tužitelja navela je da je bitno provesti psihijatrijsko liječenje jer je, kako iz dokumentacije tako i iz pregleda kojeg je učinila prof. Šerić, bilo razvidno da su tegobe tužitelja vezane uz psihičko stanje moguć uzrok izmijenjene radne sposobnosti, pa je potrebno dostaviti daljnju dokumentaciju kako sa bolničkog liječenja tako i sa ambulantnih liječenja po psihijatru. U dokumentaciji koje je dostavljena nakon davanja dopunskog odgovora na primjedbe tužitelja nije bilo dokumentacije u tom smislu. Nadalje je navela, što se tiče dokumentacije koju je tužitelj dostavio da je dostavljena prepiska između tužitelja i njegovog poslodavca iz koje je jasno vidljivo da tužitelj nije po poslodavcu upućivan na preglede spec ijalisti medicine rada, a zbog možebitnog rada na poslovima sa posebnim uvjetima rada. Napominje da tužitelj i sam navodi da je od 2021. godine zaposlen kod sadašnjeg poslodavca , te skreće pozornost na to da kod svakog zapošljavanja, ukoliko radnik, a nakon uvida koje mu poslodavac mora dati, u opis poslova koje će obavljati te sve akte propisane po Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, koje radnik mora proučiti, pa ukoliko smatra da ima zdravstvenih poteškoća koje ga mogu ometati u obavljanju poslova za koje sklapa ugovor o radu, da je dužan po Zakonu o zaštiti na radu obavijestiti poslodavca, ne navodeći dijagnoze, ali upozoravajući da njegovo zdravstveno stanje može biti zapreka za obavljanje poslova, a zatim ga poslodavac shodno odredbama Zakona o zaštiti na radu mora, bez obzira radi li se o poslovima s posebnim uvjetima rada ili ne, uputiti na pregled specijalisti medicine rada sa detaljnijim opisom poslova i sa upitom je li radnik sposoban na siguran način i bez štete za njegovo zdravlje obavljati poslove iz opisa poslova. Pritom navodi da je radnik obvezno upoznat sa opisom poslova na kojem radi te da to i potpisuje poslodavcu. Nikakve druge medicinske ili druge dokumentacije koja bi utjecala na promjenu danog mišljenja odnosno zbog koje bi upozorila sud da je potrebno dodatno izjašnjavanje o eventualnim novim okolnostima, sudska vještakinja nije našla.

17.2. Ispitana pred sudom sudska vještakinja Vesna Šerić je iskazala da u cijelosti ostaje pri dostavljenom nalazu i mišljenju koji je priložen suskom spisu uz dodatna pojašnjenja u odnosu na pojedinačne prigovore tužitelja. Dodatno je obrazložila, da se u priloženoj dokumentaciji nalazi i nalaz pregled neurologa od 28.1.2026., za koji ističe da se bitno ne razlikuje od nalaza neurologa od 19.12.2025. u kojem se navodi da tužitelj nije imao epi napada, da redovito uzima AET terapiju, a da je na uvedeni lijek pregabalin imao nus pojave te je isti smanjen na manju dozu. Ostali nalazi koji se navode u istom su u potpunosti isti kao i u prethodnim nalazima. Navedeni nalaz kao i prethodni koji je navela od primarijusa Ć, ne utječu na pisani nalaz i mišljenje kao niti psihologijski nalaz od 27.2.2025. Sudska vještakinja Vesna Šerić dodala je da se za osobe kod kojih je dijagnosticirana epilepsija, kod davanju mišljenja specijalista navodi da pacijent ne smije raditi na visini, blizu vatre, blizu vode ili na pokretnoj traci da ne bi ugrozio sebe ili druge u procesu rada. Također su poznata i ograničenja osoba sa epilepsijom kod vožnje automobila, ali postoje određeni izuzeci. Liga za epilepsiju koju su osnovali specijalisti neurolozi zajedno sa pacijentima se istaknuto bore za prava takvih pacijenata da ostanu u procesu rada, naravno, uz navedena ograničenja o čemu vode računa poslodavci kad dolazi do izmjene radnog mjesta. Sudska vještakinja ističe da u konkretnom slučaju tužitelj ne radi kao inženjer drvne tehnologije već radi kao predavač – nastavnik u Pučkom otvorenom učilištu, a navedena ograničenja se, u principu, ne odnose na takva radna mjesta.

17.3. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka stranke spora izvođenje daljnjih dokaza nisu predložile.

18. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

18.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke.

18.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

19. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, primjenjujući citirane odredbe materijalnog prava, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, nije dovedena u pitanje. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito, sud nije našao.

19.1. Pravno relevantne činjenice od kojih ovisi primjena prava utvrđene su u postupku i na način kako je to odredbama ZOMO i Uredbe o metodologijama vještačenja propisano, a suglasni zaključci nadležnih tijela vještačenja potvrđeni su i nalazom i mišljenjem sudskih vještaka koji iznose identičan zaključak u ocjeni zdravstvenog stanja tužitelja i utjecaju istog na njegovu radnu sposobnost.

19.2. Sve okolnosti na koje tijekom spora, u tužbi, u očitovanju na nalaz i mišljenje sudskih vještaka, te na raspravi ističe tužitelj kao ključne za ocjenu njegova zdravstvenog stanja (kako medicinske tako i druge dokumentacija spisa) sudski su vještaci imali u vidu, te su detaljnim razmatranjem dokumentacije sudskog spisa te spisa upravnog postupka, iznijeli stručan i valjano obrazložen zaključak iz kojih razloga bolesti tužitelja u izraženom stupnju ne dovode do smanjenja odnosno gubitka (bilo potpune bilo djelomične) radne sposobnosti.

20. Imajući u vidu navedeno, sud cijeni kako je tuženik imao osnova odbiti kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno odluku temeljiti na dostavljenom drugostupanjskom nalazu i mišljenju nadležnog tijela vještačenja. Isti je utemeljen na medicinskoj dokumentaciji tužitelja u spisu te prema pravilnima struke i u skladu sa odredbama Uredbe sastavljen, a izneseni zaključak jasan, te potvrđen nalazom i mišljenjem sudskih vještaka. Stoga, sud nema osnova za zaključak da isti ne bi bio pravilan ili da bi zdravstveno stanje tužitelja u odnosu na njegovu radnu sposobnosti bilo pogrešno ocijenjeno. Pri tom se ističe da su nadležna tijela vještačenja kao i sudski vještaci imala u vidu opis poslova tužitelja iz 2-IN obrasca, a sva medicinska dokumentacija priležeća spisu tuženika i sudskom spisu bila je predmet ocjene u provedenom sudsko medicinskom vještačenju, te razmotrena od nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku. U dodatnom očitovanju nadležnog drugostupanjskog tijela vještačenja vezano za medicinsku dokumentaciju koju je tužitelj dostavio postupajući po raspravnom rješenju suda, iznesen je zaključak kako i iz te dokumentacije proizlazi da je kod tužitelja indicirana daljnja neurološka obrada, te nastavak liječenja po psihijatru (str. 263. do 265. spisa).

20.1. Prigovori tužitelja izneseni u podnesku na nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao i dostavljena nova medicinska dokumentacija uzeta je u obzir, ista je razmotrena te su izneseni prigovori valjano otklonjeni dopunskim očitovanjem sudskih vještaka kao i ispitivanjem sudskih vještakinja koje su iznošenjem konstatacija iz medicinske dokumentacije i rezultatima dobivenima dijagnostičkom obradom, imajući u vidu sve relevantne činjenice koje proizlaze iz medicinske dokumentacije tužitelja, dakle s obzirom na priložene nalaze obrade, na sudu prihvatljiv način, stručno i argumentirano obrazložile razloge zbog kojih tužiteljevo zdravstveno stanje unatoč utvrđenim zdravstvenim problemima / oštećenjima nije takvo da bi odgovaralo zahtjevima iz članka 39. ZOMO, odnosno nije takvo da bi udovoljavalo kriterijima smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, odnosno gubitka radne sposobnosti, potpunog ili djelomičnog.

21. Slijedom navedenog, navodi tužitelja o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i primjeni materijalnog prava, nisu osnovani, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao.

21.1. U konkretnom predmetu odlučna činjenica koja je s medicinskog aspekta relevantna utvrđena je u postupku i na način kako je odredbama ZOMO propisano, vještačenjem u dva stupnja sukladno odredbama članka 125. i 133. ZOMO, stoga sud nema osnova za zaključak da u postupku koji je prethodio ovom sporu činjenično stanje nije pravilno ili potpuno utvrđeno. Ovo tim više, jer su i sudski vještaci u predmetnom sporu zdravstveno stanje tužitelja ocijenili na isti način, budući da i daljnja medicinska dokumentacija tužitelja dokazuje da su kod tužitelja promjene u zdravstvenom stanju takve da ne upućuju na zaključak da bi liječenje bilo završeno.

21.2. Vezano za sudjelovanje tužitelja u postupku ističe se da je drugostupanjski nalaz i mišljenje od 02. lipnja 2023. donesen nakon provedenog osobnog pregleda tužitelja (tko daje podatke: osoba koja se vještači), te je na istome pregledana i dodatna medicinska dokumentacija tužitelja dostavljena 28. veljače 2023. (specijalističko - konzilijarni nalazi, novi u odnosu na prvobitne) dok je obrazloženje drugostupanjskog nalaza i mišljenja u cijelosti citirano u obrazloženju osporenog rješenja, te isto upućuje na pravilan zaključak kako promjene zdravstvenog stanja tužitelja u postojećem stupnju izraženosti za sada, iziskuju daljnje korištenje prava s osnove zdravstvenog osiguranja, uvedena je nova terapija, slijedi kontrola neurologa, sa prethodno učinjenim nalazima po protokolu za epilepsiju, a u tijeku je i liječenje u Dnevnoj bolesti psihijatrije (Klinike za psihijatriju Sveti Ivan).

21.3. Ovakvi zaključci u cijelosti su potvrđeni provedenim dokaznim postupkom u upravnom sporu, a nalaz i mišljenje sudskih vještaka ovaj sud u cijelosti prihvaća. Isti je napravljen u skladu s pravilima struke i zahtjevima suda u postavljenom zadatku, te detaljno obrazloženim, a dodatnim očitovanjima u cijelosti su, na sudu prihvatljiv način, otklonjeni prigovori tužitelja.

21.4. Prema podacima spisa tužitelj je sam predložio provođenje sudsko medicinskog vještačenja po sudskim vještacima medicinske struke određene specijalnosti, koji prijedlog je sud, s obzirom na medicinsku dokumentaciju tužitelja u kojoj prevladavaju liječnički nalazi specijalista neurologa, a radi se o ocjeni radne sposobnosti tužitelja, prihvatio određivanjem kombiniranog sudsko medicinskog vještačenja. Rješenje o provođenju vještačenja sa zadatkom i imenovanjem vještaka tužitelj je uredno zaprimio prema podacima spisa, te istome nije prigovarao do trenutka zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja, s kojim evidentno nije zadovoljan. Stoga, navode tužitelja kojima prigovora stručnosti imenovanih sudskih vještaka nakon što je zaprimio nalaz i mišljenje sud nije prihvatio osnovanim.

21.5. Tužitelj je imao mogućnost predložiti novo sudsko medicinsko vještačenja, što nije učinio do zaključenja rasprave. Prijedlog tužitelja da sud odredi novo vještačenje na način da iz uplaćenog predujma ne podmiri troškove imenovanih vještaka koji su vještačenje proveli (u podnesku kojim prigovora nalazu i mišljenju sudskih vještaka, str. 350. spisa), sud nije cijenio osnovanim.

21.6. S obzirom na predmet spora i bolesti koje proizlaze iz medicinske dokumentacije tužitelja sudski vještaci spec. neurolog i spec. medicine rada su, prema ocjeni suda, sačinili u cijelosti potpun, detaljno obrazložen u skladu s pravilima struke napravljen nalaz i mišljenje koje je sud, u cijelosti prihvatio.

21.7. Imajući u vidu da tužitelj i nadalje provodi liječenje, napominje se da ima mogućnost ukoliko smatra da su promjene u njegovu zdravstvenom stanju takve da dovode do smanjenja ili gubitka radne sposobnosti podnijeti novi zahtjev za ostvarivanjem prava iz sustava mirovinskog osiguranja pred nadležnim prvostupanjskim javnopravnim tijelom, osobno ili putem nadležnog liječnika obiteljske medicine, na što je upućen i obrazloženjem nalaza i mišljenja u drugostupanjskom upravnom postupku.

22. Navodi tužbe stoga nisu osnovani, odnosno isti su takvi da ne dovode do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

22.1. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se to rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.

23. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke na koje sud, sukladno odredbi članka 47. stavka 3. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, a propisani člankom 128. ZUP -a, nisu utvrđeni.

24. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 8. svibnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. ĆS, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa] Zagreb, Mihanovićeva 3

3. U spis