REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-298/2018-89

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužiteljice HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku AB odvjetniku iz Odvjetničkog društva Župan, Babić&Antunović d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika JAMMARK d.o.o. iz Zagreba, Milana Ogrizovića 32, OIB:34556767151, zastupan po punomoćniku Željku Jurić odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. ožujka 2026.godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 8. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 8.034,32 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate za dosuđeni iznos u točci I izreke presude u visini od 60,52 eur za razdoblje od 16. svibnja 2017. do 30. siječnja 2018. godine.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 2.236,29 eur sa zakonskom zateznom kamatom:

- na iznos od 319,47 eur od dana 16.06.2017.,

- na iznos od 319,47 eur od dana 16.07.2017.,

- na iznos od 319,47 eur od dana 16.08.2017.,

- na iznos od 319,47 eur od dana 16.09.2017.,

- na iznos od 319,47 eur od dana 16.10.2017.,

- na iznos od 319,47 eur od dana 16.11.2017.,

- na iznos od 319,47 eur od dana 16. prosinca 2017. do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici prouzročen parnični trošak u iznosu od 3.751,42 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. svibnja 2026. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 31. siječnja 2018. godine navodi da je kao putnik putovala u Ujedinjene Arapske Emirate u [adresa] u periodu od 13.5.2017. do 18.5.2017.godine povodom Beautyworld Middle East sajma uz turistički program u organizaciji tuženika, sve temeljem ugovora s tuženikom kao organizatora putovanja. Tijekom turističkog dijela programa dana 15.5.2017. bila je na pustinjskom safariju koju uslugu je tuženik povjerio lokalnoj agenciji Certified TOURISM Llc. čiji predstavnik je gospodin TB, a prilikom kojeg safarija je tijekom vožnje automobilom marke Toyota reg. oznake [registarska oznaka] je vozio vozač GB, tužiteljica ozlijeđena u nesreći uslijed aktivacije bočnih zračnih jastuka. Tužiteljica ističe kako je na safariju dana 15.5.2017. tijekom vožnje došlo do prometne nezgode pri čemu se aktivirao zračni jastuk koji je tužiteljicu udari u predjelu desne strane vrata i desnog ramena te je istog dana zatražila medicinsku pomoć i to kako na licu mjesta tako i u nadležnoj hitnoj medicinskoj ustanovi gdje je tužiteljica i pregledana i istoj je dijagnosticirana ozljeda vrata te prepisani lijekovi protiv bolova. Nadalje navodi da je odmah po povratku iz [adresa] u Republiku Hrvatsku nakon što joj je inicijalna medicinska pomoć bila pružena u [adresa], zbog jakih bolova u vratu hospitalizirana na kirurškom odjelu Opće bolnice u Bjelovaru od 18.5.2017. do 27.5.2017. s dijagnozom prijelom trupa 7. vratnog kralješka, prijelom trupa 1. i 2. prsnog kralješka, prijelomi gornjih zglobnih nastavaka 6. i 7. vratnog kralješka desno. Tijekom boravka u bolnici i nakon izlaska kod tužiteljice je provedena i radiološka obrada i provedeno je konzervativno liječenje i to 26.5.2017. do 23.6.2017. imobilizacija polusadrenom minervom, a potom je do 18.8.2017. vrat joj imobiliziran Philadelphia ovratnikom, a osim toga pri rehabilitaciji je provedeno 40-ak fizikalnih tretmana. Nakon dovršene hospitalizacije tužiteljica je bila prisiljena još duže vrijeme mirovati i koristiti brojne medikamente, pohađati fizikalne terapije te uslijed svih ukupnosti trpi štetne posljedice. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom i to podneskom od 19. studenog 2025.godine tužiteljica zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje ukupno isplatu iznosa od 6.803,80 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. siječnja 2018. godine do isplate, na ime tuđe pomoći i njega i troškova liječenja sveukupno 1.230,52 eur sa zakonskom zateznom kamatom i to na iznos od 60,52 eur od 16. svibnja 2017. do isplate i na iznos od 1.170,00 eur od 30. siječnja 2018. do isplate te na ime izgubljene zarade iznos od 2.236,29 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos pobliže označen u izreci ove presude uz naknadu prouzročenog parničnog troška s pripadajućim kamatama tekućim od prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu podneskom od 9. ožujka 2018. godine tuženik osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost te uzročno posljedičnu vezu između nezgode i povreda koje je tužiteljica zadobila. Osporava osnov i visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva te predlaže isti odbiti u cijelosti uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

2.1. U daljnjem tijeku postupka i to na ročištu održanom dana 19. ožujka 2026. tuženik je naveo da ne osporava visinu imovinske štete na ime izgubljene zarade u visini od 2.236,29 eur.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo po strankama sve predložene dokaze i to dokaz uvidom u obavijest o putovanju na listu 8 do 10 spisa, u račun na listu 11 spisa, u policu osiguranja na listu 86 do 87 spisa, u zdravstveni karton tužiteljice, u medicinsku dokumentaciju tužiteljice koja prileži spisu, dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipović Čugura uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka, dokaz saslušanjem svjedoka HBO, OB, ZB, KB, dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke u svrhu dokazivanja i dokaz uvidom u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan na način i do iznosa određenih izrekom ove presude.

5. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost.

6. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije valja istaći da isti nije osnovan. To iz razloga što među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica u svojstvu putnika bila na putovanju u [adresa], a koje putovanje je organizirao tuženik, a kako to proizlazi i iz dostavljene dokumentacije u spisu.

7. Odredbom čl. 889 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 , 146/25-nastavno ZOO) određeno je da organizator putovanja koji je povjerio trećim osobama izvršene usluga prijevoza, smještaja i drugih usluga vezanih za izvršenje putovanja odgovara putniku za štetu koja je nastala zbog potpunog ili djelomičnog neizvršavanja tih usluga u skladu s propisima koji se na njih odnose. St. 2 navedenog članka propisano je i kad su usluge izvršene u skladu s ugovorom i propisima koji se na njih odnose organizator odgovara za štetu koju je putnik pretrpio u povodu njihova izvršenja osim ako dokaže da se ponašao kao pažljiv organizator putovanja pri izboru osoba koje su iz izvršile.

7.1. Odredbom čl.905 st.2 ZOO-a određeno je da ako u potvrdi o putovanju ne naznači svojstvo posrednika posrednik u organiziranju putovanja smatra se organizatorom putovanja.

7.2. Sve navedeno znači čak i da tuženik nije bio organizator putovanja već samo posrednik isti je pasivno legitimiran za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.

8. Radi utvrđenja nastanka štetnog događaja i samim time osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

9. Iz iskaza svjedoka OB proizlazi da zna razlog zbog kojeg je pozvan na sud, a to je nesretni slučaj zbog čega je tužila gospođa HB. Inače djelatnik je tuženika već 19 godina tj. agencije u kojoj je ona kupila putovanje. Radilo se o individualnom putovanju u [adresa], a veći broj ljudi je išao jer se radilo o kongresu tj. nekom kozmetičkom sajmu. Koliko zna, tužiteljica je doživjela nesretni slučaj u vožnji po pustinji, nema neposrednih saznanja, nije bio tamo, zna po njenom pričanju i pričanju njihovog lokalnog partnera iz [adresa]. Inače njihov lokalni partner je njoj pružio asistenciju, odveo je do liječnika, odnosno ne zna da li su je oni vozili ili hitna, u svakom slučaju netko je s njom išao liječniku i zna da je odlučila nastaviti putovanje. Radilo se o izletu džip-safari, ne zna točno kako se dogodio štetni događaj. Prilikom sklapanja ugovora strankama dostavljaju ugovor o putovanju, predračun, račun potvrdu o putovanju, vaučere za rezervirane usluge, avio karte i policu osiguranja ukoliko je ugovoreno. Koliko zna tužiteljica nije imala ugovoreno putno osiguranje. Zakonska obveza mu je ponuditi sklapanje police osiguranja, odnosno putnog osiguranja, a tužiteljica je isto odbila.

10. Iz iskaza svjedoka ZB proizlazi da je zaposlena kod tuženika od 1998.g. i radi na prodaji turističkih aranžmana i isto tako je prokurista firme što znači da zamjenjuje direktora u slučaju njegova odstustva. Sve što zna o konkretnom štetnom događaju zna od lokalnog vodiča, misli da se zove gđa. H i isto tako od lokalnog partnera tj. firme Royal Gulf. Oni su joj rekli da se dogodila nezgoda, da je gospođa, odnosno tužiteljica upućena u bolnicu, da su joj ponudili napraviti i RTG obradu što je ona odbila i da joj je preporučeno mirovanje što ona nije učinila. Tužiteljica je po njenim saznanjima odradila program do kraja, to zna od gospođe A koja ju je tražila u hotelu, a ona je otišla na izlet u Abu Dabi. Oni su agencija koja se bavi posredovanjem u putovanjima i da kao posrednici rade sa velikim organizatorima pa tako i sa spomenutim Royal Gulf i u ovom slučaju imaju sreće da je vodič govorila hrvatski. Saznanja da je tužiteljica odbila RTG i da je bila s njom zna jer su svi bili tamo i zna da ga nije napravila. Ne zna da li je uobičajeno da se u nalazu navede da se odbija pregled, u konkretnom slučaju zna da tužiteljica nije imala plaćeno putno osiguranje i da se konkretan pregled odmah trebao platiti jer je to u inozemstvu uvijek pravilo. Ne zna točno s kim se odvijala komunikacija, zna da je tužiteljica bila zainteresirana kao udruga i isti su kontaktirali, gospođe se ne sjeća. Organizator putovanja je bio Royal Gulf. Klijentima se dostavlja ponuda, račun, vaučer, potvrda o putovanju, avio karta i polica putnog osiguranja ako stranka nju zaključi jer ona nije obavezna, ona je fakutativna. Isto se dostavlja poštom, meilom i osobnim dolaskom u agenciju.

11. Iz iskaza svjedoka KB proizlazi da je zajedno s tužiteljicom bila na putu i pozvana je u vezi događaja koji se dogodio u [adresa]. Tog dana išli su s džipovima na izlet u pustinju i to cijela grupa, bilo je misli 8 do 9 džipova, oni su bili prvi u koloni. U tom džipu bila je tužiteljica koja je sjedila naprijed na mjestu suvozača, bila je HBO iz [adresa], ona i još jedna gospođa koju ne pozna od prije niti ju je poslije vidjela. U jednom trenu otvorili su se zračni jastuci, ne zna zašto, ni jednom džipu se nisu otvorili osim njihovom i svi su se jako uplašili. Izašli su iz džipa van, na AB se otvorio bočni zračni jastuk, bila je malo oguljena po vratu i po licu i kao i svi uplašena. Svi džipovi su stali, došla je vodička i nisu odmah zvali hitnu pomoć nego su krenuli s vožnjom, no ubrzo nakon su pozvali hitnu pomoć. Sjeća se da su se AB od otvaranja zračnog jastuka razbile sunčane naočale. U pustinju je došao kombi u koji je AB otišla na pregled, nije bila s njom u kombiju, no kada je izašla rekla je da su joj rekli da nije ništa strašno i da popije tablete protiv bolova. Nakon toga krenuli su nakon par sati prema gradu, AB je rekla da joj nije dobro i otišla je s njom u bolnicu, čekala je vani dok je ona obavila pregled. Kada je izašla rekla joj je da su pogledali papir od hitne koja je došla u pustinju i da u slučaju bolova popije tablete. Nakon tog nastavili su putovanje po prije planiranom programu još otprilike 2 dana, ona je išla na sve izlete, žalila se na bolova i pila tablete. One sve zajedno išle su na sajam kozmetike, MB pozna ali ne može reći da je s njom u kontaktu. Zna da tužiteljica nije odbila neki od pregleda u bolnici gdje je bila s njom. Mislila je da imaju ugovoreno putno osiguranje. AB i ona 15 godina rade zajedno i ona je preuzela na sebe i ona je papirnato sve obavila. Ona je smatrala da imaju osiguranje jer uvijek ima. Sve izlete su uzeli, odnosno sve su uzeli ono što im je agencija ponudila, zato nije bilo ni razmišljanja o tome da nisu uzeli putno osiguranje. U džipu ih je bilo 4 putnika plus još jedan vozač. Isto tako ta gospođa iz [adresa] za koju ne zna kako se zove, ona je udarila glavom, misli da je isto bila u bolnici, ne sjeća se više detalja. Njihova vodička se zvala H. Sjeća se da je tužiteljica bila vezana, svi su bili vezani i to im je odmah prilikom dolaska u džip rekao vodič. U bolnici kada je bila s tužiteljicom bila je s njima i H. Prije današnjeg iskaza nije s nikim razgovarala.

12. Iz iskaza svjedoka HBO proizlazi da pozna tužiteljicu jer žive i rade u istom gradu, ne može reći da su bile u prijateljskim odnosima, ona radi u konkurentskom salonu. Tužiteljica ju je pitala da li bi htjela reći što se dogodilo na putovanju na kojem su zajedno bile, na što je rekla da hoće. Na taj dan grupa od cca njih 30-ak je imala plaćen i dogovoren izlet u pustinju i to s više džipova. U džipu br. 1 su bile ona i kćer, jedna prijateljica iz Dubrovnika, prijateljica ĐB i AB tj. tužiteljica i još jedna Ivanina prijateljica. Još su se zezali kako je to najbolji džip i ima najboljeg vozača. Normalno su se vozili prema pustinji i u jednom trenutku kao da su naletjeli na bombu, otvorio se zračni jastuk i kasnije nakon zaustavljanja džipa su shvatili da su naletjeli na pješčanu dinu. I AB i ĐB su odmah rekle da ih boli glava i da se ne osjećaju dobro. Stali su i ostali džipovi da vide što se dogodilo. AB je stalno ponavljala da nije dobro i da je boli glava i sve su to svi prepisali šoku, stajali su otprilike pola sata. Ne može procijeniti koliko dugo su se vozili od hotela po pustinji prije štetnog događaja. Vozač je uspio nekako popraviti taj zračni jastuk i oni su krenuli vožnju dalje do tog beduinskog sela gdje su imali plaćenu i dogovorenu večeru. Na toj večeri ni ĆB ni tužiteljica nisu niti jele niti pile, bilo im je zlo i nisu se osjećale dobro. Taj vodič tj . H koja je bila s njima su rekli da nije tako jednostavno doći do doktora. Ipak su na kraju pozvali hitnu pomoć koja je došla isto negdje u pustinji kad su se vraćali iz beduinskog sela do hotela. Koliko je vidjela oni su je pogledali, utvrdili da nije bilo krvi i nisu je htjeli preuzeti. Po povratku iz pustinje rekli su i ĆB i tužiteljici da idu na pregled i one su otišle i bila je s njima u bolnici, pregledali su ih bez snimanja, npr. nije im napravljen MR, zna da je ĆB onda platila 500,00 kn. AB je dobila Shanzhov ovratnik i rekla što joj je doktor preporučio, a to je da se pazi i miruje u zamračenoj sobi. ĆB je dalje s njima išla na dogovorene izlete, odnosno naredna 3 dana koliko je bio njihov boravak dok tužiteljica nije s njima sudjelovala u daljnjim programima. Rekli su joj po povratku u Zagreb da mora ići doktoru i koliko zna ona je otišla i rekla joj je da ima puknuće vratnog kralješka. Dodala je da kolegica tj. tužiteljica ne može više obavljati postao koji je obavljala zbog zdravstvenog stanja i da je dugo bila na bolovanju. Bili su vezani u tim džipovima, taj zračni jastuk koji je puknuo je bio ispred tužiteljice ili sa strane, ne sjeća se točno, ali zna da je pritisnuo tužiteljicu, nastala je panika i čekali su samo da što prije izađu iz džipa. Misli da tužiteljica prilikom tog pregleda u bolnici nije odbila neki pregled. Kako je rekla tužiteljica je bila tj. sjedila prva, sjedila je na mjestu suvozača, a ĆB je bila skroz iza. Nije sigurna tj. ne sjeća se da li je u bolnicu s tužiteljicom i ĐB išla taxijem ili su taxijem išli u hotel ostatak grupe iz džipa ili ih je vozio taj vozač džipa, ne sjeća se. U bolnici su bili prisutni AB, ĐB, ona i vodička H. Koliko zna tužiteljici i ĆB nisu ponudili još neke preglede, misli da nakon pregleda u bolnici tužiteljica više s njima nije išla na nikakve izlete jer joj stvarno nije bilo dobro i to sve do povratka u Zagreb, detalja se više ne sjeća.

13. Tužiteljica je u svom iskazu navela da na dan štetnog događaja cijela grupa sa 5, 6 vozila ne sjeća se zbog proteka vremena točno, su išli u vožnju po pustinji. Automobil u kom se vozila na suvozačevom mjestu je bio terenac i to Toyota, zatvoreni tip terenca sa 7 ili 8 sjedala, u autu ih je bilo 6 ili 7 plus vozač, vozili su po dinama, vozač je sporije čak vozio. Po njenom mišljenju zapeli su po nečemu i otvorili su se svi zračni jastuci. Kako je sjedila naprijed nju je pritisnuo prednji zračni jastuk i jedna kolegica iza nje je isto tako stradala od zračnog jastuka. U autu u kom je bila su bili ljudi koje je poznavala od prije, tako i jedna kolegica koja nije bila ozlijeđena. Svi su se zaustavili, vodič putovanja gđa. H ne sjeća se kako se preziva, ih je pitala da li su dobro i ona je rekla da ju boli i isto tako je rekla kolegica koja je sjedila iza nje koju ne pozna od prije. Nisu išli odmah doktoru nego su nastavili s putovanjem. Napomenula je da su drugi rekli da im nije ništa i vodič putovanja je s nožićem skinula ili netko drugi, zračne jastuke i nastavili su dalje. Štetni događaj se desio u popodnevnim satima, nju je i dalje boljelo i opet se požalila na što je gđa. H rekla da će pozvati Hitnu pomoć i policiju. Hitna pomoć je došla u pustinju, izmjerili su tlak, rekli su da nisu hitne ozljede i pustili su ih da idu dalje. Kako je nju i daje boljelo i tu kolegicu koja je sjedila iza kada su se vratili u [adresa], H ih je odvezla u bolnicu. To je bilo oko 22 sata, napravili su im pregled, ne sjeća se točno što, ne zna da li su im vadili krv, rekli su da je sve natučeno i da će proći. Nakon štetnog događaja još je 2 dana ostala u [adresa]. Ima svjedoke koji su bili s njima u autu koji su vidjeli kako se sve to dogodilo. Štetni događaj se dogodio na ravnijem dijelu pri maloj brzini i svi su bili vezani sigurnosnim pojasom. Zna imena osoba koja su bila u vozilu, KB, ona je bila s njom u vozilu i nije bila ozlijeđena. Isto tako bile su još dvije gospođe iz [adresa], misli da se prezivaju HBO i još jedna iz [adresa], misli da se preziva ĆB. U ta dva dana nakon štetnog događaja išla je na još neke izlete, jedan je bio u Abu Dabi i jedan u [adresa]. U ta dva dana vozila se autobusom i za povratak kući avionom. RTG snimke nije napravila u bolnici, nisu im niti ponudili. Sjeća se da su se otvorili bočni zračni jastuci, za prednje nije sigurna. Nju je "pogodio" desni bočni, a sasvim sigurno i vozača jer je sjedila pored, njega je morao sasvim sigurno i bočni jastuk "pogoditi". Isto tako je od hotela do aerodroma se vozila autobusom. Cijelo vrijeme putovanja bila je u kontaktu s voditeljicom gospođom H i isto tako joj je rekla da ju i dalje boli.

14. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka očevidaca i tužiteljice koji su u bitnom dijelu suglasni nedvojbeno je utvrđeno da je do štetnog događaja došlo na izletu u pustinji na način da je džip naletio na pješčanu dinu uslijed čega je došlo do otvaranja zračnog jastuka i ozljeđivanja tužiteljice. Sud u ponašanju tužiteljice nije našao eventualnog doprinosa nastupu vlastite štete.

14.1. Sud iskaze saslušanih svjedoka cijeni istinite, životne i logične kao i iskaz tužiteljice te im je stoga sud u cijelosti poklonio vjeru. Iskaze sud djelatnika cijeni istinitim, danim s aspekta svog poslovanja, no nebitnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari iz razloga što pravna interpretacija saslušanih svjedoka kao i uobičajeni način postupanja u ovakvim vrstama postupaka nisu bitni niti odlučni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

15. Odgovornost tuženika temelji se na odredbi čl.1045 ZOO-a.

16. Osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva sud je utvrdio provođenjem medicinskog vještačenja.

16.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipović Čugura od 9. listopada 2025. godine proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu povredu vrata, prijelom C7, Th i 2, antepoziciju C7. Zadobivena ozljeda dovela je do smanjenja životnih aktivnosti tužitelja u omjeru od 15% trajno, a koje se očituju u vidu redukcije vratne kralježnice.

16.2. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednje intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 95 dana kumulativno.

16.3. Tzv. primarni strah bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana te potom tzv. kasni strah od 85 dana kumulativno.

16.4. Tuđa pomoć bila joj je potrebna 4 sata dnevno kroz 45 dana, 2 sata dnevno kroz 40 dana.

16.5. Ozljede koje je zadobila tužiteljica u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetni događajem.

16.6. Liječenje tužiteljice je završeno 1. prosinca 2017. godine.

16.7. Bolovanje tužiteljice je opravdano.

17. Tužiteljica nije imala primjedbe niti prigovora na provedeno medicinsko vještačenje već je temeljem istog postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 19. studenog 2025. godine.

17.1. Tuženik je podneskom od 19. siječnja 2026. godine u cijelosti prigovorio provedenom medicinskom vještačenju i predložio usmeno očitovanje vještaka.

17.2. Na ročištu održanom dana 19. ožujka 2026. godine stalni sudski vještak je naveo da je kod tužiteljice po pregledu u [adresa] neposredno nakon štetnog događaja verificirana trzajna povreda vratne kralježnice, a dolaskom u RH je hospitalizirana od 27.5.2017. gdje se dodatnom obradom sofisticiranijim metodama verificirao prijelom 7. vratnog te 1. i 2. grudnog kralješka, a pretraga je izvršena 18.5.2017. Što se tiče tuđe pomoći vještak je naveo da je tužiteljica nosila ovratnik skoro 3 mjeseca, a naglasio je da se nije radilo o mekom ovratniku nego o filadelfija ovratniku koji je krut, tvrd i upotrebljava se za prijelome vratne kralježnice. U nastavku je provodila fizikalnu terapiju gdje je morala popraviti značajnu redukciju vratne kralježnice s grudnim dijelom u području prijeloma. Nadalje je naveo da nje imao uvid u zdravstveni karton tužiteljice, međutim obzirom na vrstu ozljeda i dob ne vjeruje da bi imalo utjecaj u smislu koji navodi tuženik jedino obrnuto da bi prijašnje promjene mogle biti samo značajnija podloga pri ovim ozljedama u smanjenju životnih funkcija. Kako je naveo u nalazu i mišljenju tužiteljica je po zanimanju ekonomist i njeno radno mjesto je dominantno prisilni položaj u kome najviše pati ozlijeđeni dio vratne kralježnice, tj. prijelaz vratne u grudnu kralježnicu koji se koristi u prisilnom položaju. Također zaostaju bolovi pri statičnom opterećenju kralježnice koja nastaje u prisilnom položaju, dužem stajanju kao i opterećenju iste. Na postavljeno pitanje da li je obzirom na vrstu ozljede tužiteljica bila u mogućnosti nastaviti putovanje, naveo je da očito po tijeku liječenja je, a da je znala o kakvim ozljedama se radi sasvim sigurno ne bi. Da li su aktivnosti tužiteljice dovele do pogoršanja, vještak je naveo da na isto ne može s preciznim odgovorom jer ne postoji klinički verificiran kompletan neurološki status po pregledu u [adresa]. Ono što može reći da njene aktivnosti nisu izazvale opisane ozljede po pitanju prijeloma. Radi se o stabilnim prijelomima i zato je to tako moglo biti i ona se mogla kretati, tj. ponašati kako se ponašala. Otvoreni zračni jastuk ne stvara ozljede, stvara vrlo često manje opekotine, a da se isti ne bi otvorio zadobila bi udarac u tvrdi dio karoserije, bolnost glave, a to je zračni jastuk amortizirao. Nije prometni vještak, ali je dugogodišnji sudski vještak ali u ovakvoj dinamici tužiteljica je mogla zadobiti ozljede koje je utvrdio i ocijenio. Uvidom u zdravstveni karton od 30.1.2011. do štetnog događaja nalazi samo na jednom mjestu bolnost grudne kralježnice dana 25.2.2016., dok po štetnom događaju postoji kontinuirana bolnost vidljiva u zdravstvenom kartonu do 16.9.2024. U starom dijelu kartona pisano rukom od 1988. do 2007. koliko je moguće pročitati ne nalazi tegobe koje bi bile povezane s zadobivenim ozljedama u štetnom događaju.

18. Nakon usmenog očitovanja vještaka tuženik je i dalje ostao kod istaknutih prigovora navodeći da vještak nije otklonio prigovore i predložio provođenje novog medicinskog vještačenja.

18.1. Sud je odbio istaknuti dokazni prijedlog tuženika ocjenjujući ga neosnovanim i samim time nebitnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari i u suprotnosti s odredbom čl.10 ZPP-a. To iz razloga što je provedenim medicinskim vještačenjem kao i usmenim očitovanjem vještaka činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno, a sama činjenica da tuženik nije zadovoljan provedenim vještačenjem ne upućuje na zaključak za provođenje novog medicinskog vještačenja.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje kao i usmeno očitovanje vještaka kao stručno i objektivno, izrađeno od strane stručne osobe, u skladu sa medicinskom dokumentacijom tužiteljice, pravilima medicinske znanosti i neposrednim pregledom iste.

19.1. Provedenim medicinskim vještačenjem nedvojbeno su utvrđene posljedice ozljeđivanja tužiteljice u štetnom događaju kao i uzročno posljedična veza između dinamike nastanka štetnog događaja i ozljeđivanja tužiteljice budući je vještak u usmenom očitovanju naveo da je tužiteljica mogla zadobiti sve ozljede koje je zadobila. Pri tom valja istaći da bez obzira na činjenicu što nije provedeno prometno vještačenje niti je isto moglo biti provedeno, vještak je naveo da kao dugogodišnji sudski vještak u takvoj dinamici odigravanja štetnog događaja tužiteljica je mogla zadobiti i sve zadobivene ozljede. Isto tako, činjenica što ista nije prekinula s putovanjem nije dovela do pogoršanja prvotne ozljede jer sve njene daljnje aktivnosti nisu izazvale opisane ozljede po pitanju prijeloma jer se radilo o stabilnim prijelomima i zato se i mogla kretati, odnosno ponašati kako se ponašala i nastaviti putovanje. Pri tom valja istaći da se radi o dalekom putovanju i samim time velikim troškovima samostalnog povratka tužiteljice. Da se radilo o neprepoznatoj ozljedi tužiteljice tijekom putovanja proizlazi iz dostavljene medicinske dokumentacije i provedenog medicinskog vještačenja gdje je nedvojbeno utvrđeno da je tužiteljica po povratu u Hrvatsku završila na bolničkom liječenju.

20. Navedenom ozljedom povrijeđeno je pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta (čl.19 st.2 u svezi s čl. 1046 ZOO). Na temelju izloženog, utvrđena težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužitelju u skladu s odredbom čl. 1100 ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu za ovdje utužene vidove neimovinske štete i temeljem čl.1095 st.1 ZOO-a za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu. U slučaju kumulacija više povreda prava osobnosti kao što su ovdje tjelesno i duševno zdravlje za tako međusobno isprepletene oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete. Sud je pri tom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, tuđu pomoć i njegu i oni su u smislu čl. 1100 i čl. 1095 ZOO- a kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu. Isto tako svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade može biti sam za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade budući je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

21. S obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova te neugodnosti tijekom liječenja u vidu nošenja imobilizacije, bolničkog liječenja, provođenje dugotrajne fizikalne terapije i odlazaka liječnicima raznih specijalnosti te cijeneći trajanje i intenzitet pretrpljenog straha imajući u vidu kako činjenicu nastanka štetnog događaja tako i činjenicu dugotrajnosti liječenja te trajne posljedice proizašle kod tužiteljice kao posljedica štetnog događaja sud smatra primjerenom naknadu u iznosu od 7.500,00 eur.

21.1. Kako je tužiteljica na ime povrede prava osobnosti zatražila isplatu iznosa od 6.803,80 eur istoj je navedeni iznos u cijelosti i dosuđen.

22. Tuđa pomoć bila je potrebna tužiteljici za ukupno 260 sati pa je sud po tom osnovu dosudio iznos od 1.170,00 eur ili 4,50 eur po jednom satu. Radi se o zahtjevu za naknade imovinske, nenovčane i nereparirane štete visinu koju sud određuje prema cijenama i kriterijima u vrijeme donošenja odluke te je stoga temeljem čl.223 ZPP-a sud tužitelju dosudio naknadu od 4,50 eur po jednom satu ocjenjujući isti iznos primjeren troškovima života te stvarnim cijenama koštanja usluga pomoći u kući na tržištu uz činjenicu da je uobičajeno da takovu pomoć tužiteljima pružaju ukućani, a kako je tužiteljica navela u svom iskazu.

22.1. Tužiteljica je na ime troškova liječenja zatražila isplatu iznosa od 60,52 eur, a temeljem računa od 16. svibnja 2017. godine čiju osnov i visinu je sud utvrdio uvidom u dostavljeni račun koji prileži spisu. Zatraženi trošak je u cijelosti osnovan.

23. Slijedom svega navedenog sud je na temelju čl.1100 st.1 i 2 ZOO-a utvrdio tužiteljici pravičnu novčanu naknadu pretrpljene neimovinske štete za povredu prava osobnosti na temelju čl.1095 st.1 ZOO-a i na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu i troškove liječenja u sveukupnom iznosu od 8.034,32 eur.

24. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske i imovinske štete dosuđene su tužiteljici od dana podnašanja tužbe, odnosno od dana 30. siječnja 2018. godine, a sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a. Pri tom valja istaći da je liječenje kod tužiteljice završeno 1. prosinca 2017.godine.

24.1. Kako tužiteljica nije dostavila dokaz da je račun u iznosu od 60,52 eur doista i platila, a niti je isto navela u svom iskazu to je valjaju isto odbiti sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate od 16. svibnja 2017. do dana podnošenja tužbe.

25. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na izgubljenu zaradu tuženik je, a kao što je već rečeno, učinio nespornim visinu u zatraženom iznosu od sveukupno 2.236,29 eur.

25.1. Osnov tužbenog zahtjeva koji se odnosi na izgubljenu zaradu sud je utvrdio provedenim medicinskim vještačenjem budući je vještak naveo da je bolovanje tužiteljice bilo opravdano. Također valja istaći da isto proizlazi i iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad koja prileže spisu.

25.2. Slijedom svega navedenog tužiteljici je u cijelosti dosuđen zatraženi iznos od 2.236,29 eur i to sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos, a kako je to navedeno točkom III izreke ove presude.

26. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl. 29 ZOO-a, a odluka o kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30 Ovršnog Zakona.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 1 u svezi s čl.155 ZPP- a, a sastoji se od troška zastupanja istih po punomoćnicima-odvjetnicima i isti je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

27.1. Trošak tužiteljice sastoji se od troška sastava tužbe po tbr.7 toč.1 od 100 bodova, troška sastava četiri podneska po tbr.8 toč.1 od 400 bodova, troška pristupa na sedam ročišta po tbr.9 toč.1 (14.1.2020., 15.4.202., 5.10.2021., 21.12.2021., 16.3.2022., 5.6.2024. i 19.3.2026.) od 700 bodova i troška pristupa na četiri ročišta po tbr.9 toč.5 (12.2.2019., 2.9.2019., 26.10.2023. i 10.4.2024.) od 100 bodova, odnosno sveukupno 1300 bodova, što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, a prema vrijednosti predmeta spora sveukupno iznosi 2.600,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 650,00 eur i troška plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 199,08 eur te uz trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 151,17 eur i na presudu u iznosu od 151,17 eur, sveukupno iznosi i čini trošak tužiteljice u iznosu od 3.751,42 eur.

28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 8. svibnja 2026. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

1. Punomoć. tužiteljice uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 151,17 eur

2. Punomoć. tuženika