Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: P-184/2025-26

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužitelja TK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Stojić, odvjetnici iz Slatine, protiv tuženika NK, [adresa], sada nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupan po privremenom zastupniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne i javne rasprave 31. ožujka 2026., održane u prisutnosti tužitelja i punomoćnice tužitelja, a u odsutnosti privremenog zastupnika tuženika, 8. svibnja 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj TK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], vlasnik nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Virovitici, Zemljišnoknjižnog odjela Virovitica u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] livada kod Križa sa 100 čhv, što je tuženik AK dužan priznati te trpjeti da se temeljem ove presude za korist tužitelja izvrši uknjižba prava vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Virovitici, Zemljišnoknjižnog odjela Virovitica.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je faktični vlasnik i samostalni isključivi posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] - livada kod Križa sa 100 čhv, formalno upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika NK. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao darovanjem od svoga pok. oca UK, umrlog **.**.2001., koji je ove nekretnine stekao darovanjem od svoga pok. oca EK, koji je imao je dva sina UK i BK, a predmetne nekretnine naslijedio je iza svoje pok. majke DK, koja je 17. svibnja 1972. predmetne nekretnine stekla kupoprodajom od tuženika Josipa istovjetnog sa ŽK. Tužitelj je dakle, preko pedeset godina sa članovima svoje obitelji u zakonitom, poštenom i istinitom posjedu predmetnih nekretnina. Kako pravna prednica tužitelja DK navedeni kupoprodajni ugovor od 17. svibnja 1972. nije provela u zemljišnim knjigama, pa se ne može provesti niti upis prava vlasništva tužitelja, tužitelj je predložio da sud, po provedenom postupku, donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnik kč.br. 5284

- livada kod Križa sa 100 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da se temeljem ove presude za korist tužitelja izvrši uknjižba prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Virovitici, Zemljišnoknjižnog odjela Virovitica.

2. Budući da je boravište tuženika nepoznato sud je, rješenjem posl. broj P- 184/2025-12 od 28. kolovoza 2025., temeljem čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. ZPP tuženiku postavio privremenog zastupnika Branka Jurlinu, odvjetnika iz Slatine, koji je u odgovoru na tužbu naveo da nije uspio stupiti u kontakt s tuženikom te se stoga protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ne protivi se izvođenju predloženih dokaza, no smatra da je tužba u cijelosti neosnovana te je stoga predložio da se tužbeni zahtjev odbije.

3. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem Izvatka iz matice rođenih za tužitelja Matičnog ureda Slatina od 9. listopada 2023., Izvatka iz matice rođenih od **.**.2023. za EK (djed tužitelja), smrtnog lista za oca tužitelja UK Matičnog ureda Slatina od 9. listopada 2023., Izvatka iz Matice rođenih za BK (stric tužitelja) Matičnog ureda Slatina od 9. listopada 2023., verificirani zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1972. i preslike rješenje Općinskog suda u Virovitici br. R1-505/1971-9 od 12. kolovoza 1971., saslušanjem svjedoka MK i KK te tužitelja u svojstvu stranke.

4. Nije sporno, što proizlazi iz verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] - livada kod Križa sa 100 čhv, upisana kao vlasništvo tuženika u cijelosti.

5. Sporno je da li su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN-91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP), kojom je određeno da samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

6. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da se tužitelj nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetne kč. br. [katastarska čestica] - livada kod Križa sa 100 čhv, računajući i vrijeme posjeda njegovih prednika, više od 50 godina, što proizlazi iz iskaza svjedok MK i KK, preslike kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1972. te iskaza tužitelja.

6.1. Naime, svjedok MK iskazao je da poznaje tužitelja od njegovog rođenja, odnosno od 1983. godine, te mu je stoga poznato da je u [adresa] tužitelj imao kuću sa okućnicom, koju je u međuvremenu prodao, a u sklopu te kuće nalazila se i katastarska čestica koja je pripadala toj kući i koju je tužitelj održavao, kosio i sl., a koristio ju je kao svoju vlastitu nekretninu. Radi se o katastarskoj čestici površine oko 100 čhv, istu je kupila baka tužitelja DK, koju je nakon njezine smrti naslijedio njezin sin UK - otac tužitelja, a nakon njegove smrti tu česticu je naslijedio tužitelj. U svezi predmetne nekretnine tužitelj nije imao nikakvih sporova s trećim osobama, što mu je poznato jer njegova kuća od predmetne nekretnine udaljena oko jedan kilometar. Nije poznavao tuženika, no zna da je baka tužitelja predmetnu nekretninu kupila od tuženika te je od izvršene kupoprodaje pa sve do svoje smrti ostala u posjedu iste.

6.2. Svjedok KK iskazao je da se predmetna nekretnina, naziva livada kod Križa, nalazi odmah preko puta ceste u odnosu na njegovu kuću u [adresa], u [adresa]. Radi se o čestici koja je u naravi livada, ista je bila sastavni dio okućnice kuće koja se nalazi odmah do te čestice, a koja kuća je u međuvremenu prodana. Poznavao je baku tužitelja DK, koju su zvali RK, i zna da je tu česticu nakon njezine smrti naslijedio njezin sin UK (otac tužitelja), a nakon njegove smrti tu česticu je naslijedio tužitelj. Nikada nije čuo da bi netko tužitelju osporavao posjed ove čestice, a niti njegovom ocu i njegovoj baki. Osobu po imenu AK ne poznaje i ne zna o kome se radi. Što se tiče spomenute kuće, koja je u međuvremenu prodana, u sastavu čije okućnice se nalazi i predmetna nekretnina, poznato mu je da su navedenu kuću sagradili djed tužitelja EK i njegova supruga, odnosno baka tužitelja. Kuća je sagrađena prije njegovog rođenja, na tom mjestu gdje je kuća sagrađena ranije nije postojao nikakav objekt niti neka druga kuća, od kada pamti baka i djed tužitelja bili su vlasnici kuće i pripadajućeg zemljišta, no nije mu poznato tko je prije njih bio vlasnik navedenog zemljišta.

6.3. Tužitelj je iskazao da se predmetna katastarska čestica nalazi u [adresa], pored kuće u [adresa], koju kuću je u međuvremenu prodao. Predmetnu nekretninu naslijedio je od svog oca UK koji je umro 2001. godine, a njegov otac je tu nekretninu naslijedio od svoje majke DK, koja je predmetnu nekretninu stekla kupoprodajom od NK iz [adresa], za kojeg nema saznanja gdje se nalazi. Njegov djed po ocu EK, osim njegovog oca imao je još jednog sina, BK, koji se u ostavini koja je vođena iza njegovog djeda EK odrekao nasljedstva na predmetnoj nekretnini, tako da je njegov otac predmetnu nekretninu naslijedio u cijelosti. Majka njegovog oca DK je sve do smrti živjela u navedenoj kući na adresi [adresa], o kojoj su njegovi roditelji brinuli sve do njezine smrti. Nakon što je tu nekretninu otac naslijedio iza svog oca EK, njegov otac je tu nekretninu nastavio posjedovati, a nakon njegove smrti 2001. godine istu nekretninu je on nastavio posjedovati i koristiti sve do danas. Nitko nikada njegovom ocu, niti njegovom djedu EK, a kasnije niti njemu, nije osporavao posjed ove nekretnine. Nekretnina se nalazi neposredno uz navedenu kuću u [adresa], no u naravi te dvije nekretnine predstavljale su jedan jedinstveni posjed. Navedenu kuću, koju je također naslijedio, u međuvremenu je prodao, dok predmetnu katastarsku česticu nije bio u mogućnosti prodati jer zemljišnoknjižno stanje nije sređeno budući da se u zemljišnim knjigama ista još uvijek vodi na imenu i u vlasništvu tuženika.

6.4. Iz preslike kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1972. utvrđeno je da je ugovor zaključen između tuženika NK, [adresa], kao prodavatelja, i bake tužitelja DK (istovjetna sa RK), iz [adresa], kao kupca, te da je predmetom ugovora bila predmetna kč. br. [katastarska čestica] - livada kod Križa sa 100 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6.5. Iz preslike rješenje Općinskog suda u Virovitici, posl. br. R1-505/1971-9 od 12. kolovoza 1971., utvrđeno je da je povodom prijedloga tuženika proveden zemljišno izvanknjižni postupak radi stjecanja prava vlasništva, u kojem je nakon uviđaja na licu mjesta, uz sudjelovanje zemljišno knjižnog vještaka, te saslušanih svjedoka, utvrđeno da je tuženik, između ostalih u tom rješenju taksativno navedenih katastarskih čestica, na temelju instituta faktičnog posjeda stekao pravo vlasništva i na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] - livada kod Križa sa 100 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, utvrđeno je da tuženik predmetnu nekretninu neprekidno uživa i posjeduje još od vremena prije II. svjetskog rata.

7. Temeljem ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja utvrđeno je da se tužitelj nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, računajući vrijeme posjeda njegovih prednika, više od 50 godina, odnosno od zaključenja navedenog kupoprodajnog ugovora 17. svibnja 1972., zaključenog između tuženika, kao prodavatelja, i bake tužitelja DK (istovjetna sa RK), kao kupca. Da je tužitelj pravni sljednik DK (istovjetna sa RK) proizlazi iz matice rođenih Matičnog ureda Slatina od 9. listopada 2023., iz kojeg je razvidno da je tužitelj sin UK, koji je umro, kako je to razvidno iz smrtnog lista Matičnog ureda Slatina od 9. listopada 2023., 28. travnja 2001., a čiji roditelji su bili, kako je to razvidno iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Slatina od **.**.2023., EK i RK (istovjetna sa DK).

7.1. Činjenica da su roditelji tužiteljeva oca, kako je to razvidno iz preslike izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Slatina od 9. listopada 2023., imali i sina BK (strica tužitelja), nije od relevantnog značaja za donošenje meritorne odluke, budući da iz provedenih dokaza proizlazi da je nakon smrti njihovih roditelja isključivo otac tužitelja UK preuzeo posjed i korištenje predmetne nekretnine.

8. Tužiteljev posjed predmetne nekretnine ima se smatrati poštenim, uz primjenu oborive zakonske presumpcija iz odredbe čl. 18. st. 5. ZVDSP, prema kojoj se posjed smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno. Naime, iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj nije imao razloga sumnjati da njegovi pravni prednici ne bi bili stvarni vlasnici predmetne nekretnine jer su se u samostalnom, neposrednom i neprekidnom posjedu nalazili od zaključenja navedenog kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1972., dakle imali su valjanu pravnu osnovu za posjed predmetne nekretnine te im nitko nikada nije osporavao ili branio taj posjed te su cijelo vrijeme trajanja posjeda na predmetnoj nekretnini vršili vlasničkopravna ovlaštenja, odnosno predmetnom nekretninom su cijelo vrijem posjeda upravljali kao svojim vlasništvom.

9. Utvrdivši da su u konkretnom slučaju ostvarene sve zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini dosjelošću, utvrđene odredbama čl. 159. st. 3. ZVDSP, sud je tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva usvojio, te je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnoj knjizi u korist tužitelja. Naime, odredbom čl. 130. st. 1. ZVDSP propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

10. Odluku o troškovima postupka sud nije donio, budući da je tužitelj naveo da troškove postupka ne potražuje.

U Slatini, 8. svibnja 2026.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Ivana Stojić, odvjetnica iz Slatine - punomoćnica tužitelja.

2. Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine - privremeni zastupnik tuženika.