Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Virovitici

    Stalna služba u Slatini

    Slatina, Trg sv. Josipa 12

    Poslovni broj: P-637/2025-13

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu toga suda Zoranu Šljivcu, u pravnoj stvari po tužbi tužitelja KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Markovinoviću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženika Slatinske banke d.d. Slatina, Vladimira Nazora 2, OIB: 42252496579, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kožul & Petrinović d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika, te ročišta za objavu i dostavu presude održanog 8. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odredba članka 9. stavak 2. iz Ugovora o nenamjenskom kreditu broj: 6141070473 od 10. rujna 2015. godine, zaključenog između V lade Višnjića iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita i Slatinske banke d.d. Slatina, Vladimira Nazora 2, OIB 42252496579, kao kreditora, a koja glasi „korisnik kredita je dužan uplatiti naknadu za odobrenje kredita po Odluci o tarifi naknada u poslovanju s građanima u visini od 1,80% na iznos kredita jednokratno unaprijed“ utvrđuje se ništetnom i ista ne proizvod pravne učinke.

    II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.079,64 eura uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počevši od 9.5.2026. godine do isplate, a sve u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu navodeći da je kao korisnik kredita s tuženikom kao kreditorom zaključio Ugovor o nenamjenskom kreditu broj: 6141070473 od 10. rujna 2015. godine kojim tuženik odobrava tužitelju kredit u kunskoj protuvrijednosti od 16.800,00 eur, po srednjem tečaju kreditora na dan korištenja kredita na rok otplate od 120 mjeseci. Člankom 9. st. 2. predmetnog Ugovora ugovoreno je da je korisnik kredita dužan uplatiti naknadu za odobreni kredit po odluci o tarifi naknada u poslovanju s građanima u visini od 1,80 % na iznos kredita jednokratno unaprijed na račun tuženika. Suštinski, radi se o tzv. ulaznoj naknadi na koju je tužitelj bio primoran pristati odnosno platiti kako bi mogao dobiti traženi kredit.

    2. Spornim člankom Ugovora o kreditu regulirana je obveza korisnika na plaćanje naknade za obradu kredita od strane tuženika koja je korisniku naplaćena jednokratno u iznosu od 1,80 % od iznosa kredita i to prije isplate, odnosno za taj iznos je korisniku manje isplaćen kredit. Ističe da se radi o tipskom ugovoru koji je otisnut na tipskom obrascu koji je unaprijed pripremljen od strane tuženika kao trgovca i o čijim se odredbama nije pojedinačno pregovaralo, a on kao takav uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, a sve sukladno odredbi čl. 81. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/03), a koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja ugovora. Tim člankom propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije posebno pregovaralo smatra nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se ima smatrati da se o pojedinoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca. Iz navedenog proizlazi da je i ugovorna odredba kojom je ugovoreno pravo tuženika da od korisnika naplati naknadu u iznosu od 1,80 % od iznosa kredita, tzv. naknada za obradu kredita nepoštena, a slijedom toga i ništetna. O navedenoj odredbi Ugovora uopće se nije pojedinačno pregovaralo. Sporna odredba kojom je ugovoreno plaćanje tzv. uzlazne naknade umetnuta je u predmetni Ugovor o kreditu, a da tuženik korisnika uopće nije upoznao sa sadržajem te odredbe. Korisniku je ponuđeno po principu "uzmi ili ostavi" na način da je korisnik na potpis dobio unaprijed pripremljeni ugovor. Tuženik korisniku nije prezentirao koje je posebne troškove imao u svezi sa postupkom odobrenja kredita te ni na koji način nije prikazao i naveo na što se konkretno odnosi ulazna naknada koja je uredno isplaćena. Odredba čl. 9. st. 2. Ugovora je protivna načelu savjesnosti i poštenja te je korisniku nametnuta prekomjerna i ekonomski potpuno neopravdana obveza radi želje tuženika za extra profitom. Nameće se zaključak kako takva odredba uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama korisnika kredita – potrošača kao jedne ugovorne strane u odnosu na banku – trgovca kao druge ugovorne strane, a što je sve suprotno temeljnim načelima obveznog prava uz ostalo načelo ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima, te dužnosti njihove suradnje i zabrane zlouporabe prava. Predlaže donošenje presude kao u izreci.

    3. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnovu tužbe. Ističe da tužitelj nije obrazložio u čemu se sastoji njegov pravni interes za postavljanje deklaratornog tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari. Budući da tužitelj postavlja samo deklaratorni tužbeni zahtjev, tuženik je stava da je isti trebao obrazložiti postojanje pravnog interesa za postavljanje tužbenog zahtjeva za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o naknadi za odobrenje kredita. Ističe da je sporna ugovorna odredba jasna i razumljiva te da je tužitelj razumno morao shvatiti prirodu usluge obrade kredita te razumjeti da ne postoje preklapanje ove naknade s drugim naknadama i uslugama koje se u okviru Ugovora o kreditu naplaćuju. Tuženik ističe da sama činjenica da je tuženik napisao Ugovor o kreditu i dao ga tužitelju na potpis ne znači da bi u konkretnom slučaju bilo riječi o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru. U konkretnom slučaju ugovorne strane su prije sklapanja Ugovora o kreditu pregovarale i postigle suglasnost volja o sadržaju ugovornih odredbi. Tužitelj je na svaku ugovornu odredbu imao stvarnu mogućnost utjecati odnosno pregovarati o njezinom sadržaju. Tuženik osporava potrošačka svojstva Ugovora o kreditu koji je predmet spora, kao i svojstvo potrošača tužitelja. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti te obvezati tužitelja na naknadu troškova postupka.

    4. U dokaznom postupku sud je saslušao tužitelja KM (list 38), svjedokinju SM (list 37-38), te je izvršio uvid u Ugovor o nenamjenskom kreditu broj: 6141070473 od 10.9.2015. (list 4-7), u preslik osobne iskaznice (list 8).

    5. Temeljem uvida u Ugovor o kreditu broj: 6141070473 od 10.9.2015. (list 4-7) utvrđeno je da je tužitelj kao korisnik kredita s tuženikom zaključio Ugovor o nenamjenskom gotovinskom kreditu kojim je tužitelju odobren kredit u iznosu od 126.867,50 kn što je bila protuvrijednost 16.800,00 eura, prema srednjem tečaju na dan zaključivanja ugovora. Kredit je odobren na rok od 120 mjeseci uz fiksnu kamatnu stopu od 8,70 % godišnje uz valutnu klauzulu za eur. Jedan anuitet iznosi 210,10 eur u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB važećem na dan dospijeća. Prema čl. 9. st. 2. predmetnog Ugovora korisnik kredita je dužan uplatiti naknadu za odobrenje kredita po Odluci o tarifi naknade u poslovanju s građanima u visini od 1,80 % na iznos kredita jednokratno unaprijed na račun banke.

    6. Prema iskazu tužitelja (list 38) i svjedokinje SM (list 37-38), predmetni kredit je podignut za adaptaciju njihove stambene kuće u [adresa] na kojoj su izmjenili krovište, prozore, te su još nešto adaptirali. Kredit je bio u kunskoj protuvrijednosti eura. Službenica banke je rekla da će se prilikom isplate kredita uzeti naknada od iznosa kredita. Nije rekla što se podmiruje s tom naknadom. Kao korisnik kredita tužitelj nije mogao utjecati na tu naknadu i ona je bila po sistemu "uzmi il i ostavi". Dakle, o toj naknadi nije se moglo pregovarati.

    7. Prema čl. 49. Zakona o zaštiti potrošača koji je bio na snazi u vrijeme podizanja kredita (NN 41/2014 – dalje: ZZP) propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Nadalje je propisano da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj, što je ovdje slučaj. Dakle, radi se o ugovornoj odredbi o kojoj se nije moglo pregovarati, jer se radilo o odredbi po principu "uzmi ili ostavi".

    8. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužitelju svojstvo potrošača te ističe nedostatak pravnog interesa tužitelja u čemu se sastoji njegov interes za postavljanjem deklaratornog tužbenog zahtjeva, kao i mogućnost pregovaranja tužitelja o spornoj ugovornoj odredbi.

    9. Kako je prema navedenom Ugovoru kredit podignut kao nenamjenski gotovinski kredit, a prema iskazu tužitelja i svjedokinje SM koja je po predmetnom kreditu bila jamac – platac, kredit je podignut za adaptaciju obiteljske kuće na kojoj su izmijenili krovište, prozore i nešto adaptirali, ocjena je ovoga suda da je tužitelj predmetni Ugovor o kreditu zaključio sukladno čl. 5. st. 15. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/2014 – dalje: ZOZP) kao fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti. Dakle, da je predmetni kredit zaključio kao potrošač te da se ovdje radi o potrošačkom ugovoru.

    10. Odredba Ugovora gdje je ugovor već bio pripremljen za potpisivanje i gdje se o toj odredbi ugovora nije moglo pojedinačno pregovarati, što su potvrdili svjedokinja SM i tužitelj (list 37-38) je suprotna načelu savjesnosti i poštenja te uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača . Utvrđena naknada za odobrenje kredita na unaprijed pripremljenom ugovoru u postotku od 1,80 % na iznos kredita, u nominalnom iznosu nije predočena tužitelju, niti je istaknuto za koju uslugu se naknada odnosi. Takva odredba temeljem čl. 50. ZOZP smatra se nepoštena, a temeljem čl. 55. st. 1. ZOZP nepoštena ugovorna odredba je ništetna. Stoga je sud usvojio tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti navedene ugovorne odredbe o plaćanju naknade za odobrenje kredita utvrđene u čl. 9. st. 2. Ugovora o kreditu (list 4-7) te je donio odluku kao pod točkom I. izreke.

    11. Utvrđenjem ništetnosti tužitelj svakako temeljem čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO) ima pravo na povrat isplaćenih novčanih sredstava tuženiku koji je nepošten stjecatelj. U takvim okolnostima tužitelj ima pravnog interesa za postavljanje deklaratornog tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari.

    12. Parnični troškovi tužitelja u ovome postupku iznosili su 1.079,64 eura, a sastojali su se od troškova sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, od troškova zastupanja na dvije rasprave održane 16.2.2026. i 23.2.2026. godine u iznosu od 400,00 eura, od troškova sastava jednog potrebnog podneska od 12.1.2026. godine u iznosu od 200,00 eura, od PDV-a u iznosu od 200,00 eura, te od sudske pristojbe na tužbu i presudu 79,64 eura. Kako je tužitelj uspio u sporu, tuženik mu je temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) dužan platiti navedene troškove zajedno s zakonskim zateznim kamatama počev od dana donošenja presude pa do isplate.

    13. Stoga je odlučeno kao u izreci.

    U Slatini 8. svibnja 2026.

    Sudac:

    Zoran Šljivac

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

    Dostaviti:

    1. Tužitelj po punomoćniku Krunoslavu Markovinoviću, odvjetniku iz Bjelovara, Mihanovićeva 1,

    2. Tuženik po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kožul & Petrinović d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 47.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.