Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž Ob-98/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice- protutužene JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po Adelli Radić, odvjetnici iz Splita, protiv tuženika - protutužitelja ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po Marku Baliću, odvjetniku iz Splita, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice-protutužene protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju pod posl. br. P Ob-577/2021 od 09. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 08. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice-protutužene kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju pod posl. br. P Ob-577/2021 od 09. svibnja 2024. u toč. I) izreke.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom u točci I) izreke odbijena je tužiteljica –protutužena ( dalje tužiteljica ) sa tužbenim zahtjevom kojim je zahtijevala:
- utvrđenje da imovina- izvanknjižno vlasništvo nekretnina i to 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj je sagrađena i obiteljska kuća i pomoćni objekti, sve anagrafske oznake [adresa] i [adresa], te 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljište uz kuću, predstavlja bračnu stečevinu nje i tuženika – protutužitelja ( dalje tuženik ) u suvlasničkom udjelu svakog od 1/2 dijela,
- utvrđenje da je suvlasnica za 1/4 dijela predmetnih nekretnina, te da se ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnih dijelova nekretnina na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika VŽ, odnosno njegovog prednika, upisanog zk vlasnika CŽ, Dujin za 1/4 dijela, uz naknadu parničnog troška.
2. Također je pobijanom presudom u toč. II) izreke odbijen tuženik sa protutužbenim zahtjevom kojim je zahtijevao utvrđenje da vozila marke Volkswagen Passat ( br. šasije: [broj šasije]), Volkswagen Golf ( br. šasije: [broj šasije]) i Fiat ( br. šasije [broj šasije]), predstavljaju bračnu stečevinu stranaka svakoga za 1/2 dijela, pa da se određuje dioba bračne stečevine na način da tuženiku na ime njegovog suvlasničkog dijela ima pripasti iznos od 45.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 25.11.2021., uz naknadu parničnog troška.
3. Isto tako je toč. III) izreke prihvaćen dio protutužbenog zahtjeva na način da je utvrđeno da vozilo marke Fiat ( br. šasije [broj šasije] ) predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika, svakoga za po 1/2 dijela, dok je toč. IV) izreke odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
4. Protiv toč. I) izreke citirane presude žalbu podnosi tužiteljica iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a). Predlaže pobijanu odluku ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, odnosno podredno preinačiti.
5. U žalbi tužiteljica u bitnom navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da predmetne nekretnine ne predstavljaju bračnu stečevinu jer da su iste stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice na temelju valjanog pravog posla – usmenog darovanja, a koja činjenica da proizlazi iz dokaza priloženih spisu, posebno iz iskaza svjedokinje TŽ. Navodi da su ona i tuženik na predmetnim nekretninama izveli građevinske radove ( pregrađivali špajzu, stavili ogradu na balkon, izgradili kamin, stavili vrata i dr., ), a što da ne bi činili da im pok. LŽ nije te nekretnine za života darovao.
6. Odgovor na žalbu nije podnijet.
7. Žalba nije osnovana.
8. Predmet ovog žalbenog postupka je pobijani dio prvostupanjske presude kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem prava suvlasništva od 1/4 dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s osnova bračne stečevine.
9. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka uvidom u dokumentaciju priloženu spisu, saslušanja tužiteljice i tuženika, te svjedoka PŽ, TŽ, IŽ, HŽ ( strica tuženika ), HŽ ( brata tuženika ), ŽŽ i RŽ, utvrđuje:
- da su stranke sklopile brak 21.09.1996. u [adresa], te da je isti razveden presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju pod posl. br. P Ob-374/2021 od 25.11.2021.,
- da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik utuženih nekretnina uknjižen pok. JŽT,
- da su iza pok. LŽ na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju pod posl. br. O-341/14 od 13.01.2015. nasljednicima na utuženim nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] proglašeni tuženik i HŽ, svaki u 1/2 dijela,
- da iz iskaza stranaka i saslušanih svjedoka PŽ, TŽ, IŽ, HŽ i HŽ pok. CŽ, ne proizlazi da bi predmetne nekretnine bile stečene za vrijeme trajanja braka od strane tužiteljice i tuženika radom ili da bi potjecala iz te imovine,
- tako da su svi saslušani svjedoci potvrdili da je predmetu nekretninu kupio i na njoj kuću i popratni objekt sagradio otac tuženika,
- navedeno da proizlazi i iz priloženog zk izvatka i građevinske dozvole, odnosno činjenice da sva dokumentacija za gradnju kuće glasi na ime tuženikovog oca, te i iz činjenice da je ta imovina ušla u ostavinsku masu iza smrti tuženikovog oca i bila predmet nasljeđivanja,
- da i sama tužiteljica u tužbi navodi da su im predmetne nekretnine za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice, darovane od strane oca tuženika,
- da darovanje nije osnov za utvrđenje da se radi o bračnoj stečevini nego da je ta imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, a što da ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka.
10. Slijedom navedenog prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 270., čl. 271. i čl. 272. Zakona o braku i porodičnim odnosima ( NN 11/78 ), kao zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja imovine, odbija tužbeni zahtjev tužiteljice, dok djelomično prihvaća protutužbeni zahtjev, a odluku o trošku donosi na temelju odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a.
11. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.
12. Također je pravilno i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje, te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, a za što je dao opravdane razloge koje prihvaća ovaj drugostupanjski sud.
13. Tako je, a obzirom na činjenične navode iz tužbe, da su predmetne nekretnine tužiteljici i tuženiku darovane od strane tuženikova oca pok. LŽ kada su se vjenčali, a što je bilo 1996., pravilno prvostupanjski sud prim ijenio odredbe tadašnjeg Zakona o braku i porodičnim odnosima ( NN 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, dalje ZBPO-a ) jer se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 01.07.1999. kao dana početka primjene Obiteljskog zakona ( NN 162/98 ) primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine.
14. Odredbom čl. 271. ZBPO-a bilo je propisano da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok je odredbom čl. 272. st. 2. bilo propisano da imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u članu 271. ovoga zakona, je njegova posebna imovina.
15. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da predmetne nekretnine ne predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u smislu naprijed citirane odredbe čl. 271. ZBPO-a jer iste nisu stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice radom, niti potječu iz te imovine.
16. Navedeno i po stavu ovog drugostupanjskog suda proizlazi iz suglasnih iskaza svih saslušanih svjedoka i priložene dokumentacije, prema kojim dokazima je predmetne nekretnine kupio tuženikov otac pok. LŽ, te na istima sagradio kuću i popratni objekt, te financirao uređenje prvog kata kuće u koji su se nakon vjenčanja uselile stranke.
17. Kako je dakle provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je predmetne nekretnine kupio tuženikov otac, te financirao gradnju kuće i popratnog objekta, kao i uređenje stana u kojem su živjele stranke, to predmetne nekretnine ne predstavljaju bračnu stečevinu u smislu naprijed citiranog čl. 271. ZBPO-a.
18. Suprotno žalbenim navodima, iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi niti da bi tuženikov otac pok. LŽ za života, darovao strankama stan u kojem su živjeli za vrijeme trajanja bračne zajednice. Navedenom u prilog ukazuje posebno činjenica da su predmetne nekretnine bile predmetom ostavinske imovine pok. LŽ.
19. Na navedeno ne ukazuje niti iskaz svjedokinje TŽ ( list 68 spisa ) jer je ista iskazivala o „darovanju“ stanova od strane pok. CŽ TŽ svojim sinovima tj. tuženiku i njegovom bratu ( „dva sina, dva dijela“ ), a ne i tužiteljici. Stoga čak i da se radilo o darovanju, tada utužene nekretnine opet ne bi predstavljale bračnu stečevinu stranaka, već eventualno sukladno naprijed citiranom čl. 272. st. 2. ZBPO posebnu imovinu tuženika stečenu darovanjem od oca.
20. Nisu osnovani niti žalbeni navodi tužiteljice u svezi izvođenje određenih radova u predmetnom stanu jer bi tužiteljici, po osnovu eventualnih ulaganja za vrijeme trajanja bračne zajednice u prijeporne nekretnine, imala pravo na obvezno -pravni zahtjev, a ne na stvarno-pravni zahtjev ( kako se to tužbenim zahtjevom traži ).
21. Stoga je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.
22. Prvostupanjska presuda, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u toč. II), III) i IV) izreke.
U Rijeci, 08. svibnja 2026.
REDSJEDNIK VIJEĆA:
Ksenija Dimec
