Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Eufemije Nanković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe „CROATIA AIRLINES HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d., zbog prekršaja iz članka 46. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj: 83/13. i 27/16.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 16. siječnja 2023., broj: 25. Pp-801/2022, u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okrivljene pravne osobe „CROATIA AIRLINES HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d., kao neosnovana te se potvrđuje pobijana presuda.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljena pravna osoba „CROATIA AIRLINES HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d. je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka od 100,00 EUR (sto eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba CROATIA AIRLINES d.d. je proglašena krivom da je način činjenično opisan u izreci presude počinila prekršaj iz članka 46. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice pa joj je na temelju te zakonske odredbe izrečena novčana kazna 2.910,00 eura/21.925,40 kuna, koju kaznu je obvezna platiti u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.
2. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 3. i stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 70,00 eura/527,42 kune.
3. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnijela okrivljena pravna osoba CROATIA AIRLINES d.d. zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog bitne povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnim sankcijama te troškovima prekršajnog postupka. Predlaže prihvatiti žalbu, osloboditi okrivljenicu optužbe odnosno od plaćanja novčane kazne ili da joj se izrekne najniža moguća novčana kazna propisana odredbama Prekršajnog zakona, a podredno presudu ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li u prvostupanjskom postupku počinjenje bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljene pravne osobe povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
6. U odnosu na žalbene navode kojima se ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, ukazuje se da su ti žalbeni navodi paušalno nabrojani, a da ni na koji način nisu obrazloženi niti konkretizirani, odnosno, nije navedeno koje bi konkretno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka prvostupanjski sud počinio, tako da se ova žalbena tvrdnja nije niti mogla ispitati te ju ovaj sud drži paušalno iznesenom, a time i bespredmetnom.
7. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljena pravna osoba navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je okrivljenica odgovorna za počinjenje prekršaja koji joj je stavljen na teret jer API listu nije pravovremeno poslala, unatoč navodnim tehničkim poteškoća u informatičkom sustavu kojem okrivljenica nije vlasnica. Ističe da okrivljenica nije nikako imala mogućnosti predmetnu grešku sustava ispraviti niti utjecati na nju pa je očito da je na strani okrivljenice postojala zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost u smislu članka 30. stavka 3. Prekršajnog zakona, što je sve vidljivo iz dokaza koje je predala u spis u pisanoj obrani u privitku koje je list iz kojeg je vidljivo da je pod poljem „General Flight Status“ netočno ostalo otvoreno polje „OPENED“ umjesto kako je dolje ispravno prikazano „DEPARTED“. Nadalje navodi da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti u smislu članka 24.a Prekršajnog zakona pa nema prekršaja iako su ostvarena sva njegova bitna obilježja, ali se radi o neznatnom stupnju ugrožavanja i nema potrebe za kažnjavanje počinitelja.
7.1. Međutim, protivno tvrdnjama u žalbi prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenim činjenicama pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te iz dokazne građe izveo pravilan zaključak o krivnji okrivljene pravne osobe zbog prekršaja iz primijenjene odredbe zakona koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
7.2. Naime, pravilno je prvostupanjski sud prije svega na temelju Izvješća sastavljenog od strane policijske službenice (NZ) Postaje aerodromske policije Pleso u kojem je navela da okrivljena zračna kompanija nije predmetnog dana ispunila svoju obvezu i dostavila im API listu putnika, a što je utvrdila na temelju dopisa elektroničke pošte u kojoj je tvrtka za informatičku podršku (djelatnik IZ) obavijestila tužitelja da nije zaprimila API listu putnika za predmetni let, koje dokaze je prihvatio uvjerljivim i vjerodostojnim te imao dovoljno osnova za zaključak da okrivljena pravna osoba nije odmah po završetku prijave putnika za let, nadležnom tijelu za kontrolu prelaska državne granice dostavila sve potrebne podatke o putnicima koji ulaze u Republiku Hrvatsku, čime je ostvarila sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 46. stavka 2. Zakona o nadzoru državne granice.
7.3. Pritom se ističe da i po ocjeni ovog suda nije prihvatljiva obrana okrivljene pravne osobe u kojoj pokušava opravdati svoj propust zbog „tehničkih poteškoća sustava“, pozivajući se na zabludu o okolnostima koje isključuju protupravnost, budući da takav navod ničim nije učinjen vjerojatnim. Naime, navod pisane obrane i žalbe da je iz dostavljenog dokaza (list na str. 12 spisa) vidljivo da je pod poljem „General Flight Status“ netočno ostalo otvoreno polje „OPENED“ umjesto ispravno „DEPARTED“, po ocjeni ovog suda predstavlja okrivljeničinu proizvoljnu konstataciju i tumačenje elektroničkog izlista koje nije potkrijepljeno niti jednim relevantnim dokazom pa ga ovaj sud drži paušalnim i neuvjerljivim. Naime, nije prihvatljivo tumačenje okrivljenice prema kojem je „tehnička poteškoća u sustavu“ vidljiva iz priloženog izlista (a nije) na kojem je „netočno“ ostala oznaka da je let „otvoren“, budući da je i prosječnom poznavatelju informatičkog sustava vidljivo da je status predmetnog leta ostao cijelo vrijeme „otvoren“, dakle i nakon ukrcaja putnika (očito iz nekog razloga), a da je opcija „otputovao“ („departed“) koja bi označavala ispunjenje svih uvjeta, bila označena samo kao opcija u tzv. padajućem izborniku, a ne kao i označeni status. Navedeno ne upućuje ni na kakvu pogrešku u sustavu već na propust okrivljenice zbog kojeg nije bilo moguće označiti uredan status leta kao „otputovao“ („departed“). Stoga niti za ovaj sud ne može biti prihvaćen navedeni izlist kao dokaz da zbog greške u sustavu okrivljenica nije mogla ispuniti svoju obvezu pravovremene predaje API liste putnika nadležnom tijelu.
7.4. Nadalje, pogrešna je i pretpostavka okrivljenice da se nalazila u situaciji koja opravdava njen propust, odnosno da je zbog „tehničke poteškoće sustava“ oslobođena prekršajne odgovornosti budući da je po ocjeni ovog suda mogla i morala kao dugogodišnji zračni prijevoznik znati da takvim propustom čini prekršaj. Dakle, čak i da se prihvati da je okrivljenica bila u zabludi o okolnostima koje isključuju protupravnost, takva zabluda u ovom slučaju nije ispričiva (otklonjiva) jer okrivljenica nije primijenila svu dužnu pažnju koja se traži od nje kao i svakog prosječnog zračnog prijevoznika, budući da je ista trebala predvidjeti moguće poteškoće u izvršenju zakonske obveze te je trebala osigurati i alternativne načine dostave potrebnih podataka nadležnom tijelu (osim elektroničkim putem), dakle, poduzeti sve potrebne mjere radi ispunjenja svoje zakonske obveze. Stoga, da je okrivljenica i bila u zabludi o okolnostima koje isključuju protupravnost iz nehaja (propustom dužne pažnje), bili bi ostvareni uvjeti za kažnjavanje iste.
7.5. Slijedom navedenog se niti po ocjeni ovog suda ne mogu se prihvatiti navodi okrivljene pravne osobe da se u konkretnom predmetu radilo o zabludi o okolnosti koja isključuje protupravnost te je pravilno i osnovano prvostupanjski sud donio odluku o krivnji okrivljene pravne osobe zbog prekršaja iz primijenjene odredbe zakona odnosno žaliteljica žalbenim navodima nije dovela u sumnju činjenično stanje glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica.
8. U odnosu na navod žalbe da su ostvareni uvjeti za primjenu odredbe o beznačajnom djelu iz članka 24.a Prekršajnog zakona, po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju nema mjesta primijeni te odredbe, odnosno da ne bi bilo prekršaja iako su ostvarena njegova bitna obilježja i da ne postoji potreba da okrivljena pravna osoba bude kažnjena. Odredbom članka 46. Zakona o nadzoru državne granice se štite nezakonite migracije, a time i cjelovitost javnog poretka Republike Hrvatske, s time da međunarodna putovanja mogu uključivati i pojedine terorističke aktivnosti pa se njihovo sprječavanje i suzbijanje štite predmetnim zakonom, zbog čega su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja pa se predmetni prekršaj ne može podvesti pod neznatnu ugrozu zaštićenog dobra te nisu osnovani niti ovi žalbeni navodi.
9. Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, okrivljena pravna osoba ističe da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu o ublažavanju novčane kazne. Međutim, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, a cijeneći sve okolnosti koje u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja te stupanj odgovornosti okrivljene pravne osobe, ovaj sud smatra da je novčana kazna koja je izrečena u zakonom točno propisanom novčanom iznosu, primjerena stupnju krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Stoga su sve okolnosti koje se navode u žalbi vidljivo uzete u obzir prilikom odmjeravanja kazne, a po ocjeni ovog suda, niti nastupanje rehabilitacije u vrijeme odlučivanja pred ovim sudom (zbog kojeg se okrivljena pravna osoba smatra neosuđivanom pravnom osobom), ne utječe na drugačiju odluku o novčanoj kazni odnosno na odluku o eventualnom ublažavanju novčane kazne ispod zakonom propisane, imajući u vidu težinu inkriminacije.
9.1. Iz navedenog razlog nisu osnovani žalbeni navodi okrivljene pravne osobe zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura pa iznos od 100,00 eura po stavu ovog suda predstavlja iznos u skladu sa složenošću i dugotrajnošću žalbenog postupka.
11. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 8. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenu pravnu osobu i tužitelja.