Poslovni broj: Us I-1840/2024-39

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja UR iz [adresa] broj 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Aldo Mirošević, odvjetnik u Vela Luci, Obala 2 broj 1, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, Ispostava Ploče, Trg kralja Tomislava 16, Ploče, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 10. travnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 8. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Ispostava Ploče, KLASA: UP/I-362-02/22-02/317, URBROJ: 443-02- 03-20-22-02 od 25. ožujka 2022., te se predmet vraća na ponovni postupak tuženiku koji je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog spora u iznosu od 6.250,00 (slovima: šest tisuća dvjesto pedeset) eura u roku od 60 dana od dana zaprimanja pravomoćne odluke o troškovima, dok se za više zatraženi trošak zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/317, URBROJ: 443- 02-03-20-22-02 od 25. ožujka 2022. pod točkom 1. naređeno je investitoru GR „ U“, ovdje tužitelju, uklanjanje započete gradnje građevine nepoznate namjene i to: a.b. temeljne ploče građevine čija je tlocrtna površina 1550 x 770 cm, izbetoniranih vanjskih konstruktivnih zidova prizemlja (sjeverni i istočni) na visinu h=285 cm, odnosno 175 cm, izbetoniranog zapadnog vanjskog zida, dim. 750x100 cm, te ugrađenih čeličnih „l“ profila iznad prizemlja (3 „l“ profila), koja se gradi na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u [adresa], u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja.

2. Protiv osporenog rješenja tuženika tužitelj je pravodobno podnio tužbu, koja je kod ovog suda zaprimljena 4. svibnja 2022. pod poslovnim brojem Us I-1030/2022, u bitnom pobijajući osporeno rješenje tuženika zbog bitne povrede postupka, budući da mu nije uručen zapisnik o inspekcijskom nadzoru, pa se nije mogao na isti očitovati. Nadalje, ističe kako su temeljna ploča građevine te izbetonirani tobože vanjski konstruktivni zidovi prizemlja (sjeverni i istočni) već 2020. bili predmetom nadzora tuženika, u kojem postupku je bilo doneseno rješenje KLASA: UP/I-362-02/20-02/902, Urbroj: 443-02-03-22/6-20-02 od 22. rujna 2020., kojim mu je naređeno da iste ukloni. Navedeno rješenje kako je pobijao tužbom pred ovim sudom, koja je zavedena pod poslovnim brojem Uslgr-384/20, međutim, za vrijeme trajanja spora kako je tuženik donio rješenje kojim je obustavio postupak izvršenja po predmetnom rješenju . Time kako je tuženik posredno, ali nedvojbeno, priznao istinitost navoda tužbe i utemeljenost tužbenog zahtjeva u predmetu Uslgr-384/20, odnosno kako je rješenje od 22. rujna 2020. nezakonito, odnosno kako je on kao investitor ishodio valjanu potvrdu Glavnog projekta za pomoćnu građevinu - pergolu na č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a da je 1. listopada 2020. nadležni županijski odjel Obavijest o početku građenja dostavio svim nadležnim državnim tijelima, među kojima i tuženiku. Nadalje, napominje kako su tri čelična „l“ profila, položena na u pobijanom rješenju pogrešno pozicionirane i opisane zidove, predviđena u projektu koji je sastavni dio potvrde Glavnog projekta za pomoćnu građevinu pergolu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je pobijani akt i u tom dijelu nezakonit. Tužitelj dalje navodi kako izbetonirani vanjski zapadni zid dimenzija 750 x 100 cm na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uopće ne postoji, niti je ikada postojao, međutim, s tim u vezi ujedno napominje kako za gradnju zidova koji ograđuju zemljišta i objekte prema susjedima u visini od 100 centimetara nije potrebno nikakvo odobrenje nadležnih upravnih tijela. Također, ističe kako i kada bi gradnja opisanog zida, visine jednog metra, zaista i bila nedopuštena, to kako svakako ne znači da bi zbog toga valjalo naređivati uklanjanje ostalih, u svim detaljima dopuštenih zahvata predviđenih potvrđenim glavnim projektom. Naime, tužitelj ističe kako i temeljna ploča površine 1520 x 700 cm, i vanjski zidovi (ma koliko ih tuženik u pobijanom aktu uporno pogrešno pozicionirao) postojeće visine, kao i ugrađena tri čelična „I” profila na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], predstavljaju sastavne dijelove građevine koja je u svemu u skladu sa odredbama članka 1. stavak 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20, dalje Pravilnik), a za koju građevinu je on kao investitor ishodio propisanu Potvrdu glavnog projekta i prijavu gradilišta. Zaključno, upućuje na navode iznijete u tužbi pod poslovnim brojem UsIgr-384/20, budući da se osporeno rješenje tuženika u pretežitom dijelu odnosi na gradnju koja je bila poduzeta u 2020 ., te predlaže izvršiti uvid u predmet ovog suda pod poslovnim brojem UsIgr-384/20, kao i da se pregledaju spis Upravnog odjela za gospodarenje prostorom i komunalne djelatnosti Općine vela Luka, Klasa: 350-01/20-01/010 (potvrda Glavnog projekta gradnje na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i spis Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Vela Luka, Klasa: 361-03/20-07/000191 (prijava početka građenja na predmetnoj čestici zemlje). Nadalje, predlaže pregledati ispis katastarskog plana i DOF snimku sa web stranice Geoportala, izvesti dokaz saslušanjem višeg građevinskog inspektora Marka Barčota, te da se provede uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka građevinske struke. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud presudom poništiti osporeno rješenje tuženika, te obustavi predmetni inspekcijski nadzor, odnosno da se naloži tuženiku da u najkraćem roku donese novu i na zakonu osnovanu odluku.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, odnosno na činjenice utvrđene očevidom na licu mjesta od 24. ožujka 2022., kada je utvrđeno kako tužitelj izvodi radove protivne odredbama članka 1. stavak 2. Pravilnika. Za gradnju predmetne građevine investitor kako nije ishodio propisano odobrenje za gradnju - građevinsku dozvolu, slijedom čega je gradilište zatvoreno propisanom oznakom – tablom, dok je osporenim rješenjem tužitelju naloženo uklanjanje započete gradnje građevine nepoznate namjene. Pri tome tuženik napominje kako tužitelju zapisnik o očevidu nije uručen, jer nije prisustvovao očevidu, a kako se radilo o ponovljenom postupku, zapisnik mu nije dostavljen. Zaključno, tuženik stiče kako je u međuvremenu donijeto rješenje o obnovi postupka KLASA: UP/I-362-02/55-02/317, URBROJ: 443-02-03-20-22-02 od 25. ožujka 2022., pa je predložio zastati sa rješavanjem tužbe do okončanja tog postupka.

4. Po provedenom postupku sud je presudom pod poslovnim brojem Us I-1030/22- 16 od 29. ožujka 2022. odbio tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinska inspekcija, Područni ured u Splitu, Ispostava Ploče, KLASA: UP/I-362-02/22-02/317, URBROJ: 443-02-03-20-22-02 od 25. ožujka 2022., te je ujedno odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora, koja presuda je potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-2492/2023-2 od 20. prosinca 2023. Tužitelj je potom podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje Ustavni sud RH), koji sud je odlukom broj: U-III-1716/2024 od 4. srpnja 2024. usvojio ustavnu tužbu tužitelja, te ukinuo presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-2492/2023-2 od 20. prosinca 2023. i presudu ovog suda pod poslovnim brojem Us I-1030/22-16 od 29. ožujka 2022., te je predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak, nakon čega se isti vodi pod gornjim poslovnim brojem.

5. Iz obrazloženja navedene odluke Ustavnog suda RH proizlazi da je rješenje o uklanjanju građevina od 25. ožujka 2022., nesporno obuhvatilo u cjelini i sve konstruktivne dijelove pergole - poluotvorene građevine za natkrivanje parkirališta, koji su bili obuhvaćeni glavnim projektom, broj: ZOP: TB-GP-20-023 iz rujna 2020. godine. Slijedom navedenog, Ustavni sud RH je utvrdio kako je rješenjem o uklanjanju građevina od 25. ožujka 2022., te presudama upravnih sudova kojima je ocjenjivana njegova zakonitost, došlo do miješanja u podnositeljevo ustavno pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava. Također, Ustavni sud RH obrazlaže da je, s obzirom na to da je Upravni sud u Splitu već jednom donio presudu, broj: Uslgr - 384/20-7 od 1. veljače 2021. kojom je poništio prvo rješenje o uklanjanju građevina (od 22. rujna 2020.) jer je tužitelj gradio na temelju glavnog projekta i u skladu s tim projektom, ovdje otvoreno pitanje povrede članka 48. stavka 1. Ustava potrebno dovesti u vezu i s člankom 29. stavkom 1. Ustava koji obuhvaća institucionalno jamstvo prava na poštovanje pravomoćne sudske odluke. Zaključno Ustavni sud RH ističe: „28. Na kraju, budući da prema potvrđenom glavnom projektu sporna pergola predstavlja samostojeću jednostavnu građevinu za koju nije potrebna građevinska dozvola, a iz obrazloženja osporene prvostupanjske presude te trećeg rješenja o uklanjanju građevina proizlazi da odlučnu činjenicu za donošenje zaključka o nezakonitosti građevine kao cjeline čini naknadno izgrađeni zid visine jednog metra uz među sa susjednom zemljišnom česticom, slijedeći pristup iz naprijed citiranog predmeta ESLJP-a Hamer protiv Belgije, Ustavni sud utvrđuje da zakon koji predstavlja osnovu za donošenje ovdje osporenog naloga, pored mjere uklanjanja građevine iz članka 113. stavka 1. ZDI-ja, obuhvaća i ovlaštenje građevinskog inspektora da naloži usklađivanje građenja sa zakonom bez uklanjanja građevina, tako što bi u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom 2. ZDI-ja donio rješenje kojim naređuje vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti građenje s glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ako utvrdi da se građevina koja se može graditi bez građevinske dozvole gradi protivno glavnom projektu, propisima odnosno pravilima. 28.1. Navedeno znači da se tek pukim uklanjanjem spornog zida visine jednog metra uz među sa susjednom zemljinom česticom, a bez zadiranja u prava stečena potvrdom glavnog projekta i uklanjanja dijelova građevinske konstrukcije pergole koja je izgrađena u skladu s potvrđenim glavnim projektom i prema kojem predstavlja samostojeću građevinu, te bez dovođenja u pitanje ranije pravomoćne sudske odluke o zakonitosti gradnje, legitimni cilj usklađivanja gradnje sa zakonom mogao postići i za podnositelja manje tegobnom mjerom, odnosno mjerom koja je razmjerna legitimnom cilju koji se namjeravao postići (usp. s predmetom ESLJP-a Puišys protiv Litve, navedeno, § 94. presude). U tom kontekstu upravni sudovi nisu razmotrili ni proporcionalnost miješanja u podnositeljeva imovinska prava zajamčena člankom 48. stavkom 1. Ustava do kojeg je došlo ovdje osporenim rješenjem o uklanjanju građevina.“

6. U nastavku spora nakon odluke Ustavnog suda RH sud je održao raspravu 10. travnja 2026., čime je strankama u ponovnom postupku dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 dalje ZUS) izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je ista pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika. Na raspravi sud je pregledom e-spisa utvrdio kako je u upravnom sporu pod poslovnim brojem Us I-2201/24, koji je tužitelj predložio pripojiti ovom sporu radi zajedničkog raspravljanja, donesena presuda od 22. prosinca 2025. kojom je poništeno rješenje tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/317, URBROJ: 443-02-03-20-22-16 od 29. srpnja 2022. (rješenje o obnovi postupka).

7. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, zastupanja na raspravama 9. prosinca 2022., 13. siječnja 2023., 22. ožujka 2023. i 10. travnja 2026., sastav podnesaka od 15. ožujka 2024., 20. rujna 2024. i 20. lipnja 2026., svaka radnja po 500 bodova, te trošak sastava žalbe protiv presude ovog suda (Us I-1030/22-16 od 29. ožujka 2023.) od 625 bodova, ukupno 4625 bodova, odnosno 9.250,00 eura, bez PDV-a, te uvećano za iznos pristojbi prema odluci suda.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Nadalje, sud je u ponovnom sporu nakon odluke Ustavnog suda RH izvršio uvid u spise ovog suda pod poslovnim brojem Us I-2201/24 i Us I-2414/24, o čemu su sastavljene službene bilješke. Ostale dokaze predložene u tužbi sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije izvodio, budući da je utvrđeno činjenično stanje dostatno za donošenje odluke u ovom upravnom sporu.

9. Na temelju provedenih dokaza tijekom upravnog postupka, kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a, a imajući u vidu iznesena pravna stajališta Ustavnog suda RH, sud je ocijenio kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, kojim je tužitelju naređeno uklanjanje naprijed opisane građevine, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

11. Odredbom članka 128. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, bro153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. Prema stavku 2. te zakonske odredbe građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

12. Prema odredbi članka 1. stavak 2. Pravilnika u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.

13. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji je propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

14. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18 i 117/21) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

15. Prema odredbi članka 108. Zakona o državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

16. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

17. Odredbom članka 114. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

18. Iz podataka priloženih u spisu tuženika proizlazi kako je dana 24. ožujka 2022. na lokaciji u [adresa], na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], obavljen inspekcijski nadzor o čemu u spisu prileži zapisnik. Na zapisniku se utvrđuje kako je rješenjem tog tijela KLASA: UP/I-362-02/20-02/902, URBROJ: 443-02-03-22/-20-08 od 9. prosinca 2020. obustavljen postupak izvršenja inspekcijskog rješenja od 22. rujna 2020., jer je investitor dostavio glavni projekt oznake ZOP:TB-GP-20-023, kojim projektom kako je usklađena gradnja s Pravilnikom, te prijavu gradilišta od 17. rujna 2020. Također, na zapisniku se navodi kako je i ovaj sud presudom pod poslovnim brojem UsIgr-384/20- 7 poništio rješenje o uklanjanju od 22. rujna 2020. Nadalje na zapisniku se utvrđuje kako je na dan pregleda utvrđeno kako je investitor nastavio s građenjem, kako je započeo s betoniranjem a.b. zida uz susjednu građevinu, dimenzija 750 x 100 cm, kao i da je na postojeće stupove ugradio 3 čelična „l“ profila, čime je započeo s izgradnjom građevine nepoznate namjene, koja pak građevina ne spada pod odredbe Pravilnika, te je za istu potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

19. Nadalje, iz spisa predmeta tuženika, te iz provedenih dokaza tijekom ovog spora, a koje činjenice nisu niti sporne među strankama, proizlazi kako je:

- presudom ovog suda pod poslovnim brojem UsIgr-384/20-7 od 1. veljače 2021., poništeno ranije rješenje o uklanjanju, KLASA: UP/I-362-02/20-02/902, URBROJ: 443-02-03-22/6-20-02 od 22. rujna 2020. (prvo rješenje o uklanjanju) s obrazloženjem da je i sam građevinski inspektor utvrdio da podnositelj gradi u skladu s Pravilnikom i na temelju glavnog projekta kojeg je tužitelj u rujnu 2020. izradio po ovlaštenom projektantu glavni projekt ZOP: TB-GP-20-023 za izgradnju pomoćne građevine - pergole, s projektom konstrukcije i statičkim proračunom te projektom mehaničke otpornosti i stabilnosti, koja je trebala natkrivati parkiralište ispred poslovne zgrade ozakonjene pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Vela Luka, KLASA: UP/I -350- 05/13-02/2385, URBROJ: 2117/1-23/3-1-15-10 od 14. rujna 2015. godine. Osim temeljne konstrukcije koja je uključivala temeljnu AB ploču, ovaj je glavni projekt obuhvaćao postavljanje dva AB betonska zida, tri AB betonska stupa, te tri čelična nosača usidrena u AB zidove koji bi formirali konstrukciju pergole za potrebe natkrivanja parkirališta;

- presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-3429/2024-12 od 11. ožujka 2025. usvojena žalba tužitelja i poništena presuda ovog suda pod poslovnim brojem Us I-2414/2022-9 od 3. lipnja 2024., kojom presudom je bio odbijen zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/317, URBROJ: 443-02-03-20-22-25 od 10. listopada 2022. (treće rješenje o uklanjanju), pri čemu se Visoki upravni sud Republike Hrvatske pozvao na pravna stajališta iznesena u odluci Ustavnog suda RH broj: U-III-1716/2024 od 4. srpnja 2024. U obrazloženju presude, među ostalim, Visoki upravni sud Republike Hrvatske ističe: “ 9. Slijedom izloženog, ovaj Sud nalazi da se ovdje osporeno rješenje o uklanjanju građevina razlikuje od građevine opisane glavnim projektom iz rujna 2020. u pogledu sukladnosti gradnje, čija je zakonitost već ispitana ranijom presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIgr-384/20-7 od 1. veljače 2021., jedino u dijelu u kojem utvrđuje da je podnositelj odstupio od glavnog projekta kada je izgradio i "izbetonirani zapadni vanjski zid, neposredno uz susjednu građevinu dim. 750 x 100 cm", čije mu je uklanjanje također naloženo ovdje osporenim rješenjem o uklanjanju građevina. Građevinski inspektor je osporavanim rješenjem obuhvatio sporni zid zajedno s konstruktivnim dijelovima građevine koji se grade na temelju glavnog projekta, iako je i sam, za taj zid, naveo da je nesporno da za isti nije potrebno odobrenje za gradnju. …12. Slijedom utvrđenja tuženika, proizlazio bi zaključak da, s jedne strane, spornu poluotvorenu građevinu za natkrivanje parkirališta podnositelj gradi na temelju glavnog projekta koji obuhvaća, građevinskom inspektoru sporna, tri čelična profila, dakle u tom dijelu gradi na temelju valjane dozvole za gradnju; te s druge strane sam građevinski inspektor potvrđuje da podnositelj gradi i ogradni zid visine jednog metra koji smije graditi bez ishođenja dodatnih dozvola prema Pravilniku; ali da sada te dvije građevine od kojih se svaka zasebno gradi zakonito, tvore jednu građevinsku cjelinu koja je nezakonita jer je za nju potrebna građevinska dozvola koju podnositelj nema.13. Uvažavajući izloženo, po ocjeni ovog Suda, u odnosu na razloge iznesene prvostupanjskom presudom i osporavanim rješenjem tuženika, ostaje nejasno na koji je način sud došao do zaključka da zid visine jednog metra izgrađen na međi sa susjednom zemljišnom česticom može predstavljati sastavni dio pergole koja je prema potvrđenom glavnom projektu poluotvorena konstrukcija od dva zida nešto viša od dva metra i koji su povezani s tri čelična profila usidrena u betonske stupove i u ta dva zida, a koja prema potvrđenom glavnom projektu predstavlja samostojeću građevinu. Time je ostala nerazjašnjena kontradiktornost navoda građevinskog inspektora da je pergola izgrađena na temelju potvrđenog glavnog projekta i da je sporni zid moguće graditi zakonito bez posebnih dozvola prema Pravilniku, ali da zajedno te dvije zakonite građevine čine građevinsku cjelinu koja predstavlja nezakonitu građevinu.“

- presudom ovog suda pod poslovnim brojem Us I-2201/2024-23 od 22. prosinca 2025. poništeno rješenje tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/317, URBROJ: 443-02-03-20-22-25 od 10. listopada 2022., koje je tuženik donio u obnovljenom postupku rješenjem, pri čemu se i ovaj sud pozvao na pravna stajališta iznesena u odluci Ustavnog suda RH broj: U-III-1716/2024 od 4. srpnja 2024.

20. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja, te pozivom na izražena pravna stajališta Ustavnog suda RH, kao i na pravna stajališta Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi pod poslovnim brojem Usž-3429/2024-2 od 11. ožujka 2025., a iz kojih u bitnom proizlazi kako u osporenom rješenju o uklanjanju građevina uopće nije navedeno za koje građevine prema mjerodavnom zakonu mora biti ishođena građevinska dozvola, te zašto bi za građevine čije je uklanjanje ovdje naloženo bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a osobito pored činjenice da je upravno tijelo nadležno za izdavanje dozvola za gradnju u odnosu na sve konstruktivne dijelove pergole obuhvaćene osporenim rješenjem (osim za sporni zid visine jednog metra uz među susjedne zemljišne čestice) utvrdilo da predstavljaju jednostavnu građevinu koja se gradi bez građevinske dozvole, na temelju glavnog projekta, sud je utvrdio kako se osporeno rješenje tuženika ne može ocijeniti zakonitim. Naime i dalje je ostala nerazjašnjena kontradiktornost navoda građev inskog inspektora da je pergola izgrađena na temelju potvrđenog glavnog projekta i da je sporni zid moguće graditi zakonito bez posebnih dozvola prema Pravilniku, ali da zajedno te dvije zakonite građevine čine građevinsku cjelinu koja predstavlja nezakonitu građevinu.

21. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a poništio osporeno rješenje tuženika, te predmet vratio tuženiku na ponovni postupak, uz uputu iz članka 119. stavak 4. ZUS-a, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke.

22. U postupku nakon ove presude tuženik je dužan otkloniti navedene propuste , odnosno potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje, te donijeti novu, zakonitu odluku, pridržavajući se pritom pravnog shvaćanja suda i njegovih primjedbi, pri čemu će ukoliko utvrdi da se ne radi o poslovima koji spadaju u djelokrug građevinske inspekcije, primjenom odredbe članka 46. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP) obustaviti predmetni inspekcijski postupak.

23. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

24. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

25. Kako je tuženik izgubio spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27., 45. 52. i 54. Tarife, tužitelju priznat kao opravdan zatraženi trošak na ime sastava tužbe od 500 bodova, trošak zastupanja na raspravama 9. prosinca 2022., 13. siječnja 2023., 22. ožujka 2023. i 10. travnja 2026., od po 500 bodova, te trošak sastava žalbe protiv presude ovog suda (Us I-1030/22-16 od 29. ožujka 2023.) od 625 bodova, ukupno 3125 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 6.250,00 eura, bez PDV od 25%. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak na ime sastava podneska od 14. ožujka 2025., 19. rujna 2024. i 19. lipnja 2025., svaka radnja po 500 bodova, jer se ne radi o obrazloženim podnescima s činjeničnim ili pravnim navodima, već tužitelj požuruje postupanje u ovom sporu, zatim predlaže spojiti ovaj spor sa sporom koji se od ovog suda vodio pod poslovnim brojem Us I-2201/2024, te predlaže pregledati spis ovog suda pod poslovnim brojem Us I-2414/2022, a što je mogao učiniti i na raspravi pored ovim sudom 10. travnja 2026., za koju mu je priznat trošak zastupanja po opunomoćeniku. Stoga, a kako se ne radi o opravdanom trošku koji bi bio dužan snositi tuženik, odlučeno je kao pod točkom II. izreke, a rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a.

U Splitu, 8. svibnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. UR iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Aldo Mirošević, odvjetnik u Vela Luci, Obala 2 broj 1.

2. Državni inspektorat, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, Ispostava Ploče, Trg kralja Tomislava 16, Ploče

3. u spis